[Media]

Zekat se može dati u osam fondova. Uzvišeni Allah kaže:

“Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti i za otkup iz robstva, i prezaduženima i u svrhe na Allahovu putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako. A Allah sve zna i mudar je”. (Tevbe, 60)
1. Siromasi

Siromasi su oni koje je potrebno pomoći, oni koji nemaju dovoljno za izdržavanje ili nemaju imetka uopće.
2. Nevoljnici (miskini)

Nevoljnici (miskini) su vrsta siromaha koji se ustežu od prošnje, pa ljudi ne uočavaju njihovo stanje. Oni imaju pravo na zekat kao i siromasi, sve dok ne budu imali imetak u vrijednosti nisaba, kada i oni postaju dužni davati zekat. Nevoljnik ima nešto više imetka nego siromah, ali mu nisu dovoljni njegovi prihodi.
3. Sakupljači zekata

Sakupljači zekata su oni koje vladar ili njegov opunomoćenik ovlaste da sakupljaju zekat od bogatih. (Ono što skupljači uzimaju predstavlja naknadu za njihov rad. Nasuprot tome, kada bi se radilo o bogataševom sinu ili opunomoćeniku oni ne bi mogli primiti naknadu.)
4. Oni čija srca treba pridobiti

Oni čija srca treba pridobiti su ljudi od kojih se očekuje približavanje i ulazak u islam, ili učvršćivanje u islamu, onih čije vjerovanje nije stabilno ili sprečavanje da čine zlo muslimanima. U ovoj kategoriji mogu biti muslimani i nemuslimani.
5. Otkup iz ropstva

Otkup iz ropstva obuhvata one koji su sklopili ugovor o otkupu (Ugovor o otkupu (mukatebe) sastoji se u tome da čovjek sklopi ugovor sa svojim robom ili robinjom na određeni iznos koji će se davati u ratama i kad sve rate otplate rob postaje slobodan), kao i robove općenito čija sloboda se otkupljuje iz Bejtu-l-mala.
6. Prezaduženi

Prezaduženi su oni koji su uzeli velike pozajmice ili garantovali nečiji dug, ili pozajmili radi izmirenja ljudi.
7. “Na Allahovom putu” (fi sebilillah)

Pod pojmom na Allahovom putu misli se na borce koji se bore za uzdizanje Allahove vjere. Po mišljenju većine učenjaka ovo se odnosi na mudžahide.
8. Putnik namjernik

Putnik namjernik je onaj koji nema sredstava da se vrati u svoje mjesto.Takvom se daju sredstva od zekata, kako bi mu se pomoglo da ostvari svoj cilj.

Nije obavezno dijeljenje zekata podjednako na sve ove kategorije, već je vladar dužan da ga raspoređuje shodno interesima društva. Mustehab je dati prioritet bližnjima koji imaju pravo na zekat poput braće ili muža.

Nije dozvoljeno dati zekat nemuslimanu ili ateisti, niti potomcima Hašimovim i Mutalibovim (Poslanikovim bližim rođacima), niti onima koje smo dužni izdržavati kao što su roditelji, djeca, žene i drugi ako se lično dijeli zekat.

Nije dozvoljeno iznositi zekat u drugo mjesto osim u slučaju kad u dotičnom mjestu nema nikog kome se može dati zekat.

[Media]

1. Jedan dio fikhskih učenjaka smatra da dug može biti izmiren zekatom. U slučaju kada je siromašan čovjek zadužen, vlasnik mu može otpisati dug na ime zekata, takav zekat je važeći.

2. Imetak koji je ostavljen na čuvanje može poslužiti na ime zekata bez obzira da li ga je vlasnik preuzeo ili nije.

3. Nije dozvoljeno kupovanje onog što je izdvojeno na ime zekata, jer bi to značilo uzimanje onog što je dato u ime Allaha. Nevevi smatra da je to mekruh tenzihen, a ne mekruh tahrimen, dok većina uleme to osuđuje.

4. Mustehab je zekat dati pobožnim ljudima, jer onaj koji daje zekat pomaže pobožne, učene, uljudne i dobre osobe. Ibn Tejmije je rekao:“Siromasima koji ne klanjaju ne treba ništa davati sve dok se ne pokaju i ne počnu obavljati namaz”. Njima treba pridodati i druge griješnike i one koji su na stranputici, osim u izuzetnim slučajevima.

Autor: Ali Bin Ferid El-Hindi
Iz knjige: Skraćena zbirka fikhskih propisa

---

U ovoj mes'eli imamo dva slučaja:

1) Da je dužnik bogataš – u tom slučaju će vlasnik duga davati zekat i na taj dug; ako čovjek posudi drugom čovjeku koji je bogat npr. 10. 000,- maraka na rok od tri godine, tada vlasnik imetka treba davati zekat na tih deset hiljada maraka svake godine.

2) Da je dužnik siromah ili da je bogataš koji izbjegava vraćanje duga – u ovom slučaju vlasnik duga će dati zekat na imetak koji je posudio, kada ga povrati samo za jednu godinu.

[Media]

Druga mes'ela: Da li dužnik daje zekat ili ne?

Kada dug čini većinu imetka dužnika, a imetak je dosegao nisab.

Imam Malik i Ahmed, rahimehumellah, kažu da on nije obavezan davati zekat kao i Hasan el-Basri, rahimehullah, dok imam Šafija, rahimehullah, kaže da dug ne skida obavezu davanja zekata zato što je taj čovjek slobodan musliman koji posjeduje nisab cijele godine, tako da je davanje zekata za njega obaveza i ovo je ispravnije mišljenje, a Allah Uzvišeni najbolje zna.

Što se tiče primjera navedenog u knjizi, tj. da čovjek može – ako je dao dug siromahu, da taj dug uračuna u davanje zekata – to nije dozvoljeno, zato što se zekat ne daje otpisivanjem duga, jer to nije čišćenje imetka, a zekat je čišćenje imetka.

Onaj ko je obavezan dati zekat u određenom vremenu nema pravo da davanje zekata odgađa poput ostalih ‘ibadeta – slijedeći fikhsko pravilo: da se naredba odmah ispunjava, tako da ne odgađa davanje zekata, osim u slučaju šeri'atskog interesa npr. da u međuvremenu traži one koji zaslužuju zekat ili veće siromahe.

[Media]

Zekat na stipendiju za školovanje

Pitanje: Es-selamu alejkum, zamolila bih vas, ako mi mozete odgovoriti kakav je propis o davanju zekata na iznos koji sam dobila od državne institucije za školovanje. Allah vas nagradio!

Odgovor: Što se tiče zekata na novac, on se daje nakon što pregodini, tj. nakon što preleži godinu dana i ispunjava nisab (nisab je šerijatom precizirana minimalna količina imetka na koju se daje zekat. Nisab zlata u gramima iznosi 85 gr, a nisab srebra oko 595 gr. Nisab za novac je tržišna vrijednost 85 grama zlata u novcu).


S obzirom da si ti dobila novac radi školovonja nisi dužna dati zekat na taj imetak osim ako bi on preležao kod tebe godinu dana i ispunjavao nisab, a to se najvjerovatnije neće desiti u tvom slučaju s obzirom da si student.

---

Vraćanje stipendija sa kamatom

Esselamu alejkum.

Imam stipendiju u jednoj firmi koja mi je uslovila da moram raditi kod njih kad diplomiram godinu dana inače traže povrat novca i to sa kamatama. Za postojanje kamate ako želimo da odustanemo od rada ja nisam znala, svojevremeno sam se raspitivala i zaključila da nema kamate – da ću im morati samo vratiti novac koji su utrošili na moje stipendiranje.

Također, u samom ugovoru s tom firmom je pitanje povratka novca tako definisano da se ne bi moglo zaključiti da uopće ima kamate – a formulisano je ovako: “Stipendista je obavezan vratiti cjelokupni primljeni iznos stipendije kao i sve ostale troškove u vezi s tim, u slučajevima:… ukoliko se ugovor o obavljanju pripravničkog staža raskine njegovom krivicom…”

Ja u posljednje vrijeme razmišljam da ne radim – zbog miješanja muškaraca i žena na poslu pa me zanima šta da radim u ovoj situaciji -da li da vratim pare s kamatom, jer nisam znala za postojanje iste pri potpisivanju ugovora a Allah prašta kad nešto u neznanju ili iz lakomislenosti uradimo ili da radim kod njih godinu dana ili…???

Allah vas nagradio na odgovoru, na neki način mi je hitno.

 

Esselamu alejkum ve rahmetulahu ve berekatuhu.

[Media]

Kome pripada zekat?

Allah, subhanehu we te'ala, je precizirao kategorije kojima je dozvoljeno dati zekat, tako da nije dozvoljeno davati zekat onim ljudima koji ne potpadaju pod jednu od osam kategorija koje je Uzvišeni spomenuo u suri Et-Tewbe.


Kaže Uzvišeni:

إِنَّمَا الصَّدَقَاتُ لِلْفُقَرَاء وَالْمَسَاكِينِ وَالْعَامِلِينَ عَلَيْهَا وَالْمُؤَلَّفَةِ قُلُوبُهُمْ وَفِي الرِّقَابِ وَالْغَارِمِينَ وَفِي سَبِيلِ اللّهِ وَابْنِ السَّبِيلِ فَرِيضَةً مِّنَ اللّهِ وَاللّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٌ

“Zekat pripada samo siromašima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i zaduženima, i na Allahovu putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i Mudar je.”
1, 2) Siromašni i nevoljnici (fukara vel mesakin)

Siromašni i nevoljnici su prva kategorija kojima pripada zekat. Ulema se razilazi ko je od ove dvojice (fekir i miskin) veće potrebe, pa tako šafije i hanbelije smatraju da je fekir (siromašan) veće potrebe od miskina (nevoljnika) jer je fekir po njima onaj ko u osnovi nema imetka niti zaradu koja će zadovoljiti njegovu potrebu, dok je miskin onaj ko ima nešto, ali mu to nije dovoljno. Poput čovjeka kome je potrebno 10 eura na primjer, a on ima samo pet. Zato Uzvišeni u suri El-Kehf opisuje ljude koji su Musa'a i Hidra, alejhimes-selam, prebacili preko mora, miskinima pored toga što su posjedovali lađu jer taj posao nije zadovoljavao njihove potrebe. Kaže Uzvišeni na jeziku Hidra, alejhis-selam:

أَمَّا السَّفِينَةُ فَكَانَتْ لِمَسَاكِينَ يَعْمَلُونَ فِي الْبَحْرِ

“Što se one lađe tiče, – ona je vlasništvo miskina koji rade na moru.’’ (El-Kehf, 79. ajet)

Hanefije i malikije su oprečnog stava, tj. kod njih je miskin veće potrebe od fekira.

Što se tiče bogatog, a to je onaj ko posjeduje ono što je dovoljno njemu i onima koje on izdržava, njemu nije dozvoljeno dati zekat zbog riječi Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: ”U njemu (tj. zekatu) nema udjela bogatom.” Hadis je vjerodostojan a bilježi ga Ebu Davud i Nesai.
Količina koja se daje fekiru i miskinu

Fekiru i miskinu se može dati onoliko koliko im je potrebno za godinu dana i ne više od toga kod većine učenjaka. To zbog toga što se zekat izdvaja svake godine.
3) Oni koji rade na sakupljanju zekata

Oni koji rade na sakupljanju zekata imaju udjela u zekatu. Nije uslov da onaj ko sakuplja zekat bude siromašan jer on uzima od zekata zbog njegova rada, a ne zbog siromaštva. Hanefije kažu: Onome ko radi na sakupljanju zekata će se dati shodno njegovom radu i nije dozvoljeno da se njemu da više od polovine zekata pa makar njegovo rad bio veći od toga. Šafije i hanbelije kažu da imam može unajmiti čovjeka koji će raditi na sakupljanju zekata, a kojem će platiti određen iznos.
4) Oni čija srca treba pridobiti

Što se tiče onih čija srca treba pridobiti njih je dvije vrste: muslimani i nevjernici.

Što se tiče muslimana čija srca treba pridobiti, njih je četiri kategorije:

– vođe i predvodnici koji su prihvatili islam, ali je njihov nijjet slab. Njima se daje dio zekata kako bi ojačali u svom islamu;

– ugledni ljudi koji su prihvatili islam. Njima se također može dati dio zekata kako bi to bio podsticaj njima sličnim od nevjernika (tj. sličnim u ugledu i poziciji) da prihvate islam;

– ljudi čijim se davanjem zekata žele pridobiti njihova srca kako bi se borili protiv nevjernika u njihovoj blizini i zaštitili muslimane, i

– četvrta kategorija, a to su oni kojima se daje zekat kako bi ga uzeli od onih koji ga ne daju.

Što se tiče nevjernika njih je dvije kategorije:

– oni čijem se islamu nadamo. Njima se daje nešto od zekata ne bi li ih to podstaklo na prihvatanje islama;

– oni čijeg se šerra (zla) bojimo i nadamo se da ćemo davanjem zekata suzbiti njihov šer.
5) Onima koji su u ropstvu

Njih je tri vrste:

– musliman kojeg su nevjernici zarobili. Njemu pripada zekat kako bi se oslobodio iz ropstva. Allahov Poslanik, sallAllahu aleji we sellem, je naredio muslimanima da rade na oslobođenju muslimana iz ropstva;

– musliman rob, tj. onaj ko je rob svejedno bio on rob kod muslimana ili kod nevjernika. Njemu se također daje od zekata kako bi postao slobodan;

– el-mukatibun, a to su oni koji su sa svojim vlasnicima napravaili ugovor na osnovu kojeg trebaju platiti određeni iznos kako bi nakon toga bili slobodni.

[Media]

Dužniku također pripada zekat bez obzira radilo se o:

– onome ko se uzajmi radi lične potrebe (da bi napravio kuću na prmijer i tome slično). Ulema se u cjelini slaže da njemu pripada zekat pod uslovom da bude musliman, (izuzev ehlul bejta – porodice Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, jer njima nije dozvoljeno uzeti zekat), i da ne posjeduje drugi imetak – bez obzira radilo se o imatku koji podliježe zekatu ili ne – kojim može vratiti svoj dug. Poput čovjeka koji duži 1000 eura, a posjeduje zemlju u tom iznosu. Ako duži 1000 eura, a posjeduje zemlju u vrijednosti od 500 eura daće mu se polovina tj. 500 eura.

– onome ko se uzajmi da bi popravio stanje dvojice zavađenih. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je Kabisi, radijAllahu anhu, koji se zadužio da bi platio krvarinu za drugog, rekao da sačeka dok mu ne dođe zekat pa da mu namiri njegov dug. Hadis bilježi Muslim.

Što se tiče onoga ko se uzajmi radi haram stvari, njemu ne pripada zekat zbog riječi Uzvišenog:

و تعاونوا على البر و التقوى و لا تعاونوا على الاثم و العدوان

”I potpomažite se u dobročinstvu i pokornosti, a ne u grijehu i nepokornosti.”
7) Na Allahovom putu

Što se tiče ove kategorije onih kojima pripada zekat, to su borci na Allahovom putu, dobrovoljci, koji nemaju plaće iz bejtul mala (državne kase). Kaže Ibn Kesir: ”Što se tiče ‘onih na Allahovom putu’, to su borci koji nemaju udjela u državnoj blagajni, tj. koji ne primaju mjesečne plate, nego su dobrovoljci.”

Ovoj kategoriji dakle, pripada zekat kako bi podmirili svoje potrebe i nabavili ono što im je potrebno za borbu od oružja, kamiona, tenkova, bombi, raketa i ostalih stvari koje džihad iziskuje. Kod većine učenjaka nije uslov da mudžahid bude siromašan, jer mudžahid ne uzima zekat za svoje koristi već za korist muslimana općenito.

Nije ispravan postupak ne malog broja ljudi koji zekat daju za džamije, izgradnju puteva i sličnim hajratima, misleći da njih obuhvataju riječi Uzvišenog ”i na Allahovom putu”. Da je tako onda Uzvišeni ne bi nabrajao ovih osam kategorija jer sve one potpadaju po ”Allahov put”. Pa tako, kada se daje fekiru i miskinu, to je na Allahovom putu, kada se daje dužniku i zarobljeniku, to je na Allahovom putu, i tako dalje. Stoga, kada Uzvišeni pored spomenutih kategorija spominje zasebno i kategoriju ”ve fi sebilillah” – i na Allahovom putu, to ukazuje da se radi o posebnoj kategoriji – a to su borci na Allahovom putu – a ne bilo koja kategorija ili djelo.
8) Putnik

Putniku koji je van svoga mjesta, a koji nije u stanju da se njemu vrati, daje se zekat shodno njegovoj potrebi kako bi se vratio u svoj kraj. Put mora biti dozvoljen ili obavezan, u suprotnom ukoliko se radi o putovanju koje je grijeh poput onoga ko putuje da bi stigao do sihirbaza ili gatara, putnik tada nema udjela u zekatu jer to predstavlja potpomaganje u grijehu, što je zabranjeno, osim ako bi se od toga pokajao. Što se tiče onoga ko se nalazi u svome kraju i još nije krenuo na put, njemu nije dozvoljeno dati zekat kod većine učenjaka.

[Media]

Pitanje:

Počeo sam raditi novi posao, te imam hvala Allahu solidnu zaradu. Želim da štedim i izdvajam zekat. Od ranije imam nešto duga. Da li trebam odmah izdvajati zekat ili prvo vratiti dug, pa onda izdvajati zekat? 

Odgovor:

Uvjeti obaveznosti izdvajanja zekata na novac su:

1. da je imovina (ušteđevina) dostigla nivo nisaba,

2. da imovinu u visini nisaba osoba posjeduje godinu dana (računa se hidžretska godina).

Tek kada se ispune ova dva uvjeta osoba postaje obavezna izdvojiti zekat na svoju ušteđevinu. Vlasnik može izdvojiti zekat i iz imovine koja nije dostigla visinu nisaba ili koja nije pregodinila, i to je tada dobrovoljno, a ne obavezno izdvajanje zekata.

Na obaveznost zekata ili iznos koji se izdvaja može uticati i dug. Iznos duga odbija se od iznosa zekatske imovine, pa ukoliko preostali dio iznosi nisab, podliježe obavezi zekata. Prilikom obračuna zekatske imovine odbit će se iznos duga. Na iznos duga (potraživanje povjerioca) zekat obračunava i izdvaja povjerioc, jer je to njegova imovina, makar trenutno ne bila u njegovom posjedu, naročito ako se radi o izvjesnom,“jakom“ dugu, kako se navodi u fikhskim djelima.