Ocena Teme:
  • 1 Glasov(a) - 5 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

[-]
Tag
kehf sura kesir al ibn tefsir

Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Kehf
#11
Uzvišeni kaže: "I njih dvojica krenuše", nakon toga, "i kad sretoše jednog dječaka pa ga onaj ubi", a igrao se sa drugom djecom i bio među njima najljepši i najuredniji. Prenosi se da mu je odsjekao glavu, a neki kažu da ju je razmrskao kamenom ili iščupao rukom, a Allah, dž.š., najbolje zna. Musa a.s., je prezreo Hidrov postupak žešče nego kod prvog slučaja, rekavši: "Što ubi dijete bezgriješno", tj. malo dijete koje nije uradilo nikakav grijeh ni prekršaj, a ti ga ubi "koje nije nikoga ubilo", tj. bez razloga za ubistvo. "Učinio si, zaista, nešto vrlo ružno", tj. otvoreni prijestup. "Ne rekoh li ja tebi" - reče onaj - "da se ti, doista, nećeš moći strpjeti sa mnom", tj. ponovo ga podsjeća na uslove ranije utvrđene. Musa a.s., na to reče: "Ako te i poslije ovoga za bilo što upitam, onda se nemoj sa mnom družiti. Već si kod mene našao opravdanje." Tj. dobio si moju ispriku dva puta. Ibn-Džerir bilježi od Ubej ibn Ka'ba: "Kada bi Poslanik spomenuo nekoga pa mu dovu činio, počeo bi od sebe. Jednoga dana je ovako rekao: /114/ 'Allah se smilovao nama i Musau. Da je produžio sa svojim drugom, vidio bi čudo, ali je on rekao: 'Ako te poslije ovoga za bilo šta upitam, onda se nemoj sa mnom družiti. Već si kod mene našao opravdanje."

"I njih dvojica krenuše; i kad dođoše do jednog grada, zamoliše stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji tek što se nije srušio, pa ga onaj ispravi. 'Mogao si', reče Musa, 'za njega uzeti nagradu.' /77/ 'Ovo je rastanak između mene I tebe , reče onaj, 'obavijestit ću te o tumačenju onoga zbog čega nisi mogao da se strpiš.'"/78/

Uzvišeni obavještava da su njih dvojica nastavili treće putovanje "dok ne stigoše do jednog grada." Ibn-Džerir bilježi da je to naselje Ejla, a u hadisu se kaže: "...dok ne stigoše u naselje opakih i loših stanovnika", tj. škrtica, "koji odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji samo što se nije srušio", tj. koji hoće da se sruši. "Pa ga onaj ispravi", tj. povratio ga je u uspravno stanje. Tada Musa, a.s., reče: "Mogao si za to uzeti nagradu", tj. zbog toga što oni nisu htjeli da nas ugoste, nije trebalo da im radiš besplatno. Onaj reče: "Ovo je rastanak izmađu mene i tebe", jer si se obavezao, kod ubistva dječaka, da ćemo se rastati ako me za još nešto upitaš. Ovo je, dakle, rastanak između mene i tebe. "Obavijestit ću te o tumačenju onoga zbog čega nisi mogao da se strpiš", tj. obavijestit ću te o tefsiru - tumačenju toga.

"Što se one lađe tiče, ona je vlasništvo siromaha koji rade na moru, i ja sam htio da je oštetim jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lađu otimao."/79/

Ovo je objašnjenje, tumačenje koje je Musau, a.s., bilo problem i čiju je vanjsku pojavu osudio. Allah, dž.š., dao je Hidru a.s., skrivenu mudrost tog događaja, pa je on probio lađu da bi bila sa mahanom, s obzirom da su upravo prolazili pored kralja silnika, koji je izuzimao svaku lađu”, tj. ispravnu“nasilno." Namjerno sam je onesposobio da je zbog neispravnosti ostave. Sa njom će se kasnije koristiti njeni siromašni vlasnici, koji, osim te lađe, nisu ništa drugo imali.

"Što se onog dječaka tiče, roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti, /80/ pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg od njega, i samilosti približnijeg."/81/

 Ibn-Abbas prenosi od Ubej ibn Ka'ba da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /115/ "Dječak što ga je ubio Hidr, a.s., na dan je stvaranja stvoren kao nevjernik." Ovo prenosi Ibn-Džerir. Zato Uzvišeni kaže: "Njegovi su roditelji bili vjernici, pa smo se pobojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti", zbog ljubavi njihove prema njemu kao nevjerniku. U sahih-hadisu kaže se: /116/ "Zaista, Allah ne dosudi ništa vjerniku a da to za njega ne bude hajr." Uzvišeni kaže: "Moguće je da vi nešto mrzite, a da je to za vas bolje." "...pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg od njega i samilosti približnijeg", tj. časnijeg i prema kojem će roditelji biti milostiviji od njega.

"A što se onoga zida tiče, on je dvojice dječaka, siročadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po nahođenju svome. Eto to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti."/82/

U ovom ajetu je dokaz da se pod pojmom - selo, naselje, podrazumijeva grad, jer je prvi put rečeno "dok ne stigoše u naselje", a ovdje se kaže: "On je bio dvojice dječaka iz grada." Uzvišeni na drugom mjestu kaže: "Koliko smo Mi gradova razorili, mnogo moćnijih od tvoga grada koji te je protjerao." Značenje ajeta je: Ovaj zid sam popravio jer je vlasništvo dvojice dječaka iz grada, a ispod toga zida njihovo je blago, pohranjena imovina, što je jasno iz konteksta ajeta, a što ispravnim smatra Ibn-Džerir. "Otac njihov je bio dobar čovjek." Ovo je dokaz da se dobar čovjek pamti (po dobru) među potomcima i da berićet njegovog ibadeta obuhvata i njih na dunjaluku i ahiretu,tako što se zauzima za njih i što se njihov položaj uzdiže u Džennetu, da budu njegova očna radost, kako se navodi u Kur'anu i hadisu.
Odgovori
Hvala od:
#12
"Tvoj Gospodar želi da oni odrastu i izvade blago svoje." Ovdje je htijenje (iradet) pripisano Allahu, dž.š., jer je njihovo odrastanje milost, kojom samo On raspolaže. U vezi sa ubijenim dječakom, kaže: "pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg", a u vezi sa lađom, kaže: "Ja sam htio da je oštetim." Dalje kaže: "To je iz milosti Gospodara tvoga. Sve to ja nisam uradio po svome rasuđivanju." Dakle, sve troje što sam uradio iz milosti je Allahove, dž.š., bili u pitanju vlasnici lađe, roditelji dječaka ili dječaci onog dobrog čovjeka. Ništa nisam uradio po svom rasuđivanju, već sam ispunio ono što mi je naređeno. I ovo je dokaz onima koji Hidra, a.s., smatraju vjero-vjesnikom, uz već navedene riječi Uzvišenog: "I nađoše jednog Našeg roba kome smo Mi milost Našu dali i onome što samo Mi znamo naučili." Neki kažu da Hidr, a.s., još uvijek živi i o tome postoje razna predanja koja su netačna, a najpoznatije su predaje koji govore o ukazivanju saučešća, koje nisu vjerodostojne, a čiji su senedi isprekidani. Drugi ih, suprotno, smatraju ispravnim a i kažu da on nije živ već da je umro kao i drugi poslanici, neka je na našeg Poslanika i na njih sve salavat i selam. Oni tvrde da je Hidr, a.s., umro i to na osnovu riječi Uzvišenog: "Ni jedan čovjek prije tebe nije bio besmrtan" i na osnovu riječi Poslanika, na dan Bitke na Bedru: /117/ "Bože moj, ako ova skupina bude uništena, niko te više na Zemlji neće obožavati." Nije, također, preneseno da je dolazio Poslaniku, s.a.v.s., sa njim sjedio ili sa njim bio u borbi. Da je živ, slijedio bi Poslanika, s.a.v.s., i njegove drugove, jer je Muhammed, s.a.v.s., poslanik objema skupinama: džinima i insima (ljudima).

Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /118/ "Da je Musa živ, ne bi mu preostalo ništa drugo već da me slijedi." Pred samu svoju smrt, Muhammed s.a.v.s., rekao je: /119/ "Na Zemlji neće ostati duže od sto godina nijedno oko koje trepće od onih koji se sada na njoj nalaze", tj. sve će umrijeti. Za ovo postoje i drugi brojni dokazi. U Buharijinom "Sahihu" bilježi se od Ebu-Hurejrea da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /120/ "Hidr je nazvan tim imenom jer je sjedio na 'prostirci' koja se odjednom zazelenila." Pod "prostirkom" se misli na suhu travu, tj. sasušeno bilje. Ovo kaže Abdurrezak. Uzvišeni kaže: "Eto, to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti", tj. to je tumačenje onoga što te mučilo i na čemu se nisi strpio prije mog objašnjenja. Nakon što mu je protumačio,objasnio, predočio i odstranio nejasnoće Hidr je rekao: Prije toga je nejasnoća bila teška pa je za teži problem upotrijebio riječ jačeg značenja, a za lakšu riječ lakše značenje. Kaže Uzvišeni : "Pa nisu mogli da ga pređu", tj. da se gore popnu, "niti su mogli da ga prokopaju", što je teže učiniti. Tako je za svaku situaciju upotrijebljena riječ i značenje koje joj odgovara, a Allah, dž.š., najbolje zna.

"I pitaju te o Zul-Karnejnu. Reci: 'Kazat ću vam o njemu neke vijesti. /83/ Mi smo mu dali vlast na Zemlji i dali smo mu za svašto sredstvo.'"/84/

Uzvišeni kaže: "I pitaju te", o Muhammede, "o Zul-Karnejnu", tj. o onome što se za njegovo vrijeme dešavalo. Već samo rekli da su mekanski nevjernici išli kod kitabija da ih pitaju na koji način da iskušavaju Poslanika, s.a.v.s., pa su im rekli: "Pitajte ga o čovjeku koji je krstario Zemljom, o grupi mladića, šta on misli da su uradili i pitajte ga o ruhu (duši)". Objavljena je sura "El-Kehf" i u njoj sljedeće: "I pitaju te o Zul-Karnejnu. Reci: 'Kazat ću vam o njemu neke vijesti.'" Neki smatraju da je on bio Grk, što je netačno. Tačno je ono što je rekao El-Ezreki i drugi, a to je da je on sa Ibrahim, a.s., kada je ovaj sagradio Kabu, tavaf činio, da je bio Ibrahimov, a.s., sljedbenik i da je, radi Allahovog, dž.š., zadovoljstva, klao kurban. O nekim događajima iz njegovog života govorili smo u knjizi "El-bidaje ven-nihaje", što je, hvala Bogu, dovoljno. Uzvišeni kaže: "Mi smo mu dali vlast na Zemlji", tj. dali smo mu veliku moć da zavlada pomoću nje na Zemlji, u svemu čime se ona ostvaruje i konsoliduje: vojsku, ratnu opremu i sredstva za njeno jačanje. Usljed toga je zavladao na Zemlji od istoka do zapada.

Predale su mu se mnoge države, pokorili brojni carevi, a služili ga ratni narodi, Arapi i nearapi. Neki kažu da je nazvan Zul-Karnejn zato što je vladao krajnjim tačkama, gdje sunce izlazi i gdje zalazi. Uzvišeni kaže: " I dali smo mu za svašto sredstvo", kao što Uzvišeni u vezi Belkisom, kaže: "Njoj je svega i svačega dato", tj. ono što je potrebno vladarima. Tako je i sa Zul-Karnejnom. Allah, dž.š., olakšao mu je načine i puteve osvajanja različitih područja i prostora. Razbio je neprijatelje i potčinio careve na zemlji. Ponizio je mušrike jer mu je bilo dato i omogućeno sve što je bilo potrebno u tom smislu. A Allah, dž.š., najbolje zna.

"I on pođe. /85/ Kada stigoše do mjesta gdje Sunce zalazi, nađe kao da zalazi u jedan izvor mutni i nađe u blizini njegovoj jedan narod. Rekosmo Mi: 'Ili ćeš da ih kazniš ili ćeš sa njima blago da postupiš?' /86/ 'Onoga ko ostane mnogobožac', reče, 'kaznit ćemo, a poslije će se svome Gospodaru vratiti, pa će ga i On teškom mukom mučiti' /87/ ' A onome ko bude vjerovao i dobra djela činio pripada nagrada najljepša, i njemu ćemo izricati naredbe olakšanja.'" /88/

Mudžahid kaže: "I on pođe", znači, on se uputi ka mjestu i putem između istoka i zapada. Uzvišeni kaže: "Kada stiže do mjesta gdje Sunce zalazi", tj. išao je dok nije stigao do kraja dokle se Zemljom može putovati u pravcu zapada. Uzvišeni kaže: "nađe da zalazi u jedan mutan izvor", tj. vidio je Sunce kako zalazi u veliko more, a to će se učiniti svakome ko dođe do obale mora a u stvarnosti sunce je na nebu. Ono što se prenosi od Tubbe‘a u vezi sa Zul-Karnejom i njegovim znanjem i slijeđenjem znanja su slijedeći stihovi: "Stigao je do Istoka i Zapada žudeći za sredstvom od Mudrog, Upućivača, pa je vidio zalazak Sunca kod njegovog zahodišta, u izvoru blatnjavom, mutnom i crnom." Ibn-Abbas ove je stihove čuo od Ibn-Hadira, pa ga je upitao: Šta znači? Odgovorio je da je to blato, a na pitanje šta je, odgovorio je da je to mulj, a što je, odgovorio je da je to crnina.
Odgovori
Hvala od:
#13
Ibn-Abbas je naredio slugi da zapiše šta je čovjek rekao. Uzvišeni kaže: "I nađe u blizini njegovoj jedan narod", tj. jedan od naroda. Spominje se da je to jedan veliki narod Ademovih, a.s., potomaka. Uzvišeni kaže: "O Zul-Karnejne",rekosmo Mi, "ili ćeš da ih kazniš ili ćeš s njima lijepo da postupiš", tj. Allah, dž.š., mu je dao vlast, upravu i pobjedu nad njima, davši mu da bira ili da ih ubija i kažnjava ili da im, ako hoće, prašta i sa njima lijepo postupa. Njegova pravednost i iman se mogu spoznati iz njegovih riječi: "Onome ko ostane silnik", tj. ko ustraje u nevjerovanju i mnogoboštvu u odnosu na svog Gospodara, "njega ćemo kazniti", bolnom kaznom, koja će ga svestrano obuhvatiti, a Allah, dž.š., najbolje zna. Uzvišeni kaže: "A poslije će se svome Gospodaru vratiti, pa će ga On teškom mukom mučiti", tj. žestoko, teško, ponižavajuće i bolno. Ovo je potvrda proživljavanja i adekvatnog nadoknađivanja. Uzvišeni kaže: "A onome ko bude vjerovato", tj. ko Nas bude slijedio u robovanju Jedinom Allahu, dž.š., ne čineći Mu širk, a čemu ga Mi pozivamo, "pripada mu nagrada najljepša", tj. na budućem svijetu kod Allaha, dž.š. "I njemu ćemo izricati naredbe olakšanja.” Tj. govorit ćemo mu lijep govor na ovom svijetu.

"I on pođe dalje. /89/ I kad dođe do mjesta gdje Sunce izlazi, on nađe da ono izlazi iznad jednog naroda kome Mi nismo dali da se od njega bilo čim zakloni. /90/ Tako to bi. A Mi obuhvatamo znanjem sve što je imao on."/91/

Uzvišeni kaže da je Zul-Karnejn nastavio putovati i da je proputovao od zapada gdje Sunce zalazi, sve do istoka. Kada god bi prošao pored nekog naroda, pobijedio bi ga i pokorio, pozvavši ga vjerovanju u Allaha, dž.š. Ako bi se pokorili - uredu, u suprotnom bi ih ponizio, osramotio njihove prvake, preuzeo imetak i natjerao na poslušnost, mobilišući vojsku od njih u borbi na granicama susjednih pokrajina. "Kada stiže do mjesta gdje Sunce izlazi, on nađe da ono izlazi iznad jednog naroda", tj. zajednice naroda (ummeta), "kome Mi nismo dali da se od njega bilo čim zakloni", tj. nisu imali zgrade da u njima stanuju, niti drveća da u hladu borave i da se zaštite od vreline Sunca. Seid Ibn-Džubejr kaže da su bili crveni i niski i da su stanovali u pećinama a hranili se ribom, dok Katade kaže da su to crnci. Uzvišeni kaže: "Tako to bi. A Mi obuhvatamo znanjem sve što je imao on", tj. Nama je potpuno jasno njegovo stanje, kao i stanje njegove vojske. Ništa Nam se sakriti ne može, čak i kada bi se narodi promijenili ili ih zemlja progutala, jer Uzvišeni kaže: "Allahu nije ništa skriveno ni na Zemlji ni na nebu."

"I on opet pođe. /92/ Kad stiže između dvije planine, nađe ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. /93/ 'O Zul-Karnejne', rekoše oni, 'Jedžudž i Medžudž čine nered po zemlji, pa hoćeš li da ti sakupimo naknadu da između nas i njih podigneš pregradu? /94/ 'Bolje je ono što mi je moj Gospodar dao', reče on. 'Nego, samo vi pomozite meni što više možete, i ja ću između vas i njih pregradu podići. /95/ Donesite mi velike komade gvožđa.' I kad on izravna dvije strane brda, reče:' Pušite!.' A kad ga usija, reče: 'Donesite mi rastopljeni mjed da ga zalijem.'"/96/

Uzvišeni kazuje o Zul-Karnejnu: "I on opet pođe", idući od istoka, "dok ne stiže između dvije planine", koje su jedna drugoj nasuprot. Između njih se nalazi pećina iz koje izlaze Jedžudž i Medžudž područje Turkmana, prave im nered, uništavju usjeve i potomstvo. Jedžudž i Medžudž dio su potomaka Ademovih, a.s., što je potvrđeno hadisima iz "Sahiha": /112/ "Uzvišeni Allah će reći: "O Ademe!" Adem će odgovoriti: "Odazivam ti se na služenje." Allah, dž.š., reći će: "Ja ću proživiti džehenemsku skupinu." Adem će reći: "A šta je to džehenemska skupina?" Odgovorit će: "Od hiljade će 999 u Džehennem, a samo jedna osoba u Džennet. Tada će mladi osijediti, a trudnice pobaciti svoje plodove. Među vama će biti dva naroda koja neće biti poznata ni po čemu osim po brojnosti, a to su Jedžudž i Medžudž." "Nađe ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao", tj. zbog nepoznavanja njihova jezika i udaljenosti od svijeta. "O Zul-Karnejne", rekoše oni, "Jedžudž i Medžudž čine nered po Zemlji, pa hoćeš li da ti skupimo naknadu." Htjeli su da mu između sebe sakupe imetak i da mu ga daruju, a da im on između njih i ta dva naroda podigne i sagradi zid.

Zul-Karnejn uz izvinjenje, odlučnost, dobrotu i namjeru činjenja dobra, reče: "Bolje je ono što mi je moj Gospodar dao", tj. ono što je meni Allah, dž.š., darovao, a to je vlast i upravljanje, bolje je od onoga što hoćete da mi sakupite. "Nego vi meni pomozite što više možete", svojim radom i sredstvima za gradnju, "pa ću između vas i njih pregradu podići. Donesite mi velike komade gvožđa." Riječ množina je od riječi u značenju komada čija težina prelazi sirijski kintar (oko 50 kg). "Dok ne izravna dvije strane brda", stavljajući dio na dio dok ne nadvisi oba brda u visinu i širinu. Postoji razilaženje o njihovoj visini i širini. "Reče im: 'Pušite!'", tj. raspaljujte nad njim vatru dok se sav ne užari. "Reče: 'Donesite mi rastopljeni bakar da ga zalijem.'" Ibn-Abbas kaže da je rastopljeni bakar i to dokazuje riječima Uzvišenog: "I učinili smo da mu iz izvora rastopljeni bakar teče", što liči na prugasti plašt čija je jedna pruga crna a druga crvena.

I tako oni nisu mogli ni da je pređu niti su mogli da je prokopaju. /97/ "Ovo je blagodat Gospodara moga!", reče on. " A kad se prijetnja Gospodara moga ispuni, On će je sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga će se sigurno ispuniti." /98/ I Mi ćemo tada ostaviti da se jedni od njih kao talasi sudaraju s drugima. I puhnut će se u rog, pa ćemo ih sve skupiti./99/
Odgovori
Hvala od:
#14
Allah, dž.š., obavještava da Jedžudž i Medžudž nisu mogli da pređu preko zida a nisu mogli ni da ga ispod prokopaju. Obzirom da je prelazak lakši od prokopavanja, Uzvišeni za to upotrebljava adekvatne izraze, pa kaže: "I nisu mogli ni da ga pređu, niti su mogli da ga prokopaju", što je dokaz da ga nisu prokopali, niti da su bilo šta drugo uradili. Uzvišeni kaže: "Ovo je milost moga Gospodara", tj. pošto ga je sagradio Zul-Karnejn je rekao: "Ovo je milost moga Gospodara", tj. prema svijetu, jer je postavio između njih i Jedžudža i Medžudža pregradu koja ih sprečava u činjenju štete i nereda na Zemlji. "A kada se ispuni prijetnja moga Gospodara", tj. kada se približi istinska prijetnja, "On će je sravniti", tj. sa zemljom poravnati. "A prijetnja Gospodara moga će se sigurno ispuniti", tj. bez ikakve sumnje. Uzvišeni kaže: "I Mi ćemo tada ostaviti da se jedni od njih…", tj. ljudi, onoga dana kada bude sravnjen ovaj zid, ikada oni izađu i pomiješaju se sa ljudima, pa im budu uništavali imetak i stvari. Sve će ovo biti prije Kijametskog dana a nakon Dedžala, što će biti pojašnjeno uz riječi Uzvišenog: "I kad se otvore Jedžudž i Medžudž i kad se budu niz sve strane spuštali. I približi se istinita "I Mi ćemo tada ostaviti da se jedni od njih kao talasi sudaraju s drugima."

Suddi kaže da je to početak Kijameta. "I puhnut će se u sur", što je sljedeće po redu. Sur je, kako stoji u hadisu, rog u koji će se puhnuti, a time je zadužen Israfil, a.s. U hadisu Ibn-Abbasa i Seida el-Hudrija kaže se da je Poslanik rekao: /122/ "Kako da budem veseo a vlasnik roga - trube, stavio je njegov pisak na usta i osluškuje naredbu."Ashabi ga upitaše: "Pa što da kažemo?." -"Recite!: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On oslonac, na Njega se oslanjamo', reče Poslanik." Uzvišeni kaže: "Pa ćemo ih sve sakupiti", tj. sve ćemo ih dovesti radi obračuna, što je slično Njegovim, dž.š., riječima: "Sve samo ih sakupili i nijednog nismo izostavili."

"Toga dana ćemo nevjernicima Džehennem jasno pokazati, /100/ onima čije su oči bile koprenom zastrte, od Moje Opomene i koji nisu mogli da slušaju. /101/ Zar nevjernici misle da pored Mene za bogove mogu uzimati robove Moje? Mi smo, doista, za prebivalište nevjernicima pripremili Džehennem." /102/

Uzvišeni obavještava šta će Kijametskog dana uraditi sa nevjernicima. Jasno će im pokazati Džehennem. Pokazat će im i predstaviti strahote i patnje u njemu prije njihovog ulazka, da bi im uvećao strah i brigu. U Muslimovom "Sahihu" od Ibn-Mes'uda navodi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Džehennem će Kijametskog dana biti uvezan sa 70000 uzda, a uz svaku će biti 70000 meleka." Uzvišeni kaže: "Onima čije su oči bile koprenom zastrte, od Moje Opomene", tj. oni su se pravili slijepim gluhim i zanemarili su prihvatanje Upute i slijeđenje Istine, kao što Uzvišeni kaže na drugom mjestu: "Onome ko se bude slijepim pravio od Opomene Svemilosnog, Mi ćemo šejtana natovariti, pa će mu on nerazdvojan drug postati." U ovoj suri Uzvišeni kaže: "I koji nisu mogli da slušaju”, tj. nisu poimali od Allaha Njegove naredbe i zabrane. Uzvišeni dalje kaže: "Zar nevjernici misle da pored Mene za bogove mogu uzimati robove Moje", tj. zar vjeruju da im je to ispravno i korisno. "A ne valja tako! Božanstva će poreći da su im se klanjali, i bit će im protivnici." Zato Allah, dž.š., obavještava da im je na Kijametskom danu pripremio Džehennem za boravište.

Reci: "Hoćete li da vas obavijestimo o najvećim gubitnicima djela, /103/ čiji će trud u životu na ovom svijetu uzaludan biti, a koji će misliti da je dobro ono što rade? 104/ To su oni koji u dokaze Gospodara svoga ne budu vjerovali i koji budu poricali da će pred Njega izaći; zbog toga će trud njihov uzaludan biti i na Sudnjem im danu nikakva značenja nećemo dati. /105/ Njima će kazna Džehennem biti, zato što su nevjernici bili i što su se dokazima Mojim i poslanicima Mojim rugali."/106/

"Reci: 'Hoćete li da vas obavijestimo o najvećim gubitnicima'" a kažemo čija djela neće nikako dijela, tj. hoćete li da vas obavijestimo o onima čija će djela biti upropaštena, a zatim Uzvišeni objašnjava: "Oni čiji će trud na Ovom svijetu uzaludan biti." Oni će raditi ništavna djela, mimo propisanog zakona, kojima se neće biti zadovoljno i koja neće biti prihvaćena, "a oni će misliti da je dobro ono što rade", tj. vjerovat će da su u pravu i da je to prihvatljivo i omiljeno, a oni zapravo griješe i djela im se odbacuju. Ovaj se ajet ne odnosi na jednu posebnu skupinu već ima općenito značenje i obuhvata sve Božije robove koji nisu na Putu Njegovog zadovoljstva a računaju da su u pravu i računaju da će im djela biti prihvaćena, mada u stvari takvi griješe a njihova se djela odbacuju. Uzvišeni kaže: "I Mi ćemo pristupiti djelima njihovim koja su činili i u prah i pepeo ih pretvoriti", pa pojašnjava: "To su oni koji u dokaze Gospodara svoga ne budu vjerovali i koji budu poricali da će pred Njega izaći."

Oni su poricali Allahove ajete na ovome svijetu i čvrste dokaze Njegovog vahdanijeta i istinitost Njegovih poslanika, a lažnim su smatrali budući svijet. "Njima na Kijametskom danu nikakva značaja nećemo dati", tj. nećemo dati da im tezulja ima težinu, jer u njima nema nikakva hajra. Buharija prenosi od Ebu-Hurejrea da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /123/ "Doći će čovjek na Sudnjem danu sa velikom tjelesnom težinom, ali kod Allaha neće težiti ni kao krilo mušice, pa ako hoćete, proučite: "I Mi im na Sudnjem danu nećemo nikakva značaja dati." Uzvišeni kaže: "Njima će kazna Džehennem biti, zato što su nevjernici bili i što su se dokazima Mojim i poslanicima Mojim rugali", tj. Mi ćemo ih ovako kazniti zbog njihova nevjerovanja i ismijavanja Allahovih ajeta i poslanika. Oni su ih ismijavali i žestoko poricali.

"Onima koji budu vjerovali i dobra djela činili - dženetske bašče će prebivalište biti, /107/ vječno će u njima boraviti i neće poželjeti da ih nečim drugim zamijene."/108/
Odgovori
Hvala od:
#15
Uzvišeni obavještava da Njegovi časni robovi, a to su svi oni koji vjeruju u Allaha, dž.š., i Njegovog Poslanika i koji iskreno vjeruje u sve što su poslanici donijeli, imaju kao nagradu Džennet Firdevs. U "Sahihima" nalazi se hadis: /124/ "Kada od Allaha molite Džennet, tražite Firdevs, jer je on najviši i centar iz koga izviru dženetske rijeke." Uzvišeni kaže: "prebivalište", tj. mjesto gošćenja, "tamo će vječno boraviti", tj. tamo će stanovati i nikada ga neće napuštati. "Neće poželjeti da to nečim drugim zamijene", tj. drugo neće odabrati, niti drugo poželjeti mimo njega, kao što pjesnik kaže: "Nastanila je dubinu srca moga i ja ne želim nikoga mimo nje, niti za njenu ljubav zamjenu." Iako boravak na jednom uobičajenom mjestu ispuni dušu dosadom i zamorom, Allah, dž.š., nam saopštava da oni, bez obzira na trajnost i vječnost u kojoj borave, neće željeti da dođe do promjene, preseljavanja,odlazka, putovanja i zamjene.

Reci: "Kada bi more bilo mastilo da se ispišu riječi Gospodara moga, more bi presahlo, ali ne i riječi Gospodara moga, pa i kad bismo ga proširili morem poput njega. “/109/

Uzvišeni kaže: O Muhammede, reci: "Kada bi morska voda bila tinta za pero kojim bi se ispisivale Allahove, dž.š., riječi, Njegove mudrosti i Njegovi ajeti, koji Ga dokazuju, presahlo bi more prije nego bi se takva knjiga ispisala, "pa i kad bismo ga proširili morem poput njega", tj. kada bi dodali još jedno more i nastavili tako beskrajno dodavati, nebi presahle Allahove, dž.š., riječi, kako to Uzvišeni kaže na drugom mjestu: "Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je uistinu, silan i mudar." Naš Gospodar je onakav kako On kaže, a iznad je onoga šta mi o Njemu kažemo.

"Reci: "Ja sam čovjek kao i vi, meni se objavljuje da je vaš Bog - jedan Bog. Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka čini dobra djela i neka u ibadetu Gospodaru svome ne smatra Njemu ravnim nikoga."/110/

Taberani bilježi od Amra ibn Kajsa el-Kufija da je čuo Muaviju ibn Ebu-Sufjana da kaže: “Ovaj je ajet objavljen posljednji. Uzvišeni se obraća svome Poslaniku, s.a.v.s.: "Reci", tj. mnogobošcima koji polaguju tvoje poslanstvo, "Ja sam čovjek kao i vi", tj. ko misli da sam lažac, neka saopšti nešto slično ovome što ja saopštavam. Meni ne bi bile poznate tajne iz prošlosti koje vam saopštavam, a o čemu ste me pitali - družina iz pećine i o Zul-Karnejnu, kako tačno odgovara istini, da me Allah, dž.š., nije o tome obavijestio. Ja vam kažem: "da je vaš Bog jedan Bog", Koji nema rivala. "Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim", tj. ko se nada Njegovoj nagradi i lijepoj naknadi, "neka čini dobra djela", adekvatna Šerijatu, "i neka u ibadetu Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga." Takav traži zadovoljstvo jedino kod Allaha, dž.š., i ne čini Mu širk. Dva su uslova za prihvatanje učinjenih djela: potpuna iskrenost prema Allahu, dž.š., i usklađenost sa Šerijatom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Ahmed bilježi od Seida el-Hudrije da je rekao: /125/ "Naizmjenično smo dolazili kod Božijeg poslanika, pa smo spavali kod njega. Nekad bi on imao potrebu ili bi mu iskrslo nešto pa bi nas probudio.Vremenom je broj onih koji su dolazili i čekali porastao.Jednom smo razgovarali pa je među nas izašao Poslanik i upitao: 'Kakvo je ovo došaptavanje?' Odgovorili smo: 'Molimo Allaha da nam oprosti, Božiji poslaniče. Mi smo, naime, raspravljali o Mesihu pa smo se u stavovima podijelili.' On nam reče: 'Hoćete li da vam kažem nešto za što se ja više bojim za vas od Mesiha?' 'Hoćemo!', odgovorili smo, a on reče: 'To je skriveni širk, kad čovjek ustane da klanja radi drugog čovjeka.'" Ahmed bilježI od Ebu-Hurejrea, od Poslanika, s.a.v.s., koji saopštava Allahove, dž.š., riječi: /126/ "Ja sam najbolji drug. Pa ko uradi djelo nekom drugom mimo Mene, Ja ga se odričem, a to djelo je onome kome ga je namjenio." Ahmed ga jedini ovako bilježi.

Ahmed, također, bilježi od Mahmuda ibn Lebida da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /127/ "Najviše zbog čega strahujem za vas je mali širk." Ashabi su upitali: "Šta je mali širk, Allahov poslaniče?" On odgovori: "To je rijaluk. Kada Allah bude davao ljudima nadoknadu za učinjena djela na Sudnjem danu, reći će: 'Idite onima kojima ste se na dunjaluku svojim djelima pokazivali i vidite hoće li vam oni dati nagradu.” bu-Ja'la bilježi od Ibn-Mes'uda da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /128/ "Ko lijepo klanja kada ga svijet gleda a ružno klanja kada je sam, to je omalovažavanje svoga Stvoritelja Allaha, dž.š.
Odgovori
Hvala od:


Pročitajte Još…
Tema Autor Odgovora Pregleda Poslednja Poruka
Heart Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Mulk Boots 25 747 29-12-2022.23:03
Poslednja Poruka: Media
Heart Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Fil Boots 2 239 18-11-2022.12:31
Poslednja Poruka: Media
Heart Tefsir Ibn Kesir - Sura Al-Kevser Boots 1 163 18-11-2022.12:28
Poslednja Poruka: Media

Skoči na Forum: