[Media]

Istihara-namaz

PITANJE: Je li istihara-namaz obavezan, i da li je čovjek grješan ako ne klanja ovaj namaz? Kako postupiti kada treba donijeti važnu odluku u životu?

ODGOVOR: Istihara-namaz je sunnet, a nije obaveza. Lijepo je klanjati ovaj namaz za svaku stvar, naročito za ono što je od vitalnog značaja u životu: ženidba, udaja, kupovina objekta, prijevoznog sredstva, izbor radnog mjesta, mjesta prebivališta, prilikom poduzimanja dalekih putovanja itd. Opterećenje je klanjati istihara-namaz za stvari koje se često ili svakodnevno ponavljaju, a onome ko i to može, bolje je i tako će zaslužiti nagradu.

PITANJE: Koliko rekata ima istihara-namaz, i koja se dova uči tom prilikom?

ODGOVOR: Istihara-namaz je zaseban namaz, i sastoji iz dva rekata. Klanja se kao sabahski farz, odnosno sunnet. Nakon namaza treba proučiti dovu: “Allahumme, inni estehiruke bi ilmike ve estakdiruke bi kudretike…” koja se može pronaći i u knjizi Put pravog muslimana, 1/343. Bitno je naglasiti da nakon istihara-namaza ne treba čekati nekakav poseban znak, san i sl., već se treba osloniti na Allaha i učiniti ono šta čovjek smatra najispravnijim po određenom pitanju, a Allah najbolje zna.

[Media]

Pitanje: Da li je ispravan namaz ženi koja klanja u tijesnim hlačama preko kojih ima kraću tuniku?

Odgovor: Žena treba klanjati u širokoj odjeći koja ne ocrtava njeno tijelo. Međutim, ako namaz obavi u tijesnoj ali neprozirnoj odjeći, njen će namaz, prema ispravnom mišljenju, biti validan, jer je tijelo pokriveno i ne nazire se boja kože. Tako obavljen namaz, imam Šafija ipak smatra pokuđenim i djelu El-Umm kaže: “Pokuđeno je (muškarcu) klanjati u tijesnoj odjeći iako bila neprozirna, ali, po svemu sudeći, nije dužan ponoviti namaz. Propis (klanjanja u tijesnoj odjeći) još je strožiji u pogledu žene. Najdraže mi je da žena klanja u džilbabu, da njeno tijelo ne bude ocrtano.”

Napomena: Ako žena bude klanjala na mjestu gdje je mogu vidjeti muškarci, tada je dužna obući odjeću koja ispunjava sve uvjete islamskog oblačenja i ni u kojem slučaju nije joj dozvoljeno da odjene tijesnu odjeću. A Allah najbolje zna!

[Media]

Pitanje: Kada posjetim rodbinu koja se ne pridržava islama, ponekad sam prinuđena da klanjam u sobi u kojoj u regalima ima alkohola. Da li mogu obaviti namaz u toj prostoriji?

Odgovor: Ukoliko se u prostoriji u kojoj se klanja nalazi alkohol, to ne utječe na ispravnost namaza, jer se ne tiče ni uvjeta, ni elementarnih dijelova, ni obaveznih radnji namaza. Ko obavi namaz u prostoriji u kojoj se, u većoj ili manjoj količini, nalazi alkohol, njegov je namaz validan i nije ga dužan ponavljati, iako je, bez dvojbe, bolje i preče klanjati u prostoriji u kojoj nema alkohola. A Allah najbolje zna!

[Media]

Svevišnji Allah kaže: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu - navijesti bolnu patnju. Na Dan kad se o¬no u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. Ovo je o¬no što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za o¬no što ste gomilali!” Imetak na koji se daje zekat ne tretira se nagomilanim imetkom čijim vlasnicima Uzvišeni Allaha prijeti u prethodnom ajetu bez obzira o kolikoj vrijednosti imetka se radilo.

Imam Ibn Bettal u vezi s tim navodi konsenzus učenjaka. Ummu Selema prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Imetak koji dostigne stepen nisaba te se da zekat na njega, ne računa se gomilanjem imetka.” Ibn Omer je upitan šta se smatra gomilanjem imetka? Rekao je: “Imetak na koji se ne daje zekat.” Imam El-Buhari je u svome Sahihu naslovio poglavlje: “Imetak na koji se daje zekat ne smatra se gomilanjem.” Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada ljudi prestanu davati zekat Allah će im uskratiti kišu, a da nije stoke ne bi im pala kiša.”

[Media]

Pitanje: Smije li se proći ispred klanjača ako nema pregrade ispred njega?

Odgovor: Zabranjeno je prolaziti u neposrednoj blizini ispred klanjača, čak i ako se ispred njega nalazi pregrada, jer se time klanjač ometa i dekoncentrira. Ako se prolazi ispred klanjača na udaljenosti većoj od tri podlaktice, tada nema smetnje proći ispred njega. Imam Ibn Hazm kaže: “Ko prođe ispred klanjača (koji nema pregradu ispred sebe) na udaljenosti većoj od tri podlaktice, nije grješan, a klanjač nema pravo da mu spriječi prolazak.” Imam El-Behuti kaže: “Zabranjeno je prolaziti ispred klanjača koji klanja bez pregrade na udaljenosti od tri podlaktice ili manje od toga.” Imam El-Merdavi tvrdi: “Zabranjeno je prolaziti u neposrednoj blizini ispred klanjača iako ne klanjao prema pregradi.”

Šejh Ibn Usejmin kaže: “Zabranjeno je proći između klanjača i mjesta na kojem čini sedždu. To je prostor koji treba za obavljanje namaza i klanjaču nije dozvoljeno da uzurpira veći prostor od potrebnog (tj. da sprečava ljudima prolazak ispred sebe i poslije mjesta gdje pada na sedždu).” U drugom djelu šejh Ibn Usejmin kaže da je dozvoljen prolazak ispred sedžade na kojoj klanjač obavlja molitvu.

Šejh Ibn Baz tvrdi: “Koliko se god čovjek više udalji od klanjača koji klanja bez pregrade, sigurniji je od grijeha.” Preče je udaljiti se od klanjača ukoliko se prolazi ispred njega, međutim, ne možemo nikoga kategorički obavezivati time, jer je osnova da je dozvoljeno prolaziti ispred klanjača nakon razdaljine od tri podlaktice. U ovome slučaju griješi onaj ko klanja bez pregrade, a ne onaj koji prolazi ispred njega na propisnoj udaljenosti. Stoga neki učenjaci smatraju da klanjaču, ispred kojeg nema pregrade ili se suviše udaljio od nje, čak nije dozvoljeno da sprečava druge da prolaze neposredno ispred njega, jer je klanjač u tom slučaju pogriješio , a ne onaj koji prolazi ispred njega, što je slabije mišljenje.

Napomena: Ako klanjač nije u mogućnosti da s mjesta na kojem klanja spriječi da neko prođe ispred njega, neće se pomjerati naprijed da bi ga spriječio. Ibn Abdulberr , Ibn Bettal , i En-Nevevi navode konsenzus učenjaka u vezi s ovim pitanjem. A Allah najbolje zna!

[Media]

Pitanje: Postoji li razlika između muškarca i žene u načinu obavljanja namaza?

Odgovor: Šerijatski su propisi u osnovi isti za muškarce i žene, izuzev u slučaju kada je ispravnim argumentom napravljena razlika između dva spola. U jednom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “U pogledu propisa žene su jednakopravne s muškarcima.” Dakle, za žene vrijede isti šerijatski propisi kao i za muškarce, osim u iznimnim situacijama za koje postoji validan dokaz.

Malik b. Huvejris prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam.” Ovaj hadis odnosi se i na muškarce i na žene , i ne postoji, koliko mi je poznato, jasan i ispravan dokaz koji pravi razliku između muškarca i žene u pogledu forme namaza. Ipak, mnogi islamski klasici napravili su razliku između namaza muškarca i žene, naročito u pogledu: rukūa, sedžde i sjedenja u namazu. Ovo je pitanje opširnije razmatrano u knjizi Svojstva Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, namaza. A Allah najbolje zna!

[Media]

Pitanje: Kako će postupiti žena koja prespava sabah-namaz, a kada se probudi, vidi da je dobila menstruaciju?

Odgovor: Prije svega, šerijatski je obaveznik dužan voditi računa o namazima i poduzeti sve da ne prespava namaz. Ako bude nemaran u tom pogledu, bit će grješan i neće imati opravdanje u tome što je prespavao. U spomenutom slučaju, žena će naklanjati sabah-namaz nakon završetka ciklusa budući da je zanoćila u čistom stanju koje se tretira osnovom, dok je krvarenje novonastala pojava i ne zna se pouzdano kada je počelo. Shodno osnovi, žena je dočekala sabah-namaz u čistom stanju, a ne postoji jasan dokaz da je krvarenje počelo prije sabahskog vremena, pa je dužna naklanjati propušteni namaz. A Allah najbolje zna!

---

Pitanje: Da li je tačno da će zmija ugrizati onoga ko ne bude davao zekat?

Odgovor: Izbjegavanje obaveze zekata smatra se jednim od najvećih grijeha za koje Uzvišeni Allah kažnjava na ovom prije budućeg svijeta. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada ljudi prestanu davati zekat Allah će im uskratiti kišu.” U drugom hadisu od Burejde stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada ljudi uskrate zekat Allah će ih iskušati sušnim godinama.”

Ebu Hurejra prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kome je Allah dao imetak i on od njega nije davao zekat, on će mu se na Sudnjem danu prikazati u obliku zmije sa bijelim glatkim čelom i sa dvjema crnim tačkama iznad očiju, koja će mu se omotati oko vrata, a zatim ga uhvatiti svojim čeljustima i govoriti: ‘Ja sam onaj tvoj imetak, ja sam ono tvoje blago’, a potom je proučio: ‘Neka ne misle oni koji škrtare…’ ”

[Media]

Pitanje: Da li je poslije namaza bolje učiti Kur’an ili zikriti?

Odgovor: Nema dvojbe u pogledu toga da je učenje Kur’ana u globalu bolje od zikra, budući da je Allahov govor najbolji govor. Međutim, ako se radi o zikru koji je propisan u određenoj situaciji, tada je zikr bolji od učenja Kur’ana, što možemo ilustrirati primjerom hadžije koji je stupio u hadžske obrede i kojem je bolje da izgovara telbiju nego da uči Kur’an, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, hodočasnika podstakao na učenje telbije riječima: “Nijedan vjernik neće izgovoriti telbiju a da je, zajedno s njim, s njegove desne i lijeve strane, neće izgovarati drveće, kamenje i litice sve do kraja Zemlje, odavde i odavde.” Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Muhrim neće izgovoriti telbiju a da neće biti obradovan, niti će izgovoriti tekbir a da neće biti obradovan!” Ashabi upitaše: “Je li Džennetom, Allahov Poslaniče?” “Da”, odgovori on. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon ulaska u hadžske obrede, izgovarao je telbiju, a nije učio Kur’an.

Imam En-Nevevi u komentaru hadisa: “Najdraže riječi Allahu su: subhanallahi ve bi hamdihi”, rekao je: “Ovim se hadisom aludira na riječi koje su ljudskog porijekla, u protivnom učenje Kur’ana je bolje, isto kao što je bolje od općeg zikra. Što se tiče zikra koji je vezan za određeno vrijeme ili mjesto, on je bolji (od učenja Kur’ana).”

Isti je slučaj sa zikrom poslije namaza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije klanjanja propisanog namaza, okrenuo bi se prema ashabima i zikrio, a nije učio Kur’an. Imam El-Evzai upitan je da li je poslije namaza bolje zikriti ili učiti Kur’an, pa je odgovorio: “Ništa nije ravno Kur’anu, ali je praksa odabranih generacija bila da zikre poslije namaza.”

Šejhul-islam Ibn Tejmijja kaže: “Učenje Kur’ana bolje je od zikra, ali je na rukūu i sedždi propisan zikr, a nije propisano učenje Kur’ana.” Na drugom mjestu šejhul-islam kaže: “Ponavljanje ezana za mujezinom bolje je od učenja Kur’ana, čak je lijepo prekinuti učenje i ponavljati za njim. Ponavljanje za mujezinom ima određeno vrijeme i nakon isteka tog vremena prolazi mogućnost za ponavljanjem, za razliku od učenja Kur’ana, što je ibadet koji nije vremenski ograničen.” Šejh Ibn Baz kaže: “Jutarnji i večernji zikr bolji je od učenja Kur’ana, jer se radi o ibadetu koji je vremenski ograničen i nakon isteka tog vremena prestaje mogućnost činjenja tog ibadeta, dok vrijeme učenja Kur’ana nije ograničeno.”

Šejhul-islam Ibn Tejmijja u vezi s ovim pitanjem spominje sljedeće bitno pravilo: “Ako je određena stvar bolja od druge u globalu, to ne znači da će biti bolja u svakoj situaciji. Ponekad će djelo koje je propisano u određenom vremenu ili mjestu biti bolje od djela koje je, općenito, vrednije činiti.” A Allah najbolje zna!

[Media]

Pitanje: Da li je u namazu dozvoljeno popraviti odjeću?

Odgovor: Klanjač u namazu treba biti smiren, bez bilo kakvih dodatnih pokreta koji nisu sastavni dio namaza. Međutim, ako se ukaže potreba za popravljanjem odjeće i nečim sličnim, klanjač tim postupkom neće učiniti šerijatski prijestup. Vail b. Hudžr vidio je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je podigao ruke kada je stupio u namaz i donio tekbir, a zatim se omotao svojom odjećom i stavio desnu ruku po lijevoj. Alija b. Ebu Talib držao je svoj desni dlan na zaglavku lijeve ruke, osim kada bi se počešao ili popravio odjeću. Prema tome, nema smetnje, shodno potrebi, popraviti odjeću u namazu ili se počešati, a zabrana koja se od nekih učenjaka navodi s tim u vezi odnosi se na bespotrebno pomjeranje i popravljanje odjeće koje nalikuje na besposlicu i poigravanje u namazu. A Allah najbolje zna!

[Media]

Pitanje: Da li se tri zadnje sure uče nakon svakog namaza po jedanput, a poslije sabaha i akšama po tri puta?

Odgovor: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je sure El-Ihlas , El-Felek i En-Nas po jedanput nakon svih farz-namaz u sklopu namaskog zikra. Što se tiče ponavljanja ovih sura nakon akšamskog i sabahskog farza po tri puta, nije mi poznat dokaz koji potvrđuje ovaj postupak. U vjerodostojnom sunnetu navodi se da se ove sure uče po tri puta nakon jutarnjeg i večernjeg zikra , pa je, vjerovatno, greškom propisano da se tako uči poslije sabahskog i akšamskog farza. Dakle, navedene se sure uče po jedanput i poslije akšamskog i sabahskog farza, isto kao i poslije obavljenih ostalih farz-namaza. A Allah najbolje zna!