Ocena Teme:
  • 1 Glasov(a) - 5 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

[-]
Tag
propisi vjerovanje i

Propisi i Vjerovanje
#21
Kurban

Definicija

Kurban je ime za ono što se kolje od stoke, približavajući se time Uzvišenom Allahu, u danima Kurban-bajrama, sa odgovarujućim uvjetima.

Zašto je propisan kurban?

Kurban je propisan radi:

Oživljavanje sunneta Ibrahima a.s.;
Jedan od načina kako da čovjek podmiri mesom sebe, svoje komšije i one kojima je potrebno;
Zahvalnost Allahu na mnoštvu blagodati kojima je obasuo čovjeka.

Ko je dužan zaklati kurban?

Klanje kurbana za vrijeme Kurban-bajrama spada u vadžibe, a dužan ga je zaklati:

Punoljetan;
Pametan;
Slobodan;
Imućan musliman.

Ko je imućan za klanje kurbana?

Imućni su oni koji imaju novac za klanje kurbana i on im ne treba za neke druge hitne i neodgodive poslove. Imućni su oni koji imaju novac i on im ne treba za dane bajrama. Imućni su oni koji ako su u mogućnosti da pozajme i imaju mogućnost da vrate dug.

Uvjeti za ispravnost kurbana

Dabi kurban bio ispravan potrebno je:

Da kurban bude od vrste stoke (deva, krava, bravče);
Da dostigne odgovarajuću starosnu dob;

Deva da napuni 5 godina;
Krava da napuni 2 godine;
Koza i ovca da napuni 1 godinu;
Ovca može i od 6 mjeseci, ako je dovoljno napredna;

Da kurban bude bez ikakvih tjelesnih nedostataka.

Šta ne može biti kurban?

Poslanik a.s. kaže: ”Četiri ne zadovoljavaju da budu kurbani: jednooka ili ćorava, čija je ćoravost jasna; bolesna, čija je bolest jasna; hroma ili šepava, čija je hromost ili šepavost jasna; zakržljala, u čijim kostima nema moždine.”

Koje se mahane tolerišu kod kurbana?

Postoje određeni nedostaci koji se mogu naći kod kurbana, ali oni nće uticati na ispravnost kurbana, a oni su:

Životinja koja vidi danju, ali ne vidi noću;
Škiljava životinja;
Životinja iz čijih očiju teku suze i krmelji, a to joj ne ometa viđenje paše;
Životinja sa malim ušima;
Životinja koja je stvorena bez ušiju ili jednog uha;
Ako je otkinut dio uha s prednje ili sa stražnje strane, ali visi i nije se odvojio;
Životinja probušenog uha;
Životinja koja je stvorena bez rogova;
Kastrirana životinja
Životinja koja je izgubila glas…
Za koliko osoba vrijedi kurban?

U devi, kravi, biku…može biti max. 7 osoba, dok za bravče može samo jedna osoba.

Vrijeme klanja kurbana

Vrijeme klanja kurbana počinje nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbei prestaje sa zalaskom Sunca trećeg dana bajrama. Nije dozvoljeno klati kurban prije bajrama, bez obzira bilo za mrtve ili žive.

Koji kurabn je najbolji?

Najbolji kurban onaj koji ima najviše mesa i čije je meso najkvalitetnije i koji je bez ikakvih mahana. Poslanik a.s. kaže: ”Najdraži kurban Uzvišenom Allahu jeste onaj koji je najvredniji i onaj koji je najdeblji.”

Način klanja kurbana

Kao i za svaki drugi ibdet na samom početku potrebno je donijeti nijjet da se želi zaklati kurban. Zatim dovodimo kurban na najljepši mogući način do mjesta klanja. Prije toga potrebno je nož kojim će se kurban klati dobro naoštriti kako bi se kurban što lakše zaklao. Poslanik a.s. kaže: ”Allah je propisao dobročinstvo prema svemu, kada ubijate – na lijep način ubijajte, kada koljete – na lijep način koljite, naoštrite svoje noževe kako biste olakšali životinji.” Kurban povalimo na zemlju, okrenut prema Kibli, zajedno sa onim koji kolje kurabn, ako je ikako moguće. Lijepo bi bilo da kurban zakolje vlasnik kurbana, a ako ne može, onda bi trebao prisustvovati njegovom klanju. Prilikom klanja obavezno je spomenuti Allahovo ime: “Bismi­llahi. Allahume tekabbel min Muhamedin ve ali Muhamedin ve min ummeti Muhamedin.“ “Vedždžehtu vedžhije lillezi feteres semavati vel erda hanifen ve ma ene minel-mušrikin. Inne salati ve nusuki ve mahjaje ve memati lillahi rabbil alemin. La šerike lehu ve bi zalike umirtu ve ene evvelul -muslimin. Allahume minke ve leke ‘an Muhamedin ve ummetihi. Bismillahi Allahu ekber.” Potrebno je prilikom klanja presjeći vratne krvne žile, jednjaka i dušnika.

Podjela kurbanskog mesa

Kurbansko meso se dijeli na tri dijela:

Za potrebe ukućana;
Komšijama, rodbini i prijateljima;
Siromašnima.

Dozvoljeno je svo kurbansko meso podijeliti kao sadaku, isto kao što je dozvoljeno sve zadržati za kućne potrebe i ništa od njega ne podijeliti u slučaju da je domaćin siromašan. Ali najbolje je uraditi kako smo ranije rekli, jer tako slijedimo sunnet Poslanika a.s.

Prodaja kurbanskog mesa i kožice

Mesaru se ne smije plaćati kurbanskim mesom, kožicom ili bilo kojim drugim dijelom kurbana. Kurbasnko meso, kožica, se ne smiju prodavati, ali se može ostaviti za sebe ili nekome pokloniti.
Odgovori
Hvala od:
#22
Vakuf

Osnovni pojmovi

Vakif – Vakif je osoba koja ”uvakufljava” ili izdvaja svoju imovinu.

Vakufnama – Vakufnama je dokument, potvrda ili svjedočanstvo kojim se bliže definira predmet vakufa, njegova svrha i način upravljanja.

Mutevelija – Mutevelija je osoba koja upravlja, brine se, vakufskom imovinom.

Značenje i definicija vakufa

Riječ vakuf u arapskom jeziku znači: zaustaviti, zadržati (se), stati. Definicija vakufa glasi: „Vakuf je zadužbina u ime Allaha, dž.š., odnosno izuzimanje predmeta iz svoje imovine i davanje na Allahovom putu, dok je svijeta i vijeka.“

Utemeljenost vakufa

Allah dž.š. kaže: “Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže, a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati.”

Poslanik a.s. kaže: „Kada čovjek umre, prestaju njegova (dobra) djela, osim u tri slučaja: od trajne sadake, od znanja koje je ostavio. pa se njime koriste ljudi i od hairli djeteta koje se moli za njega.”

Podstaknuti pomenutim kur’anskim ajetom i hadisom najbolje generacije, muslimana su od prvih dana islama dijelili svoju imovinu na razne načine: kao sadaku, poklon, vasijet – oporuku, vakuf i slično, želeći na taj način da pokažu svoju iskrenost i istinsku pripadnost vjeri islamu, te svjesnost da je imetak koji se nalazi u njihovim rukama dar i blagodat Uzvišenog Allaha kojom časti Svoje robove, na koju je potrebno izraziti svoju zahvalnost.

Historija vakufa

Kao što smo vidjeli vakuf je utemeljen i na sunnetu Poslanika a.s. Muhammed a.s. je i sam uvakufio svoju zemlju u Medini, i ne samo to, već i svu svoju ostavštinu nakon svoje smrti, izuzev onoga što je bilo neophodno njegovoj porodici za opskrbu. Mnogi Muhammedovi a.s. ashabi, a kasniji tabiini, slijedili su njegovu praksu i preporuku, tako da je za vrijeme njegova života osnovano više vakufa, a nakon njegove smrti to je nastavljeno. Tradicija govori da je prvi od ashaba koji je osnovao vakuf bio Omer r.a. Dok je Ebu Talha osnovao prvi porodični vakuf. Poslije smrti Muhammeda a.s. pokazalo se da su načela o vakufu nedovoljna, i već u 8. stoljeću islamski učenjaci našli su se pred otvorenim pitanjima u vezi s vakufom, koja su donijela nova vremena i nove okolnosti. To je zahtijevalo i nova rješenja. Zato je većina propisa vezanih za vakuf, zapravo, rezultat saglasnosti islamskih učenjaka. I poslije vremena ashaba nastavlja se briga i pažnja o vakufu. U vrijeme Emevija i Abasija vakufi su se uvećali; povećala se naklonost ljudi da uvakufljuju svoju imovinu. Uvakufljavanje se nije ograničilo samo na vjerske i humane svrhe, nego se protezalo na društvene i ekonomske aspekte, kao što su: gradnja škola, biblioteka, bolnica, puteva, mostova, itd. U početku, vakufska imovina nije bila pod upravom države. Međutim, velika briga muslimana za vakufsku imovinu, te razvoj, koji se desio u muslimanskom društvu, zahtijevao je uspostavu određene institucije koju bi država postavila da upravlja vakufom. Mutevelije su upravljale vakufima, a oni su bili pod kontrolom sudija. U osmanskom periodu vlast je funkcionirala na vjerskim principima, i islam je bio državna religija. Tada je vakuf još više napredovao. Sami sultani i vlastodršci uvakufljavali su i uvažavali instituciju vakufa. Također su ojačale administrativne forme rukovođenja i nadzora nad vakufom; pojavili su se zakoni i različite regulative koje su ustrojavale poslove oko vakufa. Mnogi od tih sistema i zakona u primjeni su i danas.

Koja je uloga vakufa?

Uloga vakufa je od nemjerljivog značaja za jedno društvo i zajednicu. Ovdje ćemo navesti samo nekoliko stvari zbog čega je vakuf značajan:

Društvena solidarnost među muslimanima;
Oživljavanje intelektualnog i naučnog života muslimana;
Velika uloga u servisiranju džamija;
Očuvanje identiteta muslimana.

Koje su vrste vakufa?

Vakufe možemo razvrstati u nekoliko kategorija, shodno kriteriju podjele. Po osnovu obaveznosti, vakufi se dijele na obavezne (vadžib), pohvalne (mustehab), dozvoljene (mubah), pokuđene (mekruh) i zabranjene (haram).

Imovinu je obavezno (VADŽIB) uvakufiti kada se radi o zavjetnom vakufu, tj. kada se osoba zavjetuje Uzvišenom Allahu da će uvakufiti određenu stvar, ako mu Uzvišeni Allah podari nešto što on traži od Njega. Kada mu se Uzvišeni Allah odazove i podari mu ono što je tražio od Njega, tada je osoba obavezna da sprovede uvakufljenje na koje se zavjetovala. Uvakufljenje je obavezno i kada ostavilac ostavi oporuku nasljednicima da uvakufe određenu imovinu ostavioca nakon njegove smrti. Nasljednici su dužni da sprovedu ovu vrstu uvakufljenja.

Pohvalno (MUSTEHAB) je ono uvakufljenje na koje podstiče vjera, čija je svrha pohvalna, poput dobrovoljnog uvakufljenja za potrebe učenika, studenata, siromaha itd.

Dozvoljeno (MUBAH) je uvakufljenje koje vjera dopušta, ali na njega ne podstiče, niti ga smatra pokuđenim. Vakif kod ove vrste uvakufljenja želi da plodove vakufa uživa za sebe dok je živ.

Pokuđen (MEKRUH) je onaj vakuf koji vjera nije kategorički zabranila, ali ga smatra pokuđenim. Takav je vakuf kojim vakif koristi plodove vakufa i namjerava jednom svom djetetu, a ne i ostaloj djeci, kada za to ne postoji validan šerijatski razlog.

Uvakufljenje može biti i zabranjeno (HARAM) i to onda kada ga vjera na kategorički način zabranjuje zbog oprečnosti takvog čina sa šerijatskim ciljem uvakufljenja. Primjer za ovu vrstu jeste uvakufljenje imovine prezaduženog čime on, zapravo, želi da izbjegne prodaju sopstvene imovine u postupku izvršnog namirenja povjerilaca.
Odgovori
Hvala od:
#23
Koji su to uvjeti za valjanost vakufa?

Za vakuf se uvjetuje ono što se uvjetuje za ostala djela dobročinstva:

Da vakif u potpunosti ima valsništvo nad imetkom koji želi uvakufiti;
Da je imovina koja se želi uvakufiti poznata;
Da vakuf bude izvršan, a ne uvjetovan ili privremen;
Da vakuf sam po sebi predstavlja dobročinstvo;
Da krajnja namjena vakufa bude bude trajna dobrotvorna svrha;
Da vakif bude slobodan, punoljetan, pametan i da nije stavljen pod tutorstvo.

Osnovni propisi vezani za vakuf

U ovom kratkom osvrtu na instituciju vakufa navest ćemo samo one najosnovnije propise vezane za vakuf, a to su:

Vakuf se ne smije i ne može otuđiti, prodati, pokloniti, naslijediti, niti zaplijeniti;
Vakif ima slobodu usmjeravanja vakufskog dobra u svrhe koje sam vakif odredi, uz neizbježni uvjet da su te svrhe šerijatski dozvoljene;
Najviši vjerski autoritet ima legitimnu obavezu i pravo da nadzire i kontroliše rad i upravljanje vakufom.

Najpoznatiji vakifi i vakufi u Bosni i Hercegovini

Isa beg Ishaković – Godine 1463. sultan Mehmed II Fatih postavlja Isa-bega za drugog sandžak bega Bosne poslije prvog Mehmed bega Minetovića. U ime Boga i u sultanovu čast on je 1457.g. u Sarajevu podigao džamiju, u narodu zvana Careva džamija. Osim toga on u blizini konaka gradi dvor Begluk-saraj, Begluk ili Zabeglukom. Naziv Saraj-ovasi (polje oko dvora) javlja se prvi put 1455.g. To je ime današnjeg Sarajeva. Ishak-beg je između ostalog sagradio i tekiju na Bembaši, han Kolobara na Baščaršiji, ćupriju preko Miljacke, hamam, izvjestan broj dućana i mlinove na Miljacki. Podizanjem hana odnosno karavan-saraja sa mnogim dućanima, on je postavio osnove privrednog centra, a gradnjom mosta omogućio povezivanje najstarijeg naselja oko Careve džamije sa novim centrom na drugoj obali. Najvjerovatnije je ukopan u haremu Careve džamije. Isa beg je utemeljitelj grada Sarajevo.

Gazi Husrev beg – U vrijeme sultana Sulejmana II (1520.-1566.) živi i djeluje najznamenitiji namjesnik i najveći vakif što ga je Bosna imala – Gazi Husrev beg (1480.-1541.). Rođen je u Rumeliji, od oca Ferhad bega i majke Seldžuke. Nakon osvajanja Beograda 1521.g. u kome učestvuje, Husrev beg dobiva počasni naziv Gazi. Nakon zauzimanja Beograda Gazi Husrev bega je sultan fermanom imenovao bosanskim sandžak begom. Gazi Husrev beg je u periodu namjesnikovanja u Bosni je započeo graditi hajrate u Sarajevu. Godine 1537. završava čuvenu medresu Kuršumliju. U prvo vrijeme medresa se zvala Seldžukija, po njegovoj majci, a kasnije dobiva naziv Kuršumlija po olovnom krovu. Begova medresa je u prvo vrijeme bila viša šerijatska škola u koju su radi doškolovavanja dolazile i kadije. Kasnije medresa postaje srednjoškolska vjerska škola.

U proteklom periodu postojanja Begove medrese se pokazalo da je to jedna od najznačajnijih ustanova bošnjačko muslimanskog naroda. Osim medrese i džamije Gazi Husrev beg podiže i biblioteku, bezistan, imaret, mekteb, više hanova, musafirhana, hanikah – žensku školu i banju. Svojim hajratima i velikim objektima Gazi Husrev beg se uz Isa bega Ishakovića svrstao u utemeljivače šeher Sarajeva. Gazi Husrev beg je ubijen l541.g. od strane jednog brđanina. Ukopan je u turbetu kojeg je za života sagradio pored svoje džamije. Tu je i turbe njegovog prvog mutevelije Murat bega Tardića. On je stanovao u Ćurčića mahali, nije se ženio i nije imao potomstva.
Odgovori
Hvala od:
#24
Mehmed paša Sokolović – Među najpoznatijim Bosancima u osmanskoj državi nesumnjivo prvo mjesto zauzima Mehmed paša Sokolović. On je bio najveći i najznačajniji veliki vezir u osmanskoj državi za vrijeme tri sultana. Mehmed paša je rodom iz sela Sokolovići blizu Rudog. U njegovo vrijeme, zahvaljujući njegovoj pomoći i razumijevanju, obnovljena je Pećka patrijaršija 1577.g. na čelu sa njegovim rođakom Makarijem. U rodnom selu je sagradio džamiju. Najveće arhitektonsko djelo jeste njegov most u Višegradu 1571.g., dug 180 m sa 11 lukova. Njegovom smrću započinje period opadanja moći Osmanske carevine.

Ferhad beg Sokolović – Bio je amidžić znamenitog Mehmed paše Sokolovića. Prije nego što je postao bosanski sandžakbeg obavljao je dužnost kliškog sandžakbega. Bio je veliki ratnik tako 1575.g kod Budačkog postiže veliku pobjedu. Na ime zarobljenog sina grofa Auerspega, dobio je 30 000 dukata. Od tog novca sagradio je džamiju nazvavši je po svom imenu Ferhadija. 1590. godine je ubijen. Ukopan je u svom turbetu pored džamije Ferhadije. U gradu na Vrbasu Ferhad beg je podigao 216 javnih objekata, od kojih je najznačajnija džamija. U neposrednoj blizini dao je da se podigne 200 dućana, karavan-saraj, hamam, saraj-dvor te još neki objekti. S pravom se može reći da ono što je Gazi Husrev beg za Sarajevo, to je Ferhad beg za Banju Luku. Ferhad beg je isto kao i Mehmed paša Sokolović bio veoma sređen, pribran i odmjeren, brižljivo odgojen u islamu.

Mehmed beg Karađoz – Mehmed Karađoz je najveći legator Mostara i cijele Hercegovine. Rođen je u Potocima u Bijelom polju, 12 km sjeverno od Mostara. U narodu je poznat pod imenom Karađoz beg, a taj nadimak je dobio zbog svoje naočitosti (karađoz-crnook). Bio je brat velikog vezira Rustem paše Opukovića.Karađoz je umro u Mostaru oko 1564.g., gdje je sigurno i sahranjen u mezarju pored svoje džamije. Karađoz beg je 1557.g. u Mostaru sagradio džamiju pod kupolom i uz nju mekteb, medresu, biblioteku, imaret i musafirhanu. Pored ovih zadužbina on je podigao i mesdžid u Potocima, dva mekteba u Konjicu i Potocima, četiri mosta: u Konjicu, na Buni i dva u Lištici i po jedan han u Mostaru, Konjicu, Čičevu i Potocima. Iz sredstava ovog vakufa sagrađen je kasnije i jedan hamam u Blagaju, mali kameni mostić kod džamije u Potocima i česma i šadrvan pored džamije u Mostaru. Za izdržavanje navedenih ustanova uvakufio je 42 trgovačka dućana u mostarskoj čaršiji, 16 tabhana blizu imareta u kojima posluju kožari (tabaci), 6 mlinica i 2 stupe za valjanje sukna u selu Knešpolje u nahiji Blato, osam mlinica i dvije stupe na izvoru Bune, nešto zemlje u Mostaru i Knešpolju i 300 000 osmanlijskih dirhema u gotovom. Godine 1889.g. ovaj vakuf je imao u svome posjedu 271 dućan, 10 magaza, 1 pekaru i pet grobalja. Ono što je Gazi Husrev beg bio za Sarajevo, Ferhad beg za Banja Luku, to je Karađoz beg bio za Mostar.

Ali paša Rizvanbegović – Ali paša je najveći vakif Stoca. On je 1836.g. uvakufio slijedeće: sve stupe u kasabi Stocu čiji broj i lokacije susjedi znaju, pekaru i pet dućana u velikoj čaršiji, londžu kod bašče koja je poznata u narodu pod imenom “mešćema”, kafanu sa sobom na spratu koja se nalazi kod brijačnice Salih-bega Jašarbegovića, tri dućana i magazu u mahali Podgrad i nekoliko mlinica i vinograda u Stocu i okolini. Dalje je ostavio 3 000 groša. Ovaj vakuf je 1889.g. u svome posjedu imao slijedeće: 11 dućana, 6 kuća, 4 mlinice, stupu, kafanu, 15 vinograda, 2 njive, 2 maslinjaka i 2 gradilišta. Odredio je da se iz prihoda navedenih nekretnina izdržavaju njegove zadužbine u Stocu.

Behram beg – Početkom 17. stoljeća veliki vakif Tuzle Behram beg, obnavlja Časnu (Atik) džamiju i gradi u blizini medresu. Medresu prvi put u pisanim izvorima spominje 1674. godine pod nazivom Collegium impiorum Softarum.
Odgovori
Hvala od:
#25
Definicija Dove

De’a – naginjanje, dozivanje, pozivanje, molba upućena od strane nižeg ranga ka višem, od strane slabijeg ka višem. Dova predstavlja traženje koristi za onoga koji je upućuje ili traženje da se od njega otkloni šteta. Dova predstvalja čovjekovo dozivanje Uzvišenog Gospodara u kojm ga moli za pomoć i brigu njemu. Suština dove jeste ispoljavanje svoje potrebe, i priznavanje da nema snage niti moći osim kod Uzvišenog Allaha. Rekao je Uzvišeni: “O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allaha je neovisan i hvale dostojan.

Utemeljenost dove

Mnogobrojni su ajeti i hadisi koji govore o dovi, ali ćemo ovdje navesti samo neke:

Uzvišeni Allah dž.š. kaže: “Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju – ući će, sigurno, u džehennem poniženi.” „A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se dovi molitelja kada me zamoli.“

Poslanik a.s. kaže: „Kod Allaha dž.š. je najodabranija stvar dova.“ „Ko ne traži od Allaha dž.š. svoje potrebe, Allah se ljuti na njega.“

Vrijednost dove

Mnoge su vrijednosti dove, ali neke od njih su:

– Dova je ibadet, jer Poslanik a.s. kaže: „Dova je ibadet.“

– Dova čuva čovjeka od oholosti, Allah dž.š. kaže: “Gospodar vaš je rekao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me obožavaju – ući će, sigurno, u džehennem, poniženi.’” 

– Plodovi dove su zagarantovani, jer se u hadisu kaže: „Čuo sam Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao: ‘Nema nikoga ko uči dove Allahu a da mu On ne da ono što on traži, ili od njega odstrani neku nevolju pod uvjetom da ne traži nešto što je grijeh ili kidanje rodbinskih veza.’“

– Dova mijenja sudbinu, jer Poslanik a.s. kaže: „…Allahovu odredbu ne može promijeniti ništa drugo osim dova…“.

Uvjeti za ispravnost dove

Da bi dova bila primljena kod Uzvišenog Allaha, potrebno je ispuniti njene ključne uvjete. Njihov nedostatak uzrokuje odbijanje dove. U te uvjete spadaju:

Iskreno obraćanje Allahu sa skrušenošću i poniznošću;
Ne moliti za grijeh ili prekid rodbinskih veza;
Opskrba, hrana i odjeća ne smiju biti haram i
Ne požurivati sa uslišavanjem dove.

Adabi dove

Pored ključnih uvjeta koje jedan musliman treba ispuniti da bi mu dova bila primljena, postoje i neke stvari koje je lijepo uraditi prilikom upućivanja dove, a one su:

Početi dovu spominjanjem Allah;
Doviti Allahu sa onim Njegovim imenom ili onom osobinom koja je najsličnija potrebi koju trebamo;
Prilikom učenja dove okrenuti se prema Kibli i podignuti ruke u visinu;
Biti čvrsto uvjeren u uslišanje dove;
Spuštanje glasa između glasnog i nečujnog učenja;
U dovi treba biti uporan i ustrajan i ponoviti je tri puta, a posebno dove treba upućivati u odabranim vremenima i stanjima.

Kome se dova ne odbija?

Postoje osobe kojim Allah dž.š. ne odbija njihovu dovu, a one su:

Osoba kojoj je učinjena nepravda, jer Poslanik a.s. kaže: „Čuvaj se dove (kletve) onoga kome je nepravda učinjena, jer zaista između njegove dove i Allaha ne postoji nikakav zastor.”
Pravednom vladaru, jer Poslanik a.s. kaže: „Trojici se dova ne odbija: Postaču dok se iftari, pravednom vladaru i dova onoga kome je nepravda učinjena.“
Postaču dok ne iftari;
Roditelju za dijete, jer Poslanik a.s. kaže:”Tri dove se ne odbijaju i tu nema nikakve sumnje: dova onoga kome je nepravda učinjena, dova putnika namjernika i dova roditelja koji moli za svoje dijete.”
Brat musliman za brata muslimana, jer Poslanik a.s. kaže:”Dova muslimana za odsutnog brata muslimana je uslišana. Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori:‘Amin! I tebi isto tako.”’

Na koji način Allah prima dove?

Allahov Poslanik a.s. pojasnio je da se uslišanje dove dešava na jedan od tri sljedeća načina:

Allah će uslišati dovu na dunjaluku i dati ono što se tražilo u dovi;
Zadržat će uslišanje dove za ahiret u obliku nagrade;
Zaštitit će od zla onoga koji je uputio dovu i to srazmjerno upućenoj dovi.

Koje dove su najbolje?

Najbolje dove su kur’anske dove, a zatim dove Poslanika a.s. Jedna od kur’anskih dova je: Allahumme rabbena atina fid dunja, haseneten ve fil ahireti, haseneten vekina azaben nar (Gospodaru naš, podari nam dobro i na ovom i na onom svijetu i sačuvaj nas vatre).

Poslanik a.s. je jedne prilike rekao svojim ashabima: „Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, nema nijednog vjernika koji prouči ovu dovu, a da mu Allah, neće dati izlaz iz situacije u kojoj se nalazi…To je dova moga brata Zunnuna (Junusa) a.s.: ‘La ilahe illa ente subhaneke inni kuntu minez zalimin (Nema Boga osim Tebe, Slavljen neka Si, ja sam se prema sebi ogriješio.’“
Odgovori
Hvala od:


Skoči na Forum: