Ocena Teme:
  • 1 Glasov(a) - 5 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

[-]
Tag
propisi vjerovanje i

Propisi i Vjerovanje
#11
Namaski vadžibi

Opće napomene

Vadžib je obavezan, ali ne na stepenu obaveznosti kao farz. Onaj ko nenamjerno izostavi vadžib, zakasni ili porani sa njegovim izvršenjem ili ga uradi pogrešno, ne kvari namaz, ali je dužan učiniti sehvi sedždu, ali ko to uradi namjerno dužan je ponoviti namaz. Jedna sehvi sedžda pokriva više nenamjernih grešaka učinjenih u toku namaza.

Postoji 18 namaskih vadžiba, a to su:

Proučiti Fatihu, jer Poslanik kaže: “Nema namaza ko ne prouči Fatihu.” 

Učenje Kur’ana na prva dva rekata farza, na svim rekatima vitra i nafila, uz Fatihu;
Fatihu učiti prije sure;
Fatiha se ne ponavlja;

Pridržavanje redoslijeda sedždi tj. učiniti drugu sedždu;
Činjenje sedžde na nosu zajedno sa čelom i stavljanje šaka i koljena na zemlju;
Vraćanje sa ruku’a i sjedenje između dvije sedžde;
Smirenost na ruku’u i sedždi;
Učiniti sehvi sedždu kada je potrebno;
Prvo sjedenje u vremenu koliko možemo da proučimo et-tehijjatu i sjedenje na sehvi sedždi;
Učenje et-tehijjatu na svakom sjedenju;
Ustati na treći rekat odmah nakon završetka et-tehijjatu, kod trorekatnih ičetverorekatnih namaza, sek ikindijskog i jacijskog sunneta. Ko poslije et-tehijjatu ostane sjediti koliko je potrebno da se tri puta kaže subhanellah, mora učiniti sehvi sedždu;

Proučiti kunut dovu;

Izgovoriti bajramske tekbire, uz dodavanje tekbira za ruku na drugom rekatu bajram namaza;
Imamovo učenje naglas, kod sljedećih namaza sabahskog farza, akšamskog farza, jacijskog farza, džumanskog farza, bajrama, teravija i vitr namaza uz ramazan. Ko klanja sam može birati hoće li učiti naglas ili u sebi, iako je bolje naglas.

Imamovo učenje u sebi, kod sljedećih namaza podne namaza, ikindije namaza, 3. rekata akšam namaza, zadnja dva rekata kod jacijskog farza…);

Obavljanje svakog farza i vadžiba na njegovom mjestu. Ako bi mujezin otezao u prenošenju tekbira, džematlije neće čekati dok mujezin, ne završi sa tekbirom, kako ne bi zakasnile na namasku radnju;

Izgovaranje selama dva puta.
Odgovori
Hvala od:
#12
Namaski sunneti

Da se podsjetimo…

Sunnet je ono što je Muhammed a.s. radio, rekao ili svojom šutnjom odobrio, i preporučio da i mi to radimo. Onaj ko izvršava sunnet bit će nagrađen, a onaj ko ga namjerno izostavlja zaslužuje ukor.

Namaski sunneti su:

Dizanje ruku prije početnog tekbira; muškarci naspram ušiju, žene naspram ramena. Malik b. Huvejris prenosi da je Poslanik a.s. kada bi izgovorio tekbir, dizao ruke naspram ušiju.
Imamovo izgovaranje tekbira, semiallahu limen hamideh i selama onoliko glasno koliko je potrebno da ga čuju klanjači. Onaj ko klanja sam toliko glasno da sam sebe čuje.
Izgovaranje početnog tekbira klanjača posle tekbira imama.
Vezanje desne ruke preko lijeve, ispod pupka (muškarac) i stavljanje desne šake preko lijeve, na prsa, ispod grudi (žena). Va’il b. Hudžr kaže: “Vidio sam Vjerovjesnika da je stavio desnu ruku na lijevu u namazu ispod pupka.”
Učiti Subhaneke nakon početnog tekbira.
Učenje E’uze nakon Subhaneke.
Učenje Bismille.
Izgovaranje riječi AMIN u sebi, nakon proučene Fatihe. Alija, Ibn Mes’ud, Omer… nisu naglas izgovarali amin.
Da imam na prvom rekatu sabaha uči duže nego na drugom.
Izgovaranje svih tekbira, sem početnog, jer je početni tekbir farz.
Obuhvatanje koljena šakama, ispravljanje nogu, leđa i glave sa stražnjim dijelom tijela (muškarac) žena ne širi svoje prste, niti obuhvata koljena, nego ih skupi, i savije malo koljena, skupi se.
Izgovaranje subhane rabbijel azim i subhane rabbijel e’ala, na rukuu, odnosno sedždi, minimalno 3x, a može više.
Podizanje sa rukua i izgovaranje riječi semi’ala hulimen hamideh; Rabbena lekel (ve lekel) hamd.
Prilikom spuštanja na sedždu prvo spustiti koljena, pa ruke i na kraju lice između šaka.
Da muškarac na sedždi rastavi stomak od stegna, laktove od bokova i podlaktice od tla. Žene će se skupiti.
Okrenuti nožne prste za vrijeme sedžde prema kibli.
Prilikom tešehuda staviti šake na stegna, a prste blizu koljena.
Traženje oprosta između dvije sedžde; ALLAHUMMAGFIRLI, VERHAMNI, VE’AFINI, VEHDINI, VERZUKNI (Allahu naš, oprosti mi, smiluj mi se, zaštiti me, uputi me i opskrbi me).
Ustajanje nakon druge sedžde na vrhovima prstiju bez oslanjanja na ruke.
Sjedenje na lijevoj nozi i uspravljanje desne, okrećući njene prste prema kibli (muškarac) žena će sjediti na lijevom stegnu, stavivši nogu na nogu.
Dizanje prsta priliko izgovaranja riječi ešhedu en la ilahe illellah.
Učenje Fatihe na trećem i četvrtom rekatu farza.
Proučiti salevate nakon tešehuda na zadnjem sjedenju.
Proučiti dovu poslije salevata, na zadnjem sjedenju.
Okretanje lica na desnu, kod prvog selama, i na lijevu stranu, kod drugog selama.

Odgovori
Hvala od:
#13
Namaski adabi

Opće napomene

Adab je množina od riječi edeb. Adab je sinonim riječi mustehab. Adab ili mustehab je ono što je Poslanik a.s. neredovno radio. Ko ih bude radio bit će nagrađen, a ko ih bude izostavljao neće biti kažnjen niti prekoren.

Namaski adabi su:

Usmjeriti pogled na mjesto sedžde;
Sustezanje od kašljanja koliko je to moguće;
Sprečavanje podrigivanja;
Neotvaranje usta prilikom zijevanja, a ako ne može onda treba staviti ruku na usta, jer Poslanik a.s. kaže: “Kada neko od vas zijeva, neka usta pokrije rukom, jer šejtan ulazi.”



Namaski mekruhi

Da se podsjetimo…

Mekruh su djela koja je ružno raditi. Onaj ko radi mekruh griješi.

Namaskih mekruha ima više, a to su: 

Igranje odjećom ili tijelom, manje od 3x;
Pucketati prstima i preplitati ih prije namaz;
Podbočavanje, okretanje vratom i spuštanje laktova;
Zavrtanje rukava i podizanje odjeće kako se ne bi isprljala;
Ogrtanje odjećom, bez oblačenja;
Odgovaranje na selam išaretom;
Stavljati neki povez oko glave;
Namjerno mirisanje mirisa i drugih stvari;
Žmiriti bez nužde ili potrebe;
Okretanje prstiju ruku ili nogu od kible;
Nestavljanje šaka na koljena za vrijeme rukua i sedžde;
Stavljanje nešto u usta što se ne može istopiti;
Činjenje sedžde na rubovima odjeće bez opravdanog razloga;
Klanjati na putu, smetljištu, klaonici, mezarju, kupatilu, štalama, otetoj zemlji, zemlji drugog bez dozvole….
Klanjati u okruženju nečega što zaokuplja misli;
Da imam klanja na mjestu koje je visočije od ostatka džemata;
Da klanjač stoji sam u safu, bez opravdanog razloga;
Da imam predvodi ljude koji ga preziru, zbog njegove loše osobine koju vjera prezire;
Da imam odugovlači kao i brza sa namazom;
Preskočiti jednu suru (manju);
Ne držati se redoslijeda sura;
Klanjati na mjestu gdje ima slika ili figura stvorenja koja imaju dušu;
Klanjati okrenut prema licu čovjeka, vatri…
Klanjati bez sutre (pregrade ispred klanjača);
Ninati se u namazu, dizati nogu…
Dolaziti na namaz trčeći
Odgovori
Hvala od:
#14
Šta kvari namaz?

Namaz će pokvariti sljedeće:

Govor

Ako klanjač namjerno ili u zaboravu izgovori u toku namaza riječi koje nisu dio namaza. Svaki govor će pokvariti namaz, bez obzira bio kratak ili dug, ali najmanje što se smatra govorom jeste izraz, sastavljen od dva glasa, koji ima značenje. U protivnom to se ne računa kao govor. Da bi govor pokvario namaz uslov je da ga čuje onaj koji ga govori i da bude jasan. U govor koji kvari namaz spada i učenje dove koja liči ljudskom govoru, što je moguće tražiti od ljudi npr. Gospodaru obuci me tom i tom odjećom. Od stvari koje kvare namaz je i jaukanje, plakanje (osim ako je iz pobožnosti), nakašljavanje (bez opravdanog razloga), smijeh, uzdisanje… Namaz će pokvariti i svaki govor čiji je cilj bio odgovor npr. neko kihne i mi mu kažemo Jerhamukellah.

2. Veći pokreti

Namaz će pokvariti pokreti koji nisu njegov sastavni dio, niti se čine radi njegovog ispravljanja. Pod pojmom veći pokreti misli se na radnje koje radi klanjač, a ako bi ga neko gledo, pomislio bi da nije u namazu. Male radnje se opraštaju, jer ih je nemoguće izbjeći. Namaz će pokvariti češanje, hlađenje mahanjem, žvakanje… tri ili više puta na jednom ruknu. Koračanje u namazu ne kvari namaz, osim ako je ono povezano.

3. Jelo i piće

Namaz će pokvariti konzumiranje bilo čega što je izvan usta, makar bilo i malo. Također, namaz će pokvariti gutanje ostatka hrane u ustima, ako dosežu veličinu zrna graška. Ako klanjač stavi nešto u usta što se istopi i dođe do stomaka, namaz će biti pokvaren.

4. Gubljenje abdesta

Namaz će pokvariti namjerno gubeljenje abdesta (puštanje vjetra, izlazak urina, izmeta, krvi…). Ali ako bi klanjač izgubio abdest nenamjerno, namaz neće biti pokvaren. Tada će klanjač krenuti prema najbližem mjestu za abdest, uzeti abdest, varatiti se i nastaviti klanjati tamo gdje je prekinuo namaz. Da bi smo ovako nastavili klanjati namaz potrebno je ispuniti sljedeće uslove:

Da gubljenje abdesta bude od onoga što izlazi iz tijela klanjača;
Da zbog gubeljenja abdesta treba uzeti samo abdest, a ne i gusul;
Da gubljenje abdesta bude uzrok više sile;
Otići abdestiti odmah nakon gubljenja abdesta;
Raditi samo ono što je nužno;
Da se ne desi nešto što kvari namaz (govor, otkrivanje avreta…).

Napomena: Bez obzira što je ovaj postupak dozvoljen treba ga izbjegavati. Bolje je početi namaz ispočetka.

5. Greška u učenju Kur’ana

Greška u učenju Kur’ana će pokvariti namaz na sljedeće načine:

Ako mijenja potpuno zanačenje riječi;
Greška u padežima i tešdidima ne kvari namaz;
Stajanje ili otpočinjanje sa pogrešnog mjesta ne kvari namaz;
Izlaženje riječi iz okvira Kur’ana;
Dodavanje riječi koje se nalaze u Kur’anu ne kavari namaz.

NAMAZ ĆE JOŠ POKVARITI:

6. Izostavljanje jednog od namaskih ruknova (npr. ruku, sedžda…);

7. Otkrivanje avreta (stidnog dijela tijela);

8. Odmetništvo od vjere (srcem prestane biti musliman);

9. Dodirivanje nečistoće;

10. Namjerno okretanje grudi od kible;

11. Isticanje namaskog vremena (sabah, bajram, džuma);

12. Izvršavanje tuđih naredbi. Npr. Pomjeri se i on se pomjeri, osim ako je sa ličnim ubjeđenjem.

13. Izgovaranje tekbira sa promjenom nijjeta.

PROPISI VEZANI ZA TEPAVCA

Tepavac je osoba čiji jezik umjesto jednog glasa izgovara drugi. Propisi za takvu osobu su sljedeći:

Nije dozvoljeno da bude imam, osim onima koji su kao on;
Treba ulagati maksimalni trud da bi izgovorio što ispravnije;
Samostalni namaz mu nije ispravan, ako može klanjati za imamom.
Ako je tepanje malo tako da izgovara sva slova, ali nisu jasna to ne smeta.
Odgovori
Hvala od:
#15
Sehvi sedžda

Sehvi sedžda je naknadna sedžda koja se čini sa ciljem da ispravimo grešku koju smo nenamjerno učinili u namazu. Učiniti sehvi sedždu je vadžib.

Greške radi kojih smo dužni učiniti sehvi sedždu su:

Ako se nenamjerno izostavi neki namaski vadžib;
Ako se zakasni sa izvršenjem nekog namaskog vadžiba;
Ako se zakasni sa obavljanjem namaskog rukna;
Ako se dvoumimo oko broja rekata, uzet ćemo manji broj, a onda učiniti sehvi sedždu;
Ako pogriješimo u vadžibu.

Sehvi sedždom se ne može ispraviti namaski farz i sehvi sedžda se ne čini zbog ispuštanja nekog namaskog sunneta.

Kako učiniti sehvi sedždu?

Sehvi sedžda se čini tako što na kraju namaza, poslije predaje selama na desnu stranu (izgovorimo Allahu ekber) zatim učinimo dvije sedžde (kao redovne namaske sedžde). Poslije te dvije sedžde proučimo et-tehijjatu, salevate i dovu, te predamo selam na desnu i lijevu stranu.

Propisi vezani za sehvi sedždu

Ako smo zaboravili učiniti sehvi sedždu, nakon predaje selama, na desnu stranu, a nismo se pomakli sa mjesta gdje smo klanjali namaz, učinit ćemo je kada se sjetimo. Jedna sehvi sedžda je dovoljna za ispravku više spomenutih grešaka.

Osoba koja klanja za imamom nije dužna učiniti sehvi sedždu zbog greške koju je učinila sama u toku zajedničkog klanjanja namaza, ali će zajedno sa imamom učiniti sehvi sedždu kada je imam učini. Ako smo prispjeli u džemat, pa prilikom naklanjavanja propuštenog pogriješimo, obavezni smo učiniti sehvi sedždu.

Ako u toku namaza pogriješimo, pa ustanemo na peti rekat, kod četverorekatnih namaza, ili četvrti rekat, kod trorekatnih namaza, ili treći rekat, kod dvorekatnih namaza, vratit ćemo se ukoliko nismo učinili sedždu, pa ćemo zatim učiniti sehvi sedždu. Ali ako učinimo sedždu u rekatu iz zaborava i greške, onda ćemo pridodati još jedan rekat i brojat će nam se kao nafila, i nećemo činiti sehvi sedždu. Kasnije ćemo ponoviti taj farz namaz.

Sumnja u namazu

Ako čovjek klanja i posumnja u broj rekata koje je klanjao, a to mu se dešava prvi put i zaborav mu nije uobičajan, namaz je pokvaren i ponovit će namaz. Međutim, ako mu se zaborav ponavlja, uzet će manji broj rekata i učinit će sehvi sedždu. Ako se pojavi sumnja nakon što je predao selam neće se na to obazirati, osim ako ne preovladava mišljenje da je pogriješio. Lijepo je obnoviti namaz, ako nas povjerljiva osoba obavijesti da smo klanjali manji broj rekata.
Odgovori
Hvala od:
#16
Naklanjavanje propuštenih namaza

Neklanjanje propisanih namaza u njihovom vremenu, bez opravdanog razloga, spada u velike grijehe. Čovjeku se pišu dva grijeha, ako ne klanja namaz u njegovom vremenu. Prvi grijeh za neklanjanje namaza, dok se drugi grijeh piše zbog neklanjanja namaza u njegovom vremenu. Prvi grijeh može poništiti (izvrisati) tako što ćemo naklnjati propušteni namaz, a drugi grijeh se ne briše, osim pokajanjem Allahu dž.š.

Opravdani razlozi za odgađanje namaza

Čovjek je obavezan klanjati namaz gotov u svakom vremenu i u svakom stanju. Postoji samo nekoliko razloga zbog kojih čovjek može odgoditi svoj namaz za neko drugo vrijeme, a to su:

– Zaborav;

– Ludilo;

– Nesvijest (koma, san…);

– Strah od neprijatelja;

– Nužni posao.

Koji namazi se naklnjavaju?

Naklanjavaju se samo određeni namazi, a to su:

– Farzovi pet dnevnih namaza;

– Vitr namaz;

– Zavjetni namaz;

– Nafiila koja je neispravno obavljena;

– Sabahski sunnet do podne tog dana.

Napomena: sunneti, džuma, bajram, se ne neklanjavaju. Naklnjavanje farz namaza je stroga obaveza (farz), dok je naklanjavanje vadžib namaza ili nafila koje su neispravno obavljene vadžib.

Kada naklnjavamo propuštene namaze?

Naklanjavanje se može učiniti u bilo kojem dobu života, ali bi trebalo propuštene namaze naklanjati čim nam se ukaže prilika, što prije to bolje. Naklanjavanje propuštenih namaza nije ispravno u vremenima kada je zabranjeno klanjanje. Takođe ne bi trebali propuštene namaze naklanjavati pred narodom.

Kako se klanja propušteni namaz?

Propušteni namaz se klanja se isto kao i namaz u njegovom redovnom vremenu. Prvo se klanjaju propušteni namazi, pa tek onda redovni namaz. Obavezno je poštivati redoslijed namaza.

Npr. Propustio sam juče podne namaz, jutros sabah namaz i hoću sve da naklanjam večeras u jacijsko vrijeme. Prvo klanjam podne, pa sabah, pa tek onda jaciju namaz.

Treba zanijetiti tačno koji se namaz naklanjava, osim u slučaju kada je veliki broj namaza, tada nijetimo koji namaz naklanjavamo

Kada redoslijed naklanjavanja propuštenih namaza nije obavezan?

Redoslijed naklanjavanja propuštenih namaza nije obavezan u sljedeća tri slučaja:

– Ako nam je vrijeme redovnog namaza na izmaku;

– Ako zaboravimo na propušteni namaz;

– Ako smo izostavili šet ili više propuštenih namaza.
Odgovori
Hvala od:
#17
Namaz bolesnika/putnika

Namaz bolesnika

Kao što smo već ranije rekli musliman je uvijek obavezan klanjati namaz, pa čak i onda kada je bolestan. Bolesnik će klanjati onako kako mu njegovo zdravstveno stanje dopušta. Ako ne može klanjati stojeći, onda će sjesti pa klanjati, ali ako ne može ni sjedeći onda će ležeći klanjati.

Pošto je klanjanje namaza u stojećem polažaju osnova, tu osnovu je obavezno ispoštovati, ako je ikako moguće i koliko je moguće. Tako ako je čovjek u stanju klanjati samo jedan dio namaza stojeći, pa makar i sa pomagalom, klanjat će tako. Osoba koja zbog zdravstvenih razloga ne može učiniti sedždu, ali može stajati, ona će klanjati sjedeći (bolje je, jer kijam zahtijeva sedždu), poginjući glavu na rukuu malo, a malo više na sedždi.

Ona osoba koja ne može klanjati ni sjedeći klanjat će ležeći, tako što će okrenuti noge prema kibli, ali će podići koljena, glavom će simbolično čini ruku i sedždu. Ali ako je u takvom zdrvastvenom stanju da ne može ni smbolično činiti glavom ruku i sedždu odgodit će namaz. Ako bi takvo stanje potrajalo toliko dugo da propustimo više od 5 namaza takva osoba neće biti obavezna da ih naklanja.

Ako bi se razbolili u namazu, završit ćemo onako kako možemo, ali ako bi kojim slučajem ozdravili u namazu, nastavit ćemo klanjati stojeći.

Namaz putnika

Ko je putnik (musafir)? Putnik (musafir) je svako onaj ko krene na put udaljen najmanje 89 km, od mjesta stanovanja. Onaj ko stekne epitet putnika on stiče i olakšicu skraćivanja namaza, sve dok se ne vrati u mjesto boravka ili dok ne odluči provesti u jednom mjestu, koje je podesno za stanovanje, 15 ili više dana. Ako bi neko boravio u jednom mjestu, iščekujući putovanje i ne namjeravajući ostati u njemu, smatrat će se putnikom, bez obzira koliko u njemu ostao. Vadžib je putniku da skraćuje četverorekatne farz namaze, na dva rekata. Onaj ko ovo namjerno ne bi poštovao bio bi griješan. Ako bi putnik klanjao namaz za onim imamom koji nije putnik on neće skraćivati namaz nego će slijediti imama do kraja. Ali ako bi onaj koji se ne smatra putnikom, klanjao za imamom koji je putnik, on će nakon što imam preda selam na lijevu stranu, ustati i doklanjati preoszali dio namaza.

Ako bi putnik u toku svog namaza prospustio neki namaz, pa se vratio kući, i onda se sjetio i želio ga naklanjati, naklanjat će ga skraćeno.

Putnik će klanjati sunnete, ako ima dovoljno vremena.

Prema stavu IZBiH dozvoljeno je spajati namaze u jednom namaskom vremenu, podne i ikindiju, akšam i jaciju.

Namaz u prevoznom sredstvu

Ako musafir putuje u prevoznom sredstvu, on može da putuje u svom vlastitom prevoznom sredstvu ili u nekom od javnih sredstava prevoza, poput autobusa, vozova i slično. Pa ako putuje u svom autu i slično obavezan je da stane sa autom i nađe odgovarajuće mjesto gdje može obaviti farz namaz. Iz ovoga se izuzima situacija nužde, poput toga da nema gdje stati sa autom, ili ima gdje stati, ali nema gdje klanjati zbog kiše, nevremena, blata, straha da će mu neko nauditi i sličnog, a boji se da će mu isteći namasko vrijeme ako ne klanja sjedeći u vlastitom autu.

U ovom slučaju obavezan je da stane sa autom i okrene ga u pravcu Kible i tada mu je dozvoljeno da klanja sjedeći u autu. A ako bi predpostavili da ne može ni sa autom negdje stati, a bojazan je da će mu isteći namasko vrijeme, dozvoljeno mu je zbog nužde klanjati sjedeći u autu u pravcu u kojem auto ide.

A ako musafir putuje u javnom prevozu, poput autobusa i voza i nema uslova i mogućnosti da klanja stojeći sa ruku’om i sedždom, a ako ne bi klanjao isteklo bi mu namasko vrijeme, dozvoljeno mu je zbog nužde da klanja sjedeći na mjestu gdje svakako sjedi. Pokušat će da bude okrenut prema kibli, ako je ikako moguće, barem prilikom donošenja početnog tekbira.
Odgovori
Hvala od:
#18
Sahibi uzur

Riječ sahibi uzur znači: osoba sa opravdanjem. Sahibi uzur je osoba koja nije u stanju čuvati abdest jedno cijelo namasko vrijeme. Takav status ima osoba kojoj neprestano (da nije u stanju uzeti abdest i klanjati) teče krv, gnoj, sukrvica, puštanje vjetra….

Uslovi za sahibi uzur

Uslov da bi se osoba proglasila sahibi uzurom jeste da nije u stanju čuvati abdest, jedno cijelo namasko vrijeme, bez vremenskog prekida u kojem je moguće uzeti abdest i klanjati.

Uslov za trajanje statusa sahibi uzura jeste da se to opravdanje pojavljuje u svakom sljedećem namaskom vremenu, pa makar i samo jednom.

Uslov za prekid statusa sahibi uzura jeste proticanje jednog čitavog namaskog vremena, bez pojave određenog opravdanja.

Propisi vezani za osobu koja je sahibi uzur

Oprati mjesto na kojem istječe nečist, ako je moguće. Staviti povez na mjesto nečistoće, ako je moguće. Za svako namasko vrijeme uzimati poseban abdest. U jednom namaskom vremenu može klanjati koliko hoće farz i nafila namaza, učiti Kur’an. Abdest sahibi uzura bit će pokvaren samo istekom namaskog vremena ili pojavom nečeg drugog što kvari abdest. Sahibi uzur ne može biti imam zdravim, dok može onima koji imaju isti stus kao i on.
Odgovori
Hvala od:
#19
Namaz u džematu

Osnovni pojmovi

Džemat – zajednica skup muslimana, u ovom slučaju zajedničko klanjanje namaza.

Imam – muškarac koji predvodi namaz.

Muktedija – osoba koji klanja za imamom.

Definicija namaza

Namaz se na arapskom kaže salat. Salat jezički znači opću molbu za dobro (dova). Definicija namaza je: Namaz je ibadet sastavljen od učenja, ruku’a i sedždi.

Vrste namaza

Namaz se dijeli na tri vrste:

Farz namazi (farzovi pet dnevnih namaza, džuma namaz, dženaza namaz)
Vadžib namazi (bajram namaz, vitr namaz, zavjetni namaz)
Sunnet namazi (sunneti i sunsunneti pet dnevnih namaza i nafaila namazi)

Značaj namaza u islamu

Koliko je namaz u islamu značajan najbolje ćemo vidjeti iz sljedećeg:

– Namaz je stub islama, jer Poslanik a.s. kaže: “Glava svih stvari je islam, njegov stub je namaz, a njegovo vrhunsko upotpunjenje jeste džihad.”

– Namaz je znak vjere, jer Poslanik a.s. kaže: “Dosita je između čovjeka, mnogoboštva i nevjreovanja ostavljanje namaza.”

– Namaz štiti čovjeka od grijeha, jer Allah dž.š. kaže: “Namaz dosita odvraća od razvrata i svega što je ružno…”

– Namaz briše grijehe, jer Poslanik a.s. kaže: “Pet dnevnih namaza i džuma do džume brišu ono što je između njih.”

– Namaz otklanja brigu i tugu, jer Allah dž.š. kaže: “Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog onoga što oni govore, zato veličaj Gospodara svoga i hvali Ga i sedždu obavljaj.”

Namaz u džematu

Namaz u džematu spada u kategoriju sunneta, a po nekima je vadžib ili farz.

Kolika je vrijednost namaz u džematu možemo vidjeti iz sljedećih hadisa:

Poslanik a.s. kaže: “Namjeravao sam da naredim nekome da klanja ljudima, zatim da odem onima koji su izostali iz džemata, i naredim da im se kuće zapale snopom drveća. Kada bi neko od njih znao da će naći debelu kost došao bi, to jest na jaciju.”

Poslanik a.s. kaže: “Kada god vjernik pođe u džamiju, Allah mu za taj odlazak pripremi novo mjesto u džennetu.”

Poslanik a.s. kaže: “Namaz u džematu je vrijedniji od namaza pojedinca 27 puta.”

Poslanik a.s. kaže: “Namaz dvojice bolji je od namaza pojedinca, a namaz trojice bolji je od namaza dvojice, što ih je više to je Allahu draže.

Abdullah b. Suvejd el-Ensari prenosi od svoje tetke Ummu Humejd, žene Ebu Humejd el-Sa’idija, da je došla Poslaniku s.a.w.s., rekavši mu: O Allahov Poslaniče, ja volim klanjati namaz za tobom – našta joj on reče: „Znam da voliš klanjati namaz za mnom, ali, namaz kojeg ćeš klanjati tamo gdje spavaš ti je vrijedniji od namaza kojeg ćeš klanjati na drugom mjestu u sobi, i namaz obavljen u sobi ti je vreijedniji od namaza kojeg bi obavila negdje drugo u kući, i namaz obavljen u svojoj kući ti je vrijedniji od namaza kojeg bi obavila u lokalnoj džamiji, i namaz u lokalnoj džamiji ti je vrijedniji od namaza obavljenog u mojoj džamiji!“ Reče: Naredila je da joj se napravi mesdžid na kraju svoje kuće, kojeg je zastrla, i u njemu je klanjala sve dok nije umrla!

Opravdani razlozi izostavljanja iz džemata

Svaki punoljetan i pametan musliman bi se trebao potruditi da što više namaza klanja u džematu. Neki od opravdanih razloga izostanka iz džemata su:

– Jaka kiša i hladnoća ili velika tama i vjetar noću ili veliko blato;

– Strah za život ili imetak ili odlazak saputnika, ako bi klanjao u džematu;

– Bolest zbog koje ne može ići u džamiju;

– Ako bude postavljena hrana za kojom on žudi ili je osjetio potrebu za fiziološkom nuždom.

Uslovi da bi neko bio imam

Biti imam je velika odgovornost, zbog toga imam ne može biti svako.

Da bi neko bio imam potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

– Da je musliman;

– Da je punoljetan;

– Da je muško;

– Nepostojanje neke smetnje, kao npr. da je sahibi uzur ili tepevac ili da muca.

Ko je najpreči da bude imam?

Na ovo pitanje dao nama je Poslanik a.s. odgovor u svom hadisu, gdje se kaže: “Ljudima će imamiti onaj ko najbolje poznaje Allahovu Knjigu (propise, ne napamet). Ako tu budu isti, onda onaj koji najbolje poznaje sunnet. Ako tu budu isti, onda onaj koji je prije obavio hidžru. Ako i tu budu isti, onda ko je prije primio islam. Čovjek neće imamiti drugom čovjeku u njegovoj upravi (nadležnosti), niti će sjesti u njegovoj kući na njegovo počasno mjesto bez njegove dozvole.”

Ako bi se kojim slučajem desilo da u svemu budu isti, onda se prednost daje starijem. Nije lijepo postavljati za imama velikog griješnika, iako je namaz za njim ispravan.

Uslovi za klanjanje u džematu

Za namaz u džematu potrebno je ispuniti određene uvjete i pravila, a oni su:

– Za džemat je potrebno najmanje dvije osobe;

– Nijjet da ćemo klanjati za imamom;

– Da ne budemo ispred imama;

– Ako su dvojica imam postavlja onoga koji klanja za njim sa svoje desne strane;

– Sunnet je da se prvo redaju ljudi, pa djeca, pa žene;

– Imam mora odlučiti da će predvoditi žene u džematu;

– Da imam i muktedija ne klanjaju dva različita farza;

– Da imam ne bude onaj koji je prispio u džemat;

– Da nema velike razdaljine (dva safa ili više) između imama i muktedije;

– Da ne vidimo kod imama neku stvar koja po našem mišljenju kvari namaz.

Slijeđenje imama

Slijediti imama u namazu je farz. Ako bi muktedija podigao glavu sa sedžde ili se podigao sa rukua prije imama treba se vratiti, inače njegov namaz će biti neispravan. Muktedija neće slijediti imam u predaji selama, kada je prispio na namaz. Muktedija slijedi ima u svim namaskim učenjima, osim na kijamu, tu ga neće slijediti, nego će šutjeti i slušati (na početku namaza pročiti Subhaneke). Poslanik a.s. kaže: “Imam je određen da bi se klanjalo za njim, pa kada izgovori tekbir i vi ga izgovorite, a kada uči vi slušajte.” “Imamovo učenje je njegovo učenje.”

Ako bi imam u toku namaza pogriješio upozorit ćemo ga tako što će muškarci izgovariti naglas Subhanellah, a žene pljesnuti rukama.

Zamjena imama u toku namaza

Dozvoljeno je imamu, ako mu se desi nešto što kvari abdest, a on na to ne može uticati, da postavi za imama nekoga od onih koji klanjaju za njim. Zamjena se može postići išaretom ili povlačenjem. Dozvoljeno je imamu da postavi nekoga na svoje mjesto, ako ne bi bio u stanju da nastavi učenje. Neće imam tražiti zamjenu, ako ne bi mogo obavljati ruku i sedždu, nego će završiti namaz kako može. Ako imam pokaže na nekog čovjeka da ga zamijeni, a on to ne prihvati, on ima pravo da pokaže na drugoga.
Odgovori
Hvala od:
#20
Prispijevanje u džemat

Namaz je stub vjere. Zbog toga je svaki musliman dužan redovno klanjati namaz. Rekli smo da se namaz može klanjati pojedinačno i u džematu, ali je namaz u džematu puno vredniji. Zbog toga bi svaki musliman trebao da se potrudi da što više namaza klanja u džematu. Kako bi zaradio još više sevapa, vjernik bi trebao doći ranije u džamiju, kako bi isčekivao namaz i prisustvovao početnom tekbiru. Koliko je vrijedno prisustvovanje početnom tekbiru najbolje nam govori sljedeća predaja u kojoj se kaže: ”Ko četrdeset dana klanja namaz u džematu, prisustvujući početnom tekbiru, Allah će ga osloboditi od dvoje: od vatre i munafikluka.” Ali bez obzira koliko se trudili da na vrijeme dođemo u džemat nekad se desi da zakasnimo na namaz u džematu.

Kako pristupiti kada osoba dođe u džemat, a imam je već započeo sa klanjanjem farz namaza?

Ko dođe u džemat, a imam već klanja farz namaz, pristupit će namazu bez klanjanja sunneta, osim ako dođe u džemat na sabah namaz, a imam već klanja farz, klanjat će sunnet, a tek onda se priključiti džematu. Ovako neće postupiti samo u slučaju ako se boji da će imam završiti farz prije nego on klanja sabahski sunnnet. Računa se da je osoba je stigla na rekat, ako je stigla prije nego se imam vratio sa rukua, a na namaz ako je stigla prije nego je imam predao selam. Priključit će se džematu ondje gdje stigla, bez žurbe. Zapamtiti na koji je rekat prispjela, i koliko treba naknadno klanjati rekata. Izgovorit će tekbir u uspravnom položaju i pristupiti za imamom. Ukoliko se radi o dnevnom namazu u kojem imam uči u sebi, proučiti će Subhaneke odmah nakon tekbira, a Euzu i Bismilu kada bude naklanjavao propuštene rekate. Ukoliko se radi o noćnom namazu u kojem imam uči naglas, učit će Subhaneke kada bude naklanjavao prvi rekat. Pratit će imama sve do selama. Kada imam preda selam na desnu stranu, osoba neće predavati selama, kada krene predati selam na lijevu stranu, izgovorit će tekbir ustati i naklnjati propuštene rakate.

Osoba nije klanjala namaz u džematu, ako stigne na jedan rekat, već je stigla na nagradu klanjanja namaza u džematu. 

Kako naklanjati propuštene rekate?

Kada imam preda selam na desnu stranu, osoba neće predavati selama, kada krene predati selam na lijevu stranu, izgovorit će tekbir ustati i naklnjati propuštene rekate. Na rekatima će učiti ono što se inače uči kod propuštenih rekata. Nakon svaka dva, računa se ukupan broj klanjanih rekata, sjedi i uči et-tehijatu. Na zadnjem rekatu kojeg naklnjava uči et-tehijjatu, salevate i dovu i preda selam. Ako pogriješi u dijelu kojeg sam naklanjava učinit će sehvi sedždu, a ukoliko imam učini sehvi sedždu pratit će ga.

Kako postupiti, ako počnemo klanjati sami, a onda se formira džemat?

Osoba će prekinut svoj namaz, i priključiti se džematu, ako nije učinila sedždu, ili je učinila u dvorekatnom namazu. Ali ako je učinila sedždu u četverorekatnom namazu, klanjat će još jedan rekat, predati selam i priključiti se džematu. Ako je osoba klanjala tri rekata završit će i četvrti rekat, i ne mora se priključivati džematu, osim ako hoće, ali joj se onda to broji ko nafila. Ako je ustala na treći rekat, a nije učinila sedždu, predat će selam stojeći i priključiti se džematu. Ako klanja džumanski sunnet, a počne hutba, predat će selam nakon drugog rekata, a nakon farza će naklanjati sunnet.
Odgovori
Hvala od:


Skoči na Forum: