Ocena Teme:
  • 0 Glasov(a) - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

[-]
Tag
smijemo muslimani mi praznike ? pripadnicima njihove čestitat vjere li druge

Smijemo li mi muslimani, pripadnicima druge vjere čestitat njihove praznike ?
#1
Es-Selamu alejkum

Smijemo li mi muslimani, pripadnicima druge vjere čestitat njihove praznike ?

ODGOVOR 235:

Ve alejkumus-Selam!

Oko spomenutog pitanja često se polemiše i vode debate među muslimanima, što nam neminovno ukazuje na gorku stvarnost u kojoj živimo. Nije nam poznato da, oni s druge strane Drine ili Save, razmišljaju, a kamoli polemišu da li muslimanima čestitati bajram, ili bar hidžretsku novu godinu koja, ustvari, i nije blagdan kod vjernika.

Ako pogledamo običajna prava ljudi općenito, uočićemo da čestitanje na određenoj stvari znači radovanje i potpuno prihvatanje legitimnosti dotične stvari, a izbjegavanje čestitanja ukazuje na odricanje, neprihvatljivost pa i mržnju prema toj stvari. Od svanuća islamske zore nije bilo poznato da muslimani sa takvim žarom i žurbom, organizovano i pojedinačno, nastoje udovoljiti pripadnicima drugih religija, čestitajući im njihove vjerske, nacionalne i druge praznike. Mnogi muslimani ne znaju da su ovakvi postupci usko vezani sa vjerom (akidom) i da čestitanje nevjerničkih praznika oponira ispravnom ispoljavanju Allahove Jednoće.

U komentaru riječi Uzvišenog Allaha: “… i oni koje ne prisustvuju laži i nevaljalštini”, Ibn-Abbas, Ebul-Alije, Ibn-Sirin, Ed-Dahhak, Rebia b. Enes i drugi, kažu: “To se odnosi na mušričke praznike.” (Vidjeti: Tefsirul-Kur'anil-Azim, 3/341 i Ed-durrul-mensur, 5/148)

Enes b. Malik prenosi da su ashabi ima dva dana, još iz paganskih dana, u kojima su se zabavljali i u Medini. Kada je to čuo Poslanik, s.a.v.s., kazao je: “Allah vam je te dane zamjenio boljim od njih, ramazanskim i kurbanskim bajramom.” (Nesai, Ahmed i Bejheki, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: El-iktida, 1/486, Fethul-bari, 2/442, Subulus-selam, 2/70 i Es-silsiletus-sahiha, 5/34). Jedan čovjek se zavjetovao da će prinjeti žrtvu u Buvani (jedno mjesto južno od Mekke).

Kada je to čuo Poslanik, s.a.v.s., ga upita: “Da li se u tom mjestu nalazio neki kip koga su pagani obožavali?” “Nije” , rekoše prisutni. “A dali su u tom mjestu slavili neke od svojih praznika?”, upita ponovo Allahov Poslanik, s.a.v.s. “Nisu”, kazaše. “Onda ispuni svoj zavjet”, reče mu Poslanik, s.a.v.s. (Ebu-Davud. Ibn-Tejmijje tvrdi da ovaj hadis ispunjava Buharijine i Muslimove kriterije. Vidjeti: El-iktida, 1/490). Citirani hadis jasno ukazuje na dokidanje paganskih običaja i nevjerničkih praznovanja. 

Omer b. el-Hattab je govorio: “Ne ulazite u njihove crkve za vrijeme njihovog praznovanja, jer se tada Allahova srdžba spušta na njih.” (Abdur-Rezzak, 1/411 i Bejheki, 9/392 sa ispravnim lancem prenosialaca. Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimme, 3/1246). Alija b. Ebi-Talib je govorio isto ovo i dodavao: “… pa da vas pogodi Allahova srdžba zajedno sa njima.” (Vidjeti: Tarihu Bagdad, 8/25).Omer b. El-Hattab je, također govorio: “Udaljite se od Allahovih neprijatelja na dan njihovih praznovanja.” (Buhari u Et-tarihul-kebir, 4/14, Bejheki u Šuabul-iman, 7/43). 

Zabranjujući muslimanima oponašanje nevjernika u bilo kom pogledu, Allahov Poslanik s.a.v.s., je rekao: “Ko oponaša jedan narod pripada njemu.” (Ahmed i Ebu-Davud sa dobrim lancem prenosilaca kako tvrde Ibn-Tejmijje, u El-iktida, 1/269, imam Zehebi u Es-sijeru, 15/509 i Ibn-Hadžer u El-fethu, 10/271). Šejhul-islam Ibn-Tejmijje i Ibn-Kajjim, tvrde: “Nije dozvoljeno veličanje njihovih praznika, niti potpomaganje u tome, niti prisustvovanje njima, po konsenzusu priznatih učenjaka.” (Vidjeti: El-iktida, 1/479 i Ahkamu ehliz-zimme, 3/1245).

Na drugom mjestu Ibn-Kajjim kaže: “Onaj ko čestita nevjernicima njihove praznike, ako se već uspije sačuvati nevjerstva, nije se uspio sačuvati očitog harama. U tom slučaju on je kao onaj koji im čestita na njihovom klanjanju kipu. Njegov postupak (čestitanje) veći je grijeh kod Allaha od konzumiranja alkohola i ubistva nevine osobe i nemorala. Onaj ko im čestita njihove praznike izazvao je Allahovu srdžbu na sebe, i to rade samo oni koji ne cijene svoju vjeru.” (Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimme, 1/441).

Učenjaci hanefijske pravne škole, kao i drugi, smatraju strogo zabranjenim (haramom) uručiti poklon nevjerniku na dan njihovih praznovanja, dok za onoga koji to čini sa namjerom veličanja njihovih blagdana, Ebu-Hafs En-Nesefi, veli hanefijski pravnik, kaže: “Kada bi čovjek obožavao Allaha pedeset godina, potom poklonio nevjerniku jaje na dan njihovih praznovanja, želeći uveličati i obilježti taj dan, počinio bi nevjerstvo i njegova djela bi bila poništena. Kada bi, želeći obilježiti taj dan, kupio nešto što nije imao običaj ranije kupovati, počinio bi, također, nevjerstvo.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn-Abidin, 10/520-521), a Allah najbolje zna.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (2005)
Odgovori
Hvala od:


Pročitajte Još…
Tema Autor Odgovora Pregleda Poslednja Poruka
Question Šta će biti sa pripadnicima drugih vjera? Media 0 40 07-01-2023.00:34
Poslednja Poruka: Media
Question Da li smijemo pitati jel halal meso? Media 2 53 07-01-2023.00:22
Poslednja Poruka: Media
Question Da li su šije muslimani? Media 1 99 05-01-2023.01:56
Poslednja Poruka: Media

Skoči na Forum: