[Media]

Es-Selamu alejkum!!

Selam alejkum, imam jedno pitanje vezano uvezi kurbana. Ovde kod nas imaju arapske radnje gdje naruce se kurbani ja samo odem uzmem kurban. Mene sada zanima da li je takav kurban ispravan pošto ga ja lično ne zakoljem nego to uradi arap u moje ime ? Neka vas Allah počasti dženetom. Amin

ODGOVOR 220:

Es-Selamu alejkum!

Ako se ispune svi uvjeti validnog klanja i svojstva vezana za samu žrtvu, tada će kurban biti valjan, jer nije obaveza da onaj koji prinosi (plaća) žrtvu kolje sobom ili bude prisutan klanju, a Allah najbolje zna. 
Es-Selamu alejkum!

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (16.10.2005)

---

PITANJE: Na kom je stepenu obaveznosti klanje kurbana i kakve su posljedice ne izvršavanja ovog propisa?

ODGOVOR: Klanje kurbana jeste vadžib-obavezno, po mišljenju imama Ebu Hanife, imama hanefijskog mezheba i dužna ga je izvršiti svaka osoba koja je u svom mjestu boravka, a na dan bajrama posjeduje materijalnih mogućnosti da kupi i zakolje kurban.

Ovaj svoj stav hanefije temelje na riječima Božijeg Poslanika a.s. koji kaže: “Onaj ko ima materijalnih mogućnosti da zakolje kurban a nezakolje ga, nemoj da se približava mjestu na kojem mi obavljamo namaz”

Ove riječi Poslanika a.s. jasno ukazuju da je klanje kurbana obavezno, jer da nije tako Poslanik a.s. nebi zabranio onom ko ne zakolje kurban da prisustvuje obavljanju namaza sa njim a.s. i ashabima r.a..

I ako se islamski pravnici razilaze po pitanju stepena obaveznosti kurbana, ipak su svi oni saglasni da svaki musliman koji u svom srcu nosi imana, klanjem kurbana potvrðuje da pripada ummetu Muhameda a.s.

Kaže Poslanik a.s.: “Nema Allahu dž.š. dražeg djela kojeg čovjek može učiniti na dan bajrama od puštanja krvi kurbana. Zaklana životinja će na sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne do Allaha (bude primljena kod Allaha) prije nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu.” (Ibnu Madže i Tirmizi)

Klanjem kurbana čovjek postiže slijedeće:

– zahvaljuje Allahu na blagodatima kojima nas je obasuo.

evocira uspomenu na Ibrahima a.s. i njegova sina Ismaila a.s. koji nam pokazaše primjer spremnosti na žrtvu za Gospodara svjetova. Allah je Ibrahimu a.s.

-njegova sina zamijenio velikim kurbanom. Uzvišeni kaže: “I mi smo ga zamijenili kurbanom velikim”. (Es-Saffat, 107)

– približava se Allahu i postiže Njegovu naklonost.

[Media]

PITANJE: Koje su mahane ili nedostaci kod životinja koje su smetnja za njihovo klanje na ime kurbana?

ODGOVOR: Klanje kurbana je ibadet kojim se muslimani približavaju svome Gospodaru, a Gospodar ne prima osim ono što je dobro, u našoj vjeri propisano je da kurban treba da bude debeo, dobar, zdrav i bez ikakvih tjelesnih nedostataka ili mahana. Osnova u ovome su riječi Allahovog poslanika a.s.: ”Četiri ne zadovoljavaju da budu kurbani: jednooka ili ćorava, čija je ćoravost jasna; bolesna, čija je bolest jasna; hroma ili šepava, čija je hromost ili šepavost jasna; zakržljala, u čijim kostima nema moždine.” (Hadis su zabilježili sakupljači Sunena i dr. od Beraa ibn Aziba, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani.)
Ukoliko se osobine spomenute u ovom hadisu naðu pri kurbanu, kurban nije ispravan. Takoðer, ovaj hadis jasno ukazuje na to da ako bi kurban imao pri sebi neku malu mahanu, da to ne smeta zbog riječi Poslanika: ”Čija su ćoravost, bolest, hromost i zakržljalost jasni”, što znači da ako mahana nije jasna, to neće smetati.
Takoðe, uslov je da životinja koja se kupuje mora biti po mišljenu većine islamskih pravnika, starija od dvije godine, odnosi se na krupnu stoku, ili sa napunjenom godinom za sitnu stoku i ni u kom slučaju nesmije biti mlaða, osim u slučaju sitne, to jest ovaca, gdje se dozvoljava da u izuzetnim situacijama bude starija od šest mjeseci, uz uslov da svojom veličinom ne zaostaje za onima koje su napunile godinu starosti.
Uz spomenute mahane kurbana možemo spomenuti i sljedeće:

– kada zbog bolesti nije sposobna sama doći do mjesta klanja,

– isčupanog roga, repa ili uha iz korijena,

– ona koja je previše mršava, kao i ona koja nema zuba.

PITANJE: Da li je dozvoljeno prodati kožu kurbana i iskoristiti novac za svoje potrebe?

ODGOVOR: Kurbanska koža jeste sastavni dio kurbana i nemože se posmatrati odvojeno, tako da se ona predaje sakupljačima koji u ime Islamske zajednice obavljaju taj posao i nesmije se prodati, Resulullah a.s. kaže:”Ko proda kožu svog kurbana nema nagrade za kurban”(El-Hakim)

Prema tome ljudi trebaju voditi računa da dobro djelo koje čine upotpune, kako bi dobili nagradu u potpunosti, ili kako nebi pokvarili ono što su učinili, nečim što je sitno, kao što je prodaja kurbanske kože i zadržavanje novca za sebe i svoje potrebe. Naravno da se kurbanska koža može zadržati i za svoje potrebe, ali se u tom slučaju njena vrijednost mora podijeliti ili uplatiti na adresu Islamske zajednice i fonda za održavanje njenih odgojno-obrazovnih ustanova, što je najbolje rješenje.

PITANJE: Koja je vrijednost posta na dan Arefata?

ODGOVOR: Post kao ibadet ima kod Uzvišenog Allaha posebnu vrijednost. Prenosi se od Ebu Seida El-Hudrija r.a. da je Poslanik, a.s., rekao: „Nema ni jednog roba koji isposti jedan dan na Allahovom putu, a da mu Allah zbog toga neće njegovo lice udaljiti od vatre koliko je sedamdeset godina hoda.” (Muttefekun alejh), a za post na dan Arefata od strane osoba koje nisu na hadžu, Poslanik, a.s., je rekao: „Vjerujem da će Allah dž.š., za post na Dan Arefata oprostiti grijehe za proteklu i za narednu godinu.”.

Općenito prvih deset dana mjeseca zu-l-hidžeta imaju veliku vrijednost kod uzvišenog Allaha, te u ovom danima treba svaki musliman pojačati svoje ibadete. U tom smislu su i riječi Poslanika a.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer r.a.: „Nema vrijednijih dana kod Allaha dž.š., niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.)!” (Ahmed). Isto tako prenosi se od hazreti Aiše r.a., da je Allahov Polsanik a.s. rekao: „Nema ni jednog dana u kome Allah oslobodi više robova od džehennemske vatre kao što je to slučaj sa danom Arefata. Allah dž.š., se se spusti na dunjalučko nebo, te se pred melekima pohvali iskazujući svoj ponos sa Svojim robovima govoreći:”Šta ovi žele?” A u drugoj predaji se navodi nastavak gdje se kaže: “Budite svjedoci, meleki moji, da sam ja njima oprostio!” (Muslim, En-Nesai)

[Media]

Kurban je vrsta ibadeta koja podrazumijeva žrtvu određene vrste životinja, brava ili govečeta u određeno vrijeme s ciljem približavanja Allahu, dž.š.
Ova vrsta ibadeta je vadžib, a ustanovljena je naredbom Kur'ana i hadisa Božijeg poslanika.
Uzvišeni veli: “Zaista smo ti mi dali najveće dobro, ovog i budućeg svijeta. Pa klanjaj svome Gospodaru i kolji kurban. Zaista je onaj koji te mrzi bez spomena.” (El-Kevser, 1.-3.)
“Do Allaha neće stići njihovo meso ni njihova krv, nego će do Njega stići vaša bogobojaznost. Tako vam ih je On potčinio da veličate Allaha zato što vas je uputio na Pravi put. I obraduj dobročinitelje.” (El-Hadždž, 27.)
“Reci, moja molitva, moj kurban, moj život i moja smrt pripadaju samo Allahu, Gospodaru Svjetova.” (El-En'am, 162.)
Ebu Rafi, r.a., prenosi da je Božiji poslanik, a.s., kada bi kupovao kurban, tražio da izabere najljepšeg, a kada završi sa hutbom na Bajram, izabrao bi od dva kupljena kurbana jednog i sobom ga zaklao izgovarajući: "Bože, ovo je od mog čitavog ummeta, za svakog onog ko svjedoči da si Ti samo Jedan i ko svjedoči meni da sam prenio Objavu", a potom bi uzeo drugog i lično ga zaklao izgovarajući: "Ovo je od Muhammeda i Muhammedove porodice."
Kada su upitali Poslanika, a.s., šta predstavljaju ovi kurbani, odgovorio je: "Sunnet vašeg oca Ibrahiam, a.s." Upitali su: "A šta mi od tih kurbana dobijemo?" – odgovorio je: "Za svaku dlaku kurbana piše vam se dobro djelo." Upitali su: "A šta ako je vuna?" "I za svaku dlaku vune piše vam se dobro djelo."
"Ko bude u mogućnosti da zakolje kurban, a to ne uradi neka se ne približava našem džematu."
"Neka niko ne kolje kurbana dok ne klanja bajram-namaz." (Buharija i Muslim)

Mudrost propisivanja kurbana

Ovom vrstom ibadeta postiže se:udovoljenje Božijoj naredbi, odnosno slijeđenje prakse Božijeg poslanika,
oživljavanje prakse Ibrahima, a.s., i sjećanje na njegovu spremnost da žrtvuje ono što najviše voli, sina Ismaila, kao i spremnost Ismaila, a.s., da žrtvuje najviše što ima, život,
socijalno zbrinjavanje ugroženih u islamskoj zajednici, briga prema njima da se bajramski dani provedu u potpunoj sreći i zadovoljstvu, kao i povezivanje i učvršćivanje odnosa unutar rodbinskih i prijateljskih krugova,
zahvala Allahu, dž.š., na opskrbi i blagodatima kojima nas je počastio.

Vrste kurbana
Postoje više vrsta kurbana, i to:

redovni kurban koji se kolje svake godine, o ovoj vrsti kurbana se govori u daljem tekstu,
zavjetni kurban, koji se kolje nakon ispunjenja datog zavjeta, kao naprimjer: "Zaklat ću kurban ako mi projekat uspije." Nakon što je projekat uspio, dužnost je ispuniti zavjet i zaklati kurban, ova vrsta kurbana se mora u potpunosti podijeliti,
kurban po oporuci, što znači ako jedan ili oba roditelja ostave u emanet svojoj djeci ili se u testamentu vakifa spominje da se za njeg nakon smrti kolje kurban, ova vrsta kurbana se također u potpunosti dijeli,
kurban koji se kolje u sklopu propisa nijjeta hadža, temetu', kiran (hedjun).

Ko je obavezan klati kurban
Zekat i kurban su dvije islamske obaveze koje muslimani ne samo da slabo poznaju, nego ih vrlo malo prakticiraju. Prema islamskim propisima, svaki musliman i muslimanka koji posjeduju određenu količinu imovine (nisab) na dan Bajrama dužni su da godišnje kolju kurban.

Šta se može zaklati kao kurban
Kurban može biti goveče, vo, bik ili krava, bravče, ovan, ovca, koza ili jarac. Za goveče je uvjet da je napunilo dvije godine. U ovu vrstu kurbana može se udružiti do sedam osoba pod uvjetom da su svi zanijjetili kurban, dok bravče ne smije biti mlađe od godinu dana, osim ako po izgledu, veličini i težini odgovara onom od godinu dana. U svakom slučaju, prilikom kupovine i odabira treba paziti da kurban nema određenih nedostataka i mahana.
Za kurban se ne može zaklati brave ili goveče koje ima jednu od sljedećih fizičkih mahana:
- ako je slijepo u oba ili u samo jedno oko,
- ako je hromo i mršavo da ne može doći na mesto klanja,
- ako mu je obrezano pola uha i repa, ali ako je rođeno zakržljalih ušiju ili repa – može,
- ako je odbijen rog tako da povređuje moždani živac,
- ako je bolesno da neće preživjeti,
- ako je polomljenih zuba ili odsječenog vimena da ne može hraniti mladunče.

El-Bera b. Ajib, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: "Četvero nije dopušteno klati za kurban: ćoravu životinju čija je sljepoća jasna, bolesnu životinju čija je bolest jasna, hromu životinju čija je hromost jasna i životinju slomljene kosti na koju se ne može oslanjati."
Alija, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., zabranio da kurban bude oštećenog uha, slomljenog roga više od četvrtine ili da nema veći dio uha ili roga.
Ako nakon kupovine primijeti jedan od spomenutih nedostataka vjernik je dužan da kurban zamijeni, ako pak nije u mogućnisti zbog siromaštva i takav kurban je valjan.

[Media]

Vrijeme klanja kurbana

Vrijeme klanja kurbana počinje nakon klanjanja bajram-namaza i traje do pred zalazak Sunca trećeg dana Bajrama.
Muhammed, a.s., veli: "Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, onda je to samo meso koje je podijelio svojoj porodici." (Buharija)
Džundub b. Sufjan je rekao: "Jednom prilikom sam klanjao bajram-namaz za Poslanikom, a.s., i kada je završio namaz, vidio je nekoliko zaklanih kurbana, pa je rekao: 'Ko je zaklao kurban prije namaza, neka sada zakolje drugi, a ko nije, neka sada kolje u ime Allaha'..." (Buharija)

Način klanja kurbana

Ranije smo kazali da je kurban vrsta ibadeta, pa je stoga neophodno da onaj ko kolje kurban to lično uradi, kao i sve ostale vrste ibadeta.To je praksa Božijeg Poslanika, i on je lično klao kurban za sebe, porodicu i cijeli Ummet.
Džabir, r.a., prenosi: "Kada bi Muhammed, a.s., klanjao bajram-namaz, tada bi proučio hutbu, odmah bi naredio da se dovedu njegovi kurbani, koje bi zaklao izgovarajući:

'U ime Allaha, Allah je najveći! Ovo je kurban za mene i za onog od niojih sljedbenika koji nije kurban zaklao'…"
Aiša, r.a., prenosi kako je Poslanik, a.s., klao kurban: "Muhammed, a.s., bi naredio da mu se dovede kurban na mjesto gdje će ga zaklati. Kada mu je doveden rogat ovan, crnih nogu i ispod trbuha, crnih očiju, zatražio je da mu donesu oštar nož. Nakon toga bi povalio ovna i izgovarao: 'U ime Allaha, Bože, Ti primi ovaj ibadet od Muhammeda, njegove porodice i svih sljedbenika'…"

Lijepo je prilikom klanja kurbanu povezati noge, povaliti ga na lijevu stranu i okrenuti prema Kibli, naoštriti nož i obazrivo postupati. Poslanik je govorio: "Allah je naredio da se čini dobročinstvo prema svakom i svačemu, ako se nečemu oduzima život, činite to na obazriv način, ako koljete kurban, koljite ga pažljivo. Naoštrite dobro svoje noževe, olakšajte kurbanu i ne mučite ga." (Muslim)

Najbolje je da čovjek svojom rukom izvrši klanje, a ako nije vičan tom poslu ili se boji, to će povjeriti stručnoj i pobožnoj osobi. Svakako da će biti prisutan prilikom izvršavanja tog čina. Poslanik, a.s., rekao je kćerki Fatimi: "Idi i prisustvuj klanju svoga kurbana, sa svakom njegovom kapi krvi bit će ti oprošten svaki grijeh koji si počinila!"

Prilikom klanja treba paziti da se oštrim nožem presijeku dvije glavne krvne žile, dušnik i grkljan.
Ebu Davud prenosi da je Poslanik, a.s., prije klanja kurbana klanjao dva rekata nafila-namaza.

Podjela kurbanskog mesa

U ovoj vrsti ibadeta ogleda se i socijalni momenat, njime se želi pomodi ugroženo stanovništvo u danima opće radosti i raspoloženja.
Uzvišeni veli: “Da bi koristi imali i da bi u određene dane prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite siromaha gladnog.” (El-Hadždž, 28.)

Poslanik, a.s., veli: "Jedite od kurbana, zadržite za sebe i podjelite sadaku." (Muslim)
U prethodnom ajetu i hadisu navodi se određena količina koja se zadržava za sebe i porodicu, kao i količina koja se dijeli. Meso od ove vrste kurbana se dijeli na tri dijela: jedna trećina porodici, druga trećina prijateljima i ostatak ugroženim i potrebitim.

Ibni Abbas prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: "Trećinom neka čovjek nahrani svoju porodicu, drugom trećinom neka nahrani svoje komšije i neka treću trećinu podijeli potrebitima, na taj dan."

"Jedite, nahranite druge i ostavite što pretekne." (Buharija i Muslim)
Dopušteno je podijeliti cijeli kurban, po potrebi dopušteno ga je zadržati cijelog, ali nije dopušteno prodati ništa od njega.