[Media]

Kolumbo nije prvi čovjek koji je oplovio Atlantik

Stara pjesma koju većina Američkih školaraca pamti počinje sa “1492. godine Kulumbo je oplovio okean plavi…” Uistinu, 1492. godine Kristofer Kolumbo (čije pravo ime je bilo Cristoforo Colombo na talijanskom) je oplovio preko Atlantika u ime španske kraljevine i iskrcao se u Karipskom djelu Sjeverne Amerike. Stotinama godina jednostavno je prihvaćeno da je Kolumbo bio prvi istrazivač koji je junački plovio preko mora i “otkrio” Ameriku. No međutim, ova teorija se ne slaže sa onim što činjenice govore.

Ova teorija ne spominje da su prvi ljudi koji su uistinu otkrili Ameriku, bili preci američkih domorodaca (Indijanaca) koji su najvjerovatnije prešli u Sjevernu Ameriku preko Rusije i Aljaske prije 12000 godina. Diskusija o “otkrivanju” Amerike od strane Europejaca, Afrikanaca ili Azijata je jednostavno uvreda za historiju i kulturu njenih domorodaca.

Dok je usvojeno i općeprihvaćeno mišljenje da je Kolumbo živio u vremenu kada se smatralo da je zemlja ravna ploča, to nije tačno. Drevni grčki naučnici poput Aristotla i Pitagore su navodili da je zemlja, zapravo, okrugla. Napredna nauka o obliku i veličini zemlje je počela tokom muslimanskih zlatnih era (750-1100 god.). Među muslimanskim krugovima rasprava je bila zapravo o tome koliko je zemlja zaista velika, a ne da li je okrugla ili ne. U ranim 800-tim, Abbasijski halifa El-Me’mun je okupio najbistrije umove tog vremena u Bagdadu, koji su izračunali obim zemlje te odstupali samo 4% od njene stvarne veličine. Prema tome, ideja o Zemlji kao ravnoj ploči pada u vodu, a pobili su je muslimanski naučnici 600 godina prije nego je ona dokazana od strane Zapada.

Znajući da je Zemlja okrugla, te znajući skoro precizno njezinu veličinu (bez moderne tehnologije koju imamo danas), neki neustrašivi muslimani su morali pokušati da idu na put oko svijeta. Dokazi ovih putovanja se pred nama, crno na bijelom.
Muslimanska Španija

Veliki muslimanski historičar i geografičar Abu al-Hasan al-Masudi je napisao 956. godine o putovanju iz 889. god. , iz al-Andalusa (Muslimanska Španija). Putovanje je počeo sa luke Delba, istog mjesta odakle je počelo Kolumbovo putovanje, i plovio mjesecima zapadu. Konačno su naišli na ogromnu kopnenu masu gdje su se trgovali s mjesnim ljudima i vratili se Europu. Al-Masudi bilježi ovu zemlju preko okeana u svojoj poznatoj mapi i naziva je “Neznana (nepoznata) Zemlja”.

Zabilježena su još dva putovanja iz Muslimanske Španije u Ameriku. Jedno je bilo 999. godine i vodio ga je Ibn Faruk, iz Granade. A drugo je zabilježeno od strane velikog geografičara al-Idrisija, oko 1100. godine. On je pisao o grupi muslimana koji su plovili zapadom od Lizbona i za 31 dan se iskrcali na nekom otoku u Karibima. Nekoliko dana su bili držani zarobljeni od strane Indijanaca na tom otoku. Konačno, kada je jedan prevodioc koji je živio među Indijancima i koji je govorio arapski počeo da radi na njihovom osobađanju, bili su pušteni. Poslije toga su plovili nazad u Al-Andulus i ispričali svoju priču. U ovoj bilješci je važno postojanje osobe koja je govorila arapski među Indijancima, što je pokazatelj tome da je ranije moralo biti više nezabilježenih kontakata između arapskog svijeta i Amerike.

[Media]

Zapadna Afrika

Postoji još jedan dio muslimanskog svijeta koji je imao kontakt s Amerikom prije Kolumba. U zapadnoj Africi, tokom 1300 god. postajalo je jedno moćno i nevjerovatno bogato carstvo zvano Mali. Najpoznati lider ovog carstva je bio Mansa (kralj) Musa. Najzapamćeniji događajjaj tokom njegove vladavine je bilo njegovo epsko putovanje na Hadždž 1324. godine. Karavan sa preko 60000 ljudi je impresionirao mnoge, ma gdje išli. Njegov brat, Ebu Bekr, je bio Mansa prije njega. Tokom svoje vladavine Ebu Bekr je poslao flotu od 400 brodova da istražuju Atlanski Okean. Samo jedan brod se vratio, ali je i ispričao da su našli zemlju preko okeana. Potom je Mansa Ebu Bekr opremio flotu od 2000 brodova te lično otplovio na zapad okeana. Nakon toga niko za njih nije čuo.

U Maliju nema zabilješke o rezultatu toga putovanja, dok ima evidencija o njihovom odlasku u Ameriku. U Sjevernoj i Južnoj Americi postoje brojna historijska mjesta koja svjedoče na Malijsko postojanje. Raniji španski istraživači i pirati su zabilježili napuštene gradove u Brazilu, koji su imali natpise slične jeziku Mandinaka ( Ludi sa Malija). U Sjedinjenim Američkim Državama je također pronađeno vise natpisa na Mandinskom jeziku. Postoji i mnogo natpisa pored rijeke Mississippi koji su bilježili njihovo istraživanje Amerike. U Arizoni je pronadjen natpis u kojem pise “Slonovi su bolesni i ljuti. Trenutno ima mnogo bolesnih slonova.” Ovaj natpis također uključuje grubu skicu slona. Slonovi nisu oduvijek bili u Americi. Dovedeni su od strane Mandinaka, a ovi natpisi su dokaz o uspješnom putovanju Mansa Ebu Bekra prije više od 100 godina nego se Kolumbo uputio ka zapadu.

Osmansko Carstvo

1929. godine u Istanbulu, Turskoj desilo se jedno zapanjujuće otkriće. Mapa koju je nacrtao osmanlijski mapograf Piri Reis 1513. godine je pronađena. Reis je napisao da je njegova karta zasnovana na izvorima od ranije, uključuje drevne grčke i arapske karte, ali i karte Kolumba koji je plovio samo 21 godinu ranije. Ono što je izvanredno o ovoj karti je njen stepen preciznosti što je natjeralo historičare da preispitaju teoriju Kolumbovog istraživanja.

Karta jasno pokazuje istočne obale Južne Amerike, koja je na tačnoj razini sa Afrikom. Obala Brazila je pokazana u nevjerovatnim detaljima, sa mnogo rijeka precizno namještenih na karti. Bez obzira sto je Reis koristio Kolumbove karte kao izvore, Kolumbo nikada nije otišao u Južnu Ameriku, tako da Reis te detalje vjerovatno uzeo sa prijašnjih muslimanskih mapa koje je koristio kao izvore. Pored toga, Reisova karta uključuje i Andes Planine, koje nisu bile otrivene od strane europejaca sve do 1520-tih godina, jednu cijelu deceniju nakon što je Reis nacrtao svoju mapu!

Piri Reis je zasnovao svoju mapu na prijašnjim izvorima, koji su kristalno jasno shvatali Ameriku te i njene oblasti, mnogo ranije od europejaca, a ova mapa je vjerovatno najjači fizički dokaz o muslimanskim otkrivanjima Amerike prije Kolumba.

[Media]

Šta Kolumbo kaže?

Sa svim ovim dokazima u vezi muslimanskih istraživanja i otkrivanja prije Kolumbovog putovanja 1492. godine, da li je moguće da je i Kolumbo sam znao da nije prvi? Više nego je moguće. Kolumbo je otplovio iz Španije iste godine kada je zadnja muslimanska dinastija Iberia bila uništena u Reconquistau. Dosta ljudi s Iberie su bili i dalje muslimani i sa sobom nosili znanje iz doba muslimanskih zlatnih era. Veliki broj ljudi sa Kolumbovog putovanja su bili Moriscoi, bivši muslimani koji su bili natjerani da pređu na katoličanstvo ili da umru. Kolumbo je mogao da čuje od španskih muslimana o novom svijetu, te se time inspirisao za putovanje i istraživanje.

Čim je stigao u Ameriku, Kolumbo bilježi veliki broj primjera o već ranijem postojanju muslimana na ovim prostorima. Komenterisao je zlato koje su Indijanci imali, a koje su pravili na isti način kako su pravili muslimani zapadne Afrike. Pored toga Kolumbo bilježi da je njihova riječ za zlato je bilo guanin, sto je jako slično mandinskoj rijeci za zlato, ghanin, a koja dolazi od arapske riječi za bogatsvo, ghina.

1498. godine, Kolumbo je zabilježio da je vidio brod pun robe, koji ide ka Americi, u kojem je bilo mnogo Afrikanaca koji su vjerovatno bili na putu da trguju sa Indijancima. Kolumbo također bilježi u svojoj knjizi da su mu Indijanci pričali o crnim Afrikancima o njihovim redovnim posjetama radi trgovine.

Čak je i Kolumbo znao da nije bio prvi koji je prešao Atlanski Okean.

Zaključak

Jasno je, da je teorija o Kolumbovom otkrivanju Amerike ništa drugo do jedne stare priče koja je pala na ispitu vremena i činjenica. Nema sumnje u tome je da je Kolumbovo doba bilo ključno vrijeme koje je znatno promijenilo način života u Americi i Europi. Međutim, on nije bio prvi koji je izveo poduhvat da pređe preko Atlanskog Okeana . Postoje dokazi o muslimanskim putovanjima Arapa, Zapadnih Afrikanaca i Osmanlija mnogo ranije od Kolumboa i Zapada. Zbog nekog razloga, školske knjige i dalje nastavljaju iznositi Kolumbovo putovanje i hrabrost njegove posade, kao prvih koji su prešli Atlantik. Sasvim je sigurno da ovu ideju moramo preispitati u svijetlu dokaza prijašnih muslimanskih istraživanja, a da njihove doprinose iznesemo pred cjelokupnu javnost, što u najmanju ruku predstavlja dug prema jednoj od najvećih civilizacija koje je svijet ikada vidio.

Izvor: Izgubljena historija