Es-Selamu alejkum

Allah s.w.t da nagradi šejha na hizmetu islamu i odgovorima koje nam nudi.Amin. Možete li nam obrazložiti jačinu hadisa gdje se navodi da čovjek kada se oženi da je upotpunio pola vjere ?

ODGOVOR 225:

Ve alejkumus-Selam!

Ovaj hadis bilježi imam Bejheki u šuabul-imanu, 4/382-383/5486, od Enesa b. Malika u kome Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ko se oženi upotpunio je pola vjere, pa neka se boji za drugu (neupotpunjenu) polovicu.”

Ovaj hadis dobrim je ocijenio šejh Albani. Vidjeti: Sahihul-džamia, 1/136-137/430 i Es-silsiletus-sahiha, 2/199-202.

U drugoj verziji koju bilježi imam Hakim 2/175/2681, stoji: “Kome Allah podari čestitu suprugu upotpunio mu je polovinu vjere, pa neka pazi na drugu polovinu.” Imam Hakim i Zehebi ovaj hadis smatraju ispravnim, a Allah najbolje zna

Es-Selamu alejkum!

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (20.10.2005)

Es-Selamu alejkum

Imam nekoliko vaznih pitanja:
Prilikom klanjanja kada vršimo ruku ili pregibanje šta je ispravno-gledati u noge ili u mjesto gdje vršimo sedždu?
U našim džamijama prilikom namaza sam primjetio kod nekih klanjača razlike a to su da neki klanjaju raširenih nogu zatim držanje ruku oko stomaka je drugačije.Da li je to novotarija.da li je to sekta? Je li to ispravno?
Zadnje pitanje da li je Poslanik a.s. i ahsabi r.a. klanjali i obelježavali četeresnice i tehvide umrlim kao što se u današnje vrijeme radi.Da li su to novotarije.Ako ste u mogućnosti možete li navesti šta je dobro učiti preseljelim(umrlim). Unaprijed zahvalan.Neka vas Dragi Allah nagradi.Selam alejkum

ODGOVOR 227:

Ve alejkumus-Selam!

Šerijatski argumenti, koliko je nama poznato, nisu precizirali mjesto pogleda dok se klanjač nalazi na rukuu, osim općih argumenata koji ukazuju da se u namazu gleda u mjesto sedžde. 

Ono što se navodi u autentičnim predajama vezano je za kolektivni namaz. Međutim, nema razlike između klanjača koji klanjaju zasebno i džemata; položaj tijela pa i stopala je uvijek isti. Enes prenosi da su ashabi spajali rame sa ramenom i stopalo sa stopalom u namazu. (Buhari). U drugoj predaji En-Numan b. Bešir kaže da su ashabi spajali članak uz članak. (Buhari, Ebu-Davud). Prema tome, klanjač će stati u širini svojih kukova, ne šireći se preko mjere, niti suviše približujući svoja stopala jedno ka drugom, jer bi se i na jedan i na drugi način otežalo duže stajanje u namazu. Ujejne b. Abdur-Rahman kaže da je bio sa svojim ocem u džamiji. Vidio je čovjeka koji je približio jednu nogu ka drugoj u namazu, pa mu je Abdur-Rahman rekao: “Vidjetio sam osamnaest Poslanikovih, s.a.v.s., ashaba u ovoj džamiji, ali nijedan od njih nije nikada tako nešto činio.” (Ibn-Ebi-Šejbe sa ispravnim lancem prenosilaca).

Što se tiče mjesta na kome se stavljaju ruke u namazu, islamski učenjaci imaju različita mišljenja. Najispravnije je stavljati desnu po lijevoj na prsa, kako se navodi u hadisima koje bilježe Ahmed i Ibn-Huzejme sa dobrim lancima prenosilaca. Što se tiče držanja ruku na pupku ili ispod pupka, taj postupak nije utemeljen u vjerodostojnom Sunnetu.

Obilježavanje sedmina, četeresnica, godišnjica, zatim praktikovanje mevluda tevhida itd., na ustaljeni, klasični, način je ružna novotarija i oponašanje nevjernika, o kome je bilo opširnijeg govora u našem časopisu.

Što se tiče mrtvog muslimana, lijepo je za njega doviti, podijeliti sedaku, vratiti dug, obaviti hadždž (ako nije imao mogućnosti obaviti ga sobom), napostiti dana na koje se zavjetovao umrli, lijepo se ophoditi prema prijateljima umrlog roditelja i sl., a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

Es-Selamu alejkum

Nisam neki redovni čtalac vašeg lista,…malo prije sam naišao na neki text u vašem listu gdje se govori o padu bošnjačkog nataliteta,…interesira me ako nije ,kako vi kažete, valjan razlog to što naše sestre nemaju troje i više djece,to što im materijanla situacija ne dozvoljava da imaju troje i više djece…. šta je u pitanju,…po vašem mišljenju dal’ treba da imamo djecu tek onako,da ih imamo a da ništa od njih nemamo,prvo mi sami a zatim i drustvo u kojem su ponikli,mislim da nije nimalo lahko na ovome waktu podići djete,djete treba odjeću ,obuću,školski pribor itd itd….mislim da imammo i previše nepismenih u našoj državi da bih ponovo imali nekontrolisan porast stanovništva.Slazem se da Allah daje nafaku,ko će ako ne On,…ali mislim da onaj ko ima više djece ne razmišlja baš o tom momentu Allahove garancije,treba se pokrivati jorganom kakav imaš a ne kakav bi želio da imaš,… Želio bih da mi vaš auditorij nešto napiše o tome… we selamu aleykum

ODGOVOR 228:

Ve alejkumus-Selam!

Elementarni dio islamskog vjerovanja (akaida) je “Tevhidur-rububijje” tj. priznavanje Allaha za jedinog tvorca i onoga koji sve opskrbljuje. Svi muslimani čvrsto vjeruju da opskrbu može dati jedino Uzvišeni Allah. Ovo je teoretski dio tevhidur-rububijje. Međutim, kada se dođe do praktičnog djela, često se kaže, jeste Allah opskrbljuje, ali …, zatim se navode određeni razlozi koji kao da negiraju potvrđeno. 

Svakom čovjeku je propisana njegova opskrba dok je boravio u majčinoj utrobi. (Buhari i Muslim). Ta opskrba nije vezana za brojčano stanje, ne u porodicama niti društvenim zajednicama. Uzvišeni Allah kaže: “I ne ubijajte svoju djecu iz straha od neimaštine, i njih i vas Mi opskrbljujemo.” (El-Isra, 31). Citirani ajet jasno aludira da prisustvo djece neće umanjiti opskrbu, stoga je prvo spomenuta opskrba djece potom opskrba roditelja. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ženidba je moj sunnet, onaj ko ne radi po mome sunnetu ne pripada meni. Ženite se, jer ću se ponositi vašim brojem na Sudnjem danu.” (Ibn-Madže sa ispravnim lancem prenosialaca). U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ženiti ljupke žene i rotkinje, ja ću se ponositi vašim brojem na Sudnjem danu.” (Ebu-Davud sa ispravnim lancem prenosilaca). 

Dakle, vjera nas obavezuje na razmnožavanje sa jedne strane, ali isto tako za stvaranje adekvatnih uslova i ispravan odgoj novih naraštaja s druge strane. Danas mnogi ljudi žive između dvije krajnosti, ili imaju puno djece a ne vode računa o njihovom odgoju, ili se ograniče na jedno ili dvoje vodeći računa o njima. Međutim, ispravno je spojiti ove dvije krajnosti. 

Ako pogledamo medinsko društvo u vrijeme ashaba, vidjećemo da su se mogli ponositi brojem djece, iako nisu imali, nimalo zavidne, materijalne uslove za njihov odgoj. Ovo nam neminovno ukazuje da materija nije nužno sredstvo koje bi spriječavalo porast nataliteta. 
Osnovna stvar za uspjeh novih naraštaja koji će koristiti sebi, svojim roditeljima, potomcima i društvu u kome živi, je ispravan islamski odgoj, kao idealni koncept za življenje na ovom svijetu. Dakle, muslimani se trebaju razmnožavati bez obzira na stanje i podneblje u kome žive, ali isto tako moraju iznalaziti riješenja koja će uz Allahovu pomoć osigurati njihovoj djeci bolje sutra.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

Es-Selamu alejkum

Moj amidžić ima 17 godina i od rođenja zaostaje u razvoju. Pohađa i školu za djecu sa posebnim potrebama, ali sve ostalo u životu obavlja normalno_ide u kupovinu , vozi se taksijem,autobusom, i normalno komunicira, pa čak ide i u banku i razmijeni novac. S obzirom na rečeno zanima me da li ja mogu pred njim biti otkrivena kao pred svojim amidžom, jer moj muž samatra da mogu?

ODGOVOR 230:

Ve alejkumus-Selam!

Uzvišeni Allah je pojasnio skupine ljudi pred kojima žena nije dužna nositi potpunu islamsku odjeću (hidžab). Amidžić ne spada u ovu (tj. skupinu mahrema) po konsenzusu islamskih učenja iz prvih i potonjih generacija. Otkrivanje kose ili nečega od tijela pred amidžićem je strogo zabranjeno. Što se tiče fizičke zaostalosti u razvoju ona se ne tretira kao validan argument, jer mnogi ljudi koji su zaostali u svom razvoju osnivaju porodice i osjećaju potrebu za ženom, kao ostali ljudi. Iz postavljenog pitanja se vidi da je vaš amidžić u potpuno normalnom psihičkom stanju, a sama mahana u njegovom tjelesnom razvoju neće promjeniti situaciju, a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

Es-Selamu alejkum

Kakva je to vrsta neposlušnosti za koju muž može kazniti ženu?

ODGOVOR 231:

Ve alejkumus-Selam!

Neposlušnost ima svoje stepene, kao i kažnjavanje. Što se tiče Kur'ana i Sunneta u njima, koliko znam, ovo pitanje nije precizno regulisano, već se na osnovu općih šerijatskih pravila pristupa ovoj problematici. Kažnjavanje ovisi o počinjenom prestupu, psihičkom i tjelesnom stanju supruge, običajnom pravu i nekim drugim, sporednim faktorima, na osnovu kojih se liječi nepokornost. Cilj kažnjavanja je popravljanje ne nanošenje štete, demonstracija sile ili osvećivanje. Žena se kažnjava samo u slučaju kada se zna ili preovladava mišljenje da će se popraviti a da se neće pogoršati, ne u slučaju kada se vidno remete bračni odnosi supružnika, a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

Es-Selamu alejkum

Da li sam dužan dati zekat na zaostale penzije (dobio sam četiri zaostale penzije, oko 1.900 KM)

ODGOVOR 232:

Ve alejkumus-Selam!

Ako penzioner nije mogao doći do svojih sredstava izvjesno vrijeme, potom ih dobio, nije dužan davati zekat za prošlo vrijeme. Propis zaostalih penzija liči izgubljenom ili ukradenom imetku, na koga se mora dati zekat nakon što se vrati vlasniku i pregodini kod njega, pod uvjetom da je dostigao visinu nisaba, a Allah najbolje zna. (Zbog objašnjenja vidjeti: Ihtilaful-fukaha, str. 453-455 od imam Mervezija, El-muhalla, 6/101, Es-sunenul-kubra, 4/253 od imama Bejhekija i Fetaval-ledžnetid-daime, 9/191), a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

Pitanje

Da li je dozvoljeno nazvati selam ženskoj osobi, tj. osobi koja ti nije mahram čisto iz kurtoaznosti ili zato što te osobe jednostavno poznaješ od prije ili je to, kako sam upoznat od nekolicine ljudi, haram?
Ako je haram možete li navesi dokaze za taj postupak. Moja žena je pokrivena ali ona se selami sa muslimanima, naravno bez rukovanja i nismo smatrali to velikim grijehom dok nismo bili upozreni da je to haram.
Eselamu alejkum!


Odgovor
Nije zabranjeno nazvati selam ženskoj osobi iz razloga koje ste naveli u Vašem pitanju ukoliko je to u granicama normalnog i uobičajenog, dakle bez loše namjere. Ako su dozvoljeni kupoprodajni odnosi među njima uz razmjenu uobičajenih riječi, zašto bi bilo zabranjeno nazvati selam.
Oni koji tvrde da je to zabranjeno nemaju nikakvih dokaza osim pretpostavke da to vodi fitni (smutnji) koja se temelji na predrasudi da je bilo kakva verbalna komunikacija između muškarca i žene, čak i uobičajeni selam, sumnjiva pa time i zabranjena. Naravno, bespotreban razgovor i čavrljanje među njima nije u skladu s islamskom etikom ponašanja u društvu.

Es-Selamu alejkum

Šta se uči poslije ukopa umrlog i kako se obilježava kabur? Da li je dozvoljeno pisanje po nišanima?

ODGOVOR 233:

Ve alejkumus-Selam!

Nakon ukopa prisutni će, svako zasebno, doviti za mejita. Hani, sluga Osmana b. Affana, kaže: “Nakon ukopa Allahov Poslanik, s.a.v.s., stao bi iznad mezara i rekao: ‘Tražite oprosta za vašeg brata i molite za njegovo učvršćenje, jer je sada pitan.'” (Ebu-Davud i Hakim sa ispravnim lancem prenoslica). Što se tiče telkina, posebnih dova ili učenja Kur'ana u ovome slučaju smatra se novotarijom.

Nema smetnje staviti kamen i sl. iznad glave kako bi se znalo za mezar. Tako je postupio Poslanik, s.a.v.s., kada je umro Osman b. Mezun. (Ebu-Davud i Bejheki sa dobrim lancem prenosilaca).

Nije bila praksa prvih generacija postvljanje pa samim tim ni pisanje po nišanima. U šerijatskim izvorim postoje argumenti koji brane ovaj čin. Džabir b. Abdillah, kaže: “Zabranio je Poslanik, s.a.v.s., da se piše po mezaru i gradi na njemu.” (Tirmizi, koji ga ocjenjuje ispravnim). Dakle, shodno citiranom hadisu nije ispravno pisati po kaburu niti postavljati nišan, jer se to smatra građenjem na mezaru, a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

Es-Selamu alejkum

Radim kao vozač kamiona i trudim se da namaz obavljam redovno. Međutim, opsjednut sam mislima i strahom da moji namazi nisu možda uzalud. Prvo klanjam u kamionu, sjedeći za volanom ( i Poslanik a.s. je klanjao na jahalici okrenut u pravcu kretanja jahalice po hadisu Džabira ibn Abdullaha ),nekad kratim namaz, nekad spajam, nekad sa sumnjivim abdestom…itd. I da puno ne duljim, mislim da vam je poznata situacija mnogih vjernika radnika, koji izdrzavaju svoju familiju i nemogu preskociti dunjaluk. Allah vas nagradio

ODGOVOR 234:

Ve alejkumus-Selam!

Stajanje u namazu (ar. kijam) je elementarni dio svih propisanih namaza, bez koga, ako postoji mogućnost, nije validan namaza po konsenzusu učenjaka svih pravnih škola. (Vidjeti: Et-temhid, 1/133 i 10/189-196, El-muhalla, 3/59, Bidajetul-mudžtehid, 3/221, El-medžmua, 3/236, Šerhuz-Zerkeši, 1/616-617, Fethul-bari, 2/584, Ez-Zurkani alel-Muvetta, 1/1/399). 

Onaj ko klanja sjedeći, a postoji mogućnost stojanja, mora ponoviti namaz, također, po jednoglasnom stavu islamskih pravnika, kako tvrdi imam Tahavi, Ibn-Abdul-Berr, Nevevi i drugi. (Vidjeti: Šerhul-meani, 1/318, 341, Et-temhid, 6/144 i El-medžmua, 3/236.) 

Islamski učenjaci smtraju da onaj ko, bez opravdanog razloga, odobri obavljanje namaza bez stajanja (kijama) ili ga ne smatra elementarnim djelom (ruknom namaza), izlazi iz okvira islama i postaje apostata. (Vidjeti: El-medžmua, 3/236.) Imam Ebu-Jusuf, Muhammed b. Hasan, učenjaci malikijske, šafijske, hanbelijske i zahirijske pravne škole smatraju kijam elementarnim djelom namaza, iako se namaz obavljo na lađi, gdje postoji velika opsanost od utopa. (Vidjeti: El-mebsut, 2/2, Bedaeus-sanaia, 1/292, Hašijetu Ibn-Abidin, 1/445, El-insaf, 2/3, El-furua, 1/335, El-iklil, 2/97, El-muhalla, 4/185, Fethul-bari, 1/498, Muhtesaru ihtilafil-ulema, 1/354.)

Ako je obaveza stajati u namazu koji se obavlja na moru, šta je onda sa kopnom gdje ne postoji slična opsnost po kjanjača?! Dakle, stajanje (kijam) je obavezan, osim ako postoji šerijatski validno opravdanje kada sa obaveznika spada kako kijam tako i ostali, shodno razlogu, elementarni dijelovi namaza, kako tvrdi šejhul-islam Ibn-Tejmijje. (Vidjeti: Medžmuatul-fetava, 21/242 i 23/224). Spomenuti propis vrijedi izričito za propisane, (tj. farz) namaze. 

Što se tiče hadisa Džabira b. Abdillaha u njemu stoji: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., je klanjao na svojoj jahalici kud god se usmerila, a kada bi obavljao propisane (farz) namaze sišao bi sa jahalice i usmjerio se prema kibli.” (Buhari, 400). U drugoj verziji Džabir, kaže: “Vidio sam ga da klanja dobrovoljne namaze na jahalici.” (Buhari, 4140). Dakle, očito je da se ovdje radi o nafilama, dok se propisani namazi, u mjestu boravka i na putu klanjaju u stojećem položaju. Ibn-Omer, kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., je na putu klanjao na svojoj jahalici, osim propisanih namaza.” (Buhari). U drugoj predaji Ibn-Omer, kaže: “… a propisane namaze nije klanjao na jahalici.” (Muslim). 

Iz citiranog se zaključuje da namaz obavljen u prevoznom sredstvu, sjedeći, uz mogućnost njegovog obavljanja u stojećem položaju, nije validan i da se mora ponoviti. Stoga, uvaženi brate, gdje god te zatekne namasko vrijeme, izađi iz kamiona i obavi svoj namaz napolju na propisan način i ne stidi se nimalo svoje vjere, jer je ona najveći Allahov dar čovječanstvu, kada bi samo znali.

Što se tiče kraćenja namaza, to je po većini učenjaka prvih pokoljenja obavezno, kako kaže imam El-Hattabi. (Vidjeti: Mealimus-sunen, 1/225). Ibn-Bettal i Begavi tvrde da je ovo stav većine islamskih učenjaka općenito. (Vidjeti: Šerhul-Buhari, 2/8 od Ibn-Bettala i Šerhus-sunne, 4/162). Nije nam preneseno u autentičnoj predaji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ikada na putu upotpunio svoj namaz. 

Što se tiče spajanja namaza to je velika olakšica za putnika. Dozvoljeno je spojiti podne i ikindiju u podnevskom, ali je bolje u ikindijskom vremenu, i akšam i jaciju u akšamskom, ali je bolje u jacijskom vremenu zbog jačine argumenata o spajanju u drugom vremenu (tj. ikindijskom i jacijaskom). 

Abdest je bolje obnoviti za svaki namaz, iako je dozvoljeno klanjati više namaza sa jednim abdestom. Abdest je obavezno obnoviti samo u slučaju kada je obaveznik ubjeđen da je izgubio abdest, ne puko sumnjanje, a Allah, opet, najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

Es-Selamu alejkum

Smijemo li mi muslimani, pripadnicima druge vjere čestitat njihove praznike ?

ODGOVOR 235:

Ve alejkumus-Selam!

Oko spomenutog pitanja često se polemiše i vode debate među muslimanima, što nam neminovno ukazuje na gorku stvarnost u kojoj živimo. Nije nam poznato da, oni s druge strane Drine ili Save, razmišljaju, a kamoli polemišu da li muslimanima čestitati bajram, ili bar hidžretsku novu godinu koja, ustvari, i nije blagdan kod vjernika.

Ako pogledamo običajna prava ljudi općenito, uočićemo da čestitanje na određenoj stvari znači radovanje i potpuno prihvatanje legitimnosti dotične stvari, a izbjegavanje čestitanja ukazuje na odricanje, neprihvatljivost pa i mržnju prema toj stvari. Od svanuća islamske zore nije bilo poznato da muslimani sa takvim žarom i žurbom, organizovano i pojedinačno, nastoje udovoljiti pripadnicima drugih religija, čestitajući im njihove vjerske, nacionalne i druge praznike. Mnogi muslimani ne znaju da su ovakvi postupci usko vezani sa vjerom (akidom) i da čestitanje nevjerničkih praznika oponira ispravnom ispoljavanju Allahove Jednoće.

U komentaru riječi Uzvišenog Allaha: “… i oni koje ne prisustvuju laži i nevaljalštini”, Ibn-Abbas, Ebul-Alije, Ibn-Sirin, Ed-Dahhak, Rebia b. Enes i drugi, kažu: “To se odnosi na mušričke praznike.” (Vidjeti: Tefsirul-Kur'anil-Azim, 3/341 i Ed-durrul-mensur, 5/148)

Enes b. Malik prenosi da su ashabi ima dva dana, još iz paganskih dana, u kojima su se zabavljali i u Medini. Kada je to čuo Poslanik, s.a.v.s., kazao je: “Allah vam je te dane zamjenio boljim od njih, ramazanskim i kurbanskim bajramom.” (Nesai, Ahmed i Bejheki, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: El-iktida, 1/486, Fethul-bari, 2/442, Subulus-selam, 2/70 i Es-silsiletus-sahiha, 5/34). Jedan čovjek se zavjetovao da će prinjeti žrtvu u Buvani (jedno mjesto južno od Mekke).

Kada je to čuo Poslanik, s.a.v.s., ga upita: “Da li se u tom mjestu nalazio neki kip koga su pagani obožavali?” “Nije” , rekoše prisutni. “A dali su u tom mjestu slavili neke od svojih praznika?”, upita ponovo Allahov Poslanik, s.a.v.s. “Nisu”, kazaše. “Onda ispuni svoj zavjet”, reče mu Poslanik, s.a.v.s. (Ebu-Davud. Ibn-Tejmijje tvrdi da ovaj hadis ispunjava Buharijine i Muslimove kriterije. Vidjeti: El-iktida, 1/490). Citirani hadis jasno ukazuje na dokidanje paganskih običaja i nevjerničkih praznovanja. 

Omer b. el-Hattab je govorio: “Ne ulazite u njihove crkve za vrijeme njihovog praznovanja, jer se tada Allahova srdžba spušta na njih.” (Abdur-Rezzak, 1/411 i Bejheki, 9/392 sa ispravnim lancem prenosialaca. Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimme, 3/1246). Alija b. Ebi-Talib je govorio isto ovo i dodavao: “… pa da vas pogodi Allahova srdžba zajedno sa njima.” (Vidjeti: Tarihu Bagdad, 8/25).Omer b. El-Hattab je, također govorio: “Udaljite se od Allahovih neprijatelja na dan njihovih praznovanja.” (Buhari u Et-tarihul-kebir, 4/14, Bejheki u Šuabul-iman, 7/43). 

Zabranjujući muslimanima oponašanje nevjernika u bilo kom pogledu, Allahov Poslanik s.a.v.s., je rekao: “Ko oponaša jedan narod pripada njemu.” (Ahmed i Ebu-Davud sa dobrim lancem prenosilaca kako tvrde Ibn-Tejmijje, u El-iktida, 1/269, imam Zehebi u Es-sijeru, 15/509 i Ibn-Hadžer u El-fethu, 10/271). Šejhul-islam Ibn-Tejmijje i Ibn-Kajjim, tvrde: “Nije dozvoljeno veličanje njihovih praznika, niti potpomaganje u tome, niti prisustvovanje njima, po konsenzusu priznatih učenjaka.” (Vidjeti: El-iktida, 1/479 i Ahkamu ehliz-zimme, 3/1245).

Na drugom mjestu Ibn-Kajjim kaže: “Onaj ko čestita nevjernicima njihove praznike, ako se već uspije sačuvati nevjerstva, nije se uspio sačuvati očitog harama. U tom slučaju on je kao onaj koji im čestita na njihovom klanjanju kipu. Njegov postupak (čestitanje) veći je grijeh kod Allaha od konzumiranja alkohola i ubistva nevine osobe i nemorala. Onaj ko im čestita njihove praznike izazvao je Allahovu srdžbu na sebe, i to rade samo oni koji ne cijene svoju vjeru.” (Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimme, 1/441).

Učenjaci hanefijske pravne škole, kao i drugi, smatraju strogo zabranjenim (haramom) uručiti poklon nevjerniku na dan njihovih praznovanja, dok za onoga koji to čini sa namjerom veličanja njihovih blagdana, Ebu-Hafs En-Nesefi, veli hanefijski pravnik, kaže: “Kada bi čovjek obožavao Allaha pedeset godina, potom poklonio nevjerniku jaje na dan njihovih praznovanja, želeći uveličati i obilježti taj dan, počinio bi nevjerstvo i njegova djela bi bila poništena. Kada bi, želeći obilježiti taj dan, kupio nešto što nije imao običaj ranije kupovati, počinio bi, također, nevjerstvo.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn-Abidin, 10/520-521), a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

PITANJE 236:

Es-Selamu alejkum

Da li je mekruh klanjati nafilu namaz poslije učenja Kur'ana?

ODGOVOR 236:

Ve alejkumus-Selam!

Nema smetnje klanjati nafilu namaz nakon učenja Kur'ana osim ako se radi o tri zabranjena vremena u kojima je pokuđeno klanjati dobrovoljne namaze, a Allah najbolje zna!

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)

U mome džematu imaju dva čovjeka koji ne govore meًđusobno, a klanjaju sve vaktove. jedan od njih bi se pomirio ali drugi neće. Da li je ispravan namaz ovome drugom džematliji?

ODGOVOR 237:

Ve alejkumus-Selam!

Nije dozvoljeno muslimanima da ne govore jedan sa drugim. Ebu-Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: “Nije dozvoljeno izbjegavanje i napustanje više od tri dana. Onaj ko napusti svoga brata muslimana više od tri dana, pa umre ućiće u vatru.” (Ebu-Davud i Ahmed sa lancem prenosilaca koji ispunjava Buharijine i Muslimove kriterije. Vidjeti: Irvaul-galil, 7/94). U drugoj predaji Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ko napusti svoga brata godinu dana kao da je prolio njegovu krv.” (Buhari u El-Edebul-mufredu, 404, Ahmed, 4/220 i El-Askeri u

Tashifatul-muhadisin, 1/528 sa ispravnim lancem prenosilaca kako tvrde Hakim, Zehebi i hafiz El-Iraki u svojim opaskama na El-Ihja, 2/280. Vidjeti, također, Es-Silsiletus-sahiha, 2/599/928). Abdullah b. Mesud je rekao: “Ako se dva muslimana budu međusobno izbjegavala, jedan od njih je izisao iz islama, osim ako se vrati a njegov povratak je da poselami svoga brata.” (Taberani u El-Kebiru, 9/183/8904 sa dobrim lancem prenosilaca kako tvrdi imam El-Munziri u Et-Tergibu, 3/282. Imam El-Hejsemi kaže da su prenosioci ove predaje pouzdani. Vidjeti: Medzmeuz-zevaid, 8/67). Više od dvadeset hadisa Poslanika, s.a.v.s., govori o zabrani međusobnog izbjegavanja.

Na osnovu citiranih predaja možemo zaključiti da je haram odbiti brata koji se želi pomiriti sa bratom muslimanom. Međutim, odbiti pomirenje ne utječe na ispravnost namaza, a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)