Ocena Teme:
  • 0 Glasov(a) - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Abdest i namaz osobe koja ima urinarnu inkontinenciju
#1
Question 
Citat:Osobe koje imaju urinarnu inkontinenciju -- nekontrolirano curenje mokraće, koliko znam dužne su abdestiti se za svaki namaz nakon što nastupi namasko vrijeme. Ovdje se javlja problem sa stizanjem na namaz u džematu, jer ako sačekam da nastupi namasko vrijeme pa tek onda uzmem abdest, ne prispijevam na namaz, s obzirom na to da se farz klanja neposredno nakon ezana, pa kako da postupim?

Osoba koja ima konstantno curenje nečisti iz tijela naziva se sahibul-uzr. Isti status ima i žena u istihazi, a to je stanje kada ženi ne prestaje curiti krv i nakon menstrualnog ciklusa.

Islamski pravnici zauzeli su različite stavove po pitanju osobe sa konstantnim curenjem nečisti iz tijela, da li to curenje kvari abdest ili ne, te su o tome iznijeli sljedeća mišljenja:

Prvo: Osoba sa stalnim curenjem nečisti dužna je abdestiti se za svako namasko vrijeme. To je stav hanefijskog i hanbelijskog mezheba.

Drugo: Dužna je abdestiti se za svaki farz-namaz, bez obzira na to da li se radilo o namazu koji se obavlja u propisanom vremenu ili se naknadno obavljao. Što se nafila tiče, one se mogu klanjati pod jednim abdestom bez obzira na to koliko ih bilo. To je stav šafijskog mezheba.

Treće: Krv istihaze ne kvari abdest, naprotiv abdest je u tom slučaju pohvalno uzeti, ali nije obligatna dužnost. To je stav malikijskog mezheba.

Četvrto: Dužnost je uzeti abdest za svaki namaz, bez obzira na to da li se radilo o farzu ili nafili, da li prošlo namasko vrijeme ili ne. To je stav Ibn Hazma. (Vidjeti: Dubjan b. Muhammed ed-Dubjan, Mevsuatu ahkamit-tahara, 8/128)

Sumirajući prethodne stavove, možemo zaključiti da je većina učenjaka, uz određene razlike među njima, stanovišta da sahibul-uzr uzima abdest za svaki obavezni namaz i to nakon što nastupi njegovo vrijeme, pa i ako se neposredno prije nastupanja namaskog vremena abdestio. Potom će pod tim abdestom klanjati u dotičnom vremenu propisani namaz kao i nafile sve do isteka namaskog vremena ili dok se abdest ne pokvari nekim drugim uzrokom mimo kontinuiranog curenja koje ga je učinilo sahibul-uzrom. Ukoliko bi se abdestio prije nastupanja namaskog vremena, a potom se pojavi curenje prije nego što nastupi novo namasko vrijeme, abdest mu je pokvaren. (El-Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja, 3/211; 30/22)

Hanefijski učenjak Alauddin es-Semerkandi navodi: "Što se sahibul-uzra tiče, poput žene u istihazi i osobe kojoj rana konstantno krvari, izlazak nečistoće iz tijela neće pokvariti abdest sve dok namasko vrijeme traje, i ako bi se abdestio na početku namaskog vremena, može klanjati koliko hoće namaza, bili to farzovi ili nafile, pa i ako curenje traje, sve dok ne istekne vrijeme." (Tuhfetul-fukaha, 1/20--21)

Malikijski mezheb stanovišta je da je sahibul-uzru dozvoljeno da se jedanput abdesti, a potom klanja koliko želi sve dok ne pokvari abdest nekim drugim uzrokom mimo tog stalnog curenja koje mu je dalo status sahibul-uzra, pa i ako istekne namasko vrijeme. Prema ovom mišljenju, abdestiti se za svaki namaz, odnosno neposredno pred obavljanje namaza, pohvalno je, ali nije obavezno. (Hašijetul-Adevi, 1/136; Mevsuatul-fikhijjetul-kuvejtijja, 3/211)

Mišljenje, kojim se uvjetuje abdest za svako namasko vrijeme, temelji se na hadisu Adija b. Sabita, koji prenosi od svoga oca, a on od djeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, za ženu koja poslije menstruacije ima istihazu rekao: "Izostavljat će namaz u danima dok joj traje uobičajena menstruacija, nakon toga će se okupati i za svaki će namaz uzimati abdest, i uobičajeno će postiti i klanjati." (Tirmizi, br. 126. Hadis je vjerodostojan po ocjeni Tirmizija.)

Hanbelijski učenjak Ibn Kudama kaže: "Abdest sahibul-uzra ograničen je vremenom, na osnovu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, (koje je uputio ženi u istihazi): 'Abdesti se za svaki namaz', i riječi: 'A zatim za svaki namaz uzmi abdest', kao i zbog toga što je to abdest u posebnom stanju i nuždi te se vremenski ograničava, poput tejemuma. Ako bi osoba u takvom stanju uzela abdest prije nego što nastupi namasko vrijeme, a potom se pojavi curenje, njen abdest je pokvaren." (El-Mugni, 1/248)

Ibn Hadžer navodi: "Krv istihaze ima status onog što kvari abdest, pa će se žena u istihazi abdestiti za svaki namaz, ali pod tim abdestom može klanjati samo jedan obavezni namaz, svejedno radilo se o namazu u njegovom vremenu ili naklanjavanju, jer na to ukazuje doslovno značenje riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 'A zatim za svaki namaz uzmi abdest.' To je stav većine učenjaka." (Fethul-Bari, 1/409--410)

Mišljenje malikija temelji se na predaji Aiše, radijallahu anha, u kojoj navodi da je Ummu Habiba, radijallahu anha, upitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o krvarenju, pa joj je rekao: "Sačekaj onaj period koliko ti je trajala menstruacija, a potom se okupaj i klanjaj" (Muslim, br. 334). Ovdje se ne navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se abdesti za svaki namaz, što ukazuje na to da abdest nije obavezan. Osoba kojoj curi mokraća u ovim je propisima poput žene u istihazi.

Prema ovom mišljenju, hadis u kojem se naređuje ženi u istihazi da se abdesti za svaki namaz jeste šaz, tj. oprečan predajama u kojima se ne spominje uzimanje abdesta za svaki namaz, i kao takvim, njime se ne mogu snažiti slične predaje koje same po sebi nisu dovoljno pouzdane i kao takve ne mogu biti argument u ovakvom pitanju od velikog značaja, naročito kada se uzme u obzir da se ta situacija desila u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i to više puta. Da je naredba da se abdesti za svaki namaz bila eksplicitna, to bi bilo preneseno vjerodostojnim putevima i jasnim predajama na kojima se može graditi validan argument. (Dubjan b. Muhammed ed-Dubjan, Mevsuatu ahkamit-tahara, 8/150)

Sumirajući prethodno, možemo zaključiti da mišljenje koje nalaže sahibul-uzru da se abdesti nakon što nastupi namasko vrijeme i potom klanja obuhvatnije je, sigurnije i zastupa ga većina učenjaka. Međutim, ako to u praksi predstavlja teškoću, ispravno je postupiti prema mišljenju malikija, koje je također utemeljeno, a nalaže da sahibul-uzr ne mora nužno uzeti abdest nakon što nastupi namasko vrijeme; s obzirom na to da abdest sahibul-uzra neće biti pokvaren prolaskom namaskog vremena niti stalnim curenjem nečisti sve dok ga ne pokvari nekim drugim uzrokom kojim se gubi abdest, a pohvalno je sahibil-uzru da se abdesti neposredno pred obavljanje namaza bez obzira na početak i istek namaskog vremena. Svevišnji Allah najbolje zna.
Odgovori


Verovatno Povezane Teme…
Tema Autor Odgovora Pregleda Poslednja Poruka
Bug Žena koja “skida sihre” Media 1 128 26-12-2023.18:23
Poslednja Poruka: Media
Question Kako se klanja džuma namaz? Media 0 135 09-10-2023.12:29
Poslednja Poruka: Media
Question Namaz sa neupotpunjenim rukuima i sedždama ? Media 0 223 06-01-2023.23:56
Poslednja Poruka: Media

Skoči na Forum: