[Media]

Odabrani hadisi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

ﷻ‬ ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Prenosi se u vjerodostojnom hadisu:

”حَدَّثَنَا مَحْمُودُ بْنُ غَيْلَانَ حَدَّثَنَا أَبُو دَاوُدَ أَخْبَرَنَا شُعْبَةُ أَخْبَرَنَا عُمَرُ بْنُ سُلَيْمَانَ مِنْ وَلَدِ عُمَرَ بْنِ الْخَطَّابِ قَال سَمِعْتُ عَبْدَ الرَّحْمَنِ بْنَ أَبَانَ بْنِ عُثْمَانَ يُحَدِّثُ عَنْ أَبِيهِ قَالَ خَرَجَ زَيْدُ بْنُ ثَابِتٍ مِنْ عِنْدِ مَرْوَانَ نِصْفَ النَّهَارِ قُلْنَا مَا بَعَثَ إِلَيْهِ فِي هَذِهِ السَّاعَةِ إِلَّا لِشَيْءٍ سَأَلَهُ عَنْهُ فَسَأَلْنَاهُ فَقَالَ نَعَمْ سَأَلَنَا عَنْ أَشْيَاءَ سَمِعْنَاهَا مِنْ رَسُولِ الله صَلَّى الله عَلَيْهِ وَسَلَّمَ سَمِعْتُ رَسُولَ الله صَلَّى الله عَلَيْهِ وَسَلَّمَ يَقُولُ: نَضَّرَ الله امْرَأً سَمِعَ مِنَّا حَدِيثًا فَحَفِظَهُ حَتَّى يُبَلِّغَهُ غَيْرَهُ فَرُبَّ حَامِلِ فِقْهٍ إِلَى مَنْ هُوَ أَفْقَهُ مِنْهُ وَرُبَّ حَامِلِ فِقْهٍ لَيْسَ بِفَقِيهٍ.“

"Neka Allah da udoban život čovjeku koji čuje od mene hadis pa ga zapamti da bi ga prenio nekom drugom; mnogo je onih koji prenose znanje učenijim od sebe, i mnogo je onih koji prenose znanje a nisu učeni." Sahihul-džami'u (2/1145), broj 6763.

PREDGOVOR

Zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo, Njemu se kajemo i Njemu se utječemo od zla nas samih i naših loših dijela. Koga Allah uputi niko ga u zabludu odvesti neće, a koga On u zabludu odvede niko ga uputiti neće. Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog, Koji sudruga nema, i svjedočim da je Muhammed Allahov rob i poslanik. Neka je Allahov salavat i selam njemu, njegovoj časnoj porodici i ashabima.

Kako je velika odgovornost upućivanja ljudi dobru i ukazivanja na Pravi put, i kolika je Allahova blagodat da se čovjek nađe u skupini Allahovih čestitih robova, koji postupaju u skladu sa Njegovim šerijatom (zakonom), slijedeći u tome Njegovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Želja nam je, kada govorimo o tome, da naglasimo svakom ko radi na polju daveta i podučavanja islamu da bude u svom nijjetu iskren prema Allahu, tako će učitelj nastojati da obavi svoj zadatak na način koji će ostvariti očekivane ciljeve predviđene planom i programom. A učenik je svjestan da kroz ove nauke koje uči sadi u sebi sadnicu koja će dati plemenite plodove, svjetlo i uputu, te da se od njega očekuje trud, čvrsta volja, rad na povećanju i traganju za znanjem.

Nastojali smo, praveći ovaj plan i program, pripremiti nužne teme koje odgovaraju nivou učenika. Obzirom da se ove teme uče samo u jednoj godini, nastojali smo obuhvatiti temeljne šerijatske znanosti i ono što svaki musliman mora znati, izlažući tematiku na jednostavan način, jasnim izrazima, čime se ostvaruje cilj ne ostavljajući nedoumice kod učenika.

Pripremajući nastavni plan i program predmeta hadis, nastojali smo spomenuti samo vjerodostojne hadise Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, čija su značenja i pouke nama sasvim jasne. Na taj način će poimanje biti jasnije i razumijevanje dublje uz potpuno ispunjenje cjelina plana i programa, jasnoću njegovih pitanja i nastojanja da bude povezan sa stvarnošću u kojoj ljudi žive.

Uspješan učitelj je onaj koji oblikuje učenička shvatanja kroz nastavni program i budi kod njih žudnju za povećanjem znanja i razumijevanjem lekcija na ispravan način. S te strane će nastojati da primjene naučeno, onako kako to diktira obrazovna odgovornost. Ogromna je obaveza stavljena na pleća daija i učitelja, a ona se ne može ostvariti osim zajedničkim trudom predavača i učenika, uz prisustvo sredstava koja olakšavaju shvatanje, poput udžbenika, pribora za podučavanje i tome slično.

Allaha Uzvišenog molimo da Odjel za nauku pri Organizaciji "Islamski vakuf" učini uspješnim u izboru i ponudi, i molimo Ga da pomogne i nadahne učitelja i učenika da upotpune sve neophodno za ostvarenje plemenitog cilja u širenju šerijatskog znanja i objašnjenju istine.

Naš cilj je Allahovo zadovoljstvo, neka je salavat i selam na našeg poslanika Muhammeda.

[Media]

UVOD ﷻ‬ HADISKU NAUKU

Uzvišeni Allah je poslao Svog vjerovjesnika Muhammeda, sallahu alejhi ve sellem, sa Kur'anom i sunnetom i sačuvao Svoju knjigu od iskrivljivanja, dodavanja ili oduzimanja. Kaže Uzvišeni:

"Laž joj je strana, bilo s koje strane, ona je Objava od mudroga i hvale dostojnog"[1], i kaže:

"Mi, uistinu Kur'an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti"[2].

Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je protumačio Kur'an riječima i djelima, a sunnet je došao da pojasni plemeniti Kur'an. ﷻ‬ ovom predgovoru učenik se može upoznati sa suštinom hadisa, razlikama između njega i Kur'ana, vrstama hadisa i metodama prenošenja hadisa onakvog kakav je došao do nas.
DEFINICIJA SUNNETA ILI HADISA:

Kažu učenjaci da je hadis ili sunnet sve ono što se pripisuje Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, od riječi, djela, odobravanja šutnjom, tjelesnih i moralnih osobina.
RAZLIKA IZMEĐU KUR'ANA, HADISUL-KUDSIJA I HADISA:

1. Kur'an: riječi i značenje Kur'ana su od Allaha a njegovo čitanje je ibadet. On je mu'džiza[3] i u svojoj najkraćoj suri, prenešen je mutevatir[4] predajom i nema sumnje u njegovu vjerodostojnost. Nije dozvoljeno džunupu niti ženi u stanju hajza ili nifasa čitanje ili dodirivanje Kur'ana. Nije dozvoljeno prenošenje Kur'ana po značenju.

2. Hadisul-kudsi: riječi i značenje su od Allaha a njegovo čitanje nije ibadet niti je on mu'džiza. Takođe, nije zabranjeno džunupu ili ženi u stanju hajza ili nifasa čitanje hadisul-kudsija niti dodirivanje knjige u kojoj je zabilježen. On može biti sahih (vjerodostojan), daif (slab) i mevd'u (izmišljen), a njegovo prenošenje po značenju je dozvoljeno. Hadisul-kudsi je ono što prenosi Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, od svoga Gospodara. Na primjer: Prenosi se od Ebu-Zerra, radijallahu anhu, da Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, prenosi da je Allah, dž.š., rekao:

حَدَّثَنَا عَبْدُ الله بْنُ عَبْدِ الرَّحْمَنِ بْنِ بَهْرَامَ الدَّارِمِىُّ حَدَّثَنَا مَرْوَانُ - يَعْنِى ابْنَ مُحَمَّدٍ الدِّمَشْقِىَّ - حَدَّثَنَا سَعِيدُ بْنُ عَبْدِ الْعَزِيزِ عَنْ رَبِيعَةَ بْنِ يَزِيدَ عَنْ أَبِى إِدْرِيسَ الْخَوْلاَنِىِّ عَنْ أَبِى ذَرٍّ عَنِ النَّبِىِّ -صلى الله عليه وسلم- فِيمَا رَوَى عَنِ الله تَبَارَكَ وَتَعَالَى أَنَّهُ قَالَ:«يَا عِبَادِى إِنِّى حَرَّمْتُ الظُّلْمَ عَلَى نَفْسِى وَجَعَلْتُهُ بَيْنَكُمْ مُحَرَّمًا فَلاَ تَظَالَمُوا... ».

"O robovi moji, zaista sam ja zabranio zulum[5] samom Sebi, i učinio sam ga zabranjenim među vama, pa nemojte jedni drugima zulum činiti." [6]

3. Hadis: riječi hadisa su od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, a čitanje hadisa nije ibadet niti je on mu'džiza. Može biti sahih, hasen (dobar), daif i mevd'u. Dozvoljeno je džunupu i ženi u stanju hajza ili nifasa njegovo čitanje i dodirivanje knjige u kojoj je zapisan, a njegovo prenošenje po značenju je dozvoljeno.
HADIS KAO DOKAZ:

Hadis je šerijatski dokaz poput Kur'ana, jer su Kur'an i hadis dva izvora islamskog zakonodavstva, osim što je hadis došao kao tumač onog što je objavljeno u Kur'anu. Dokaz iz Kur'ana da je hadis šerijatski argument su riječi Uzvišenog:

"A tebi objaljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili"[7].

A dokaz z sunneta su riječi Poslanika, sallahu alejhi ve sellem:

حدثنا أبو أمية قال ثنا أبو عاصم عن ثور بن يزيد عن خالد بن معدان عن عبد الرحمن بن عمرو السلمي عن عرباض بن سارية قال قال رسول الله صلى الله عليه وسلم: عليكم بسنتي وسنة الخلفاء الراشدين المهديين من بعدي وعضوا عليها بالنواجذ.

"Držite se mog sunneta i sunneta pravovjernih upućenih halifa, čvrsto se toga držite i zagrizite ga svojim kutnjacima"[8].
BILJEŽENJE SUNNETA:

Na početku svoje misije Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je zabranio pisanje hadisa zajedno sa Kur'anom na istom listu iz bojazni da se ne pomiješaju. Na ovo upućuje hadis kojeg bilježi Muslim od Ebu-Seida el-Hudrija, radijjallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:

حَدَّثَنَا هَدَّابُ بْنُ خَالِدٍ الأَزْدِىُّ حَدَّثَنَا هَمَّامٌ عَنْ زَيْدِ بْنِ أَسْلَمَ عَنْ عَطَاءِ بْنِ يَسَارٍ عَنْ أَبِى سَعِيدٍ الْخُدْرِىِّ أَنَّ رَسُولَ الله - صلى الله عليه وسلم- قَالَ:

«لاَ تَكْتُبُوا عَنِّى وَمَنْ كَتَبَ عَنِّى غَيْرَ الْقُرْآنِ فَلْيَمْحُهُ وَحَدِّثُوا عَنِّى وَلاَ حَرَجَ وَمَنْ كَذَبَ عَلَىَّ - قَالَ هَمَّامٌ أَحْسِبُهُ قَالَ - مُتَعَمِّدًا فَلْيَتَبَوَّأْ مَقْعَدَهُ مِنَ النَّارِ».

"Ne pišite ono što govorim, a onaj ko je napisao nešto mimo Kur'ana neka to izbriše."[9]

Kaže učenjak Nevevi: "Zabrana je bila u vrijeme kada je postojao strah da se hadis pomiješa sa Kur'anom, a nakon što je nestao strah, dozvoljeno je bilježenje. Neki učenjaci smatraju da je bila zabrana samo da se piše hadis sa Kur'anom na istom listu kako se ne bi pomiješali i doveli učača u nedoumicu, a Allah najbolje zna"[10].

Nakon što se Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, prestao bojati miješanja hadisa sa Kur'anom, dozvolio je ashabima bilježenje hadisa. Na dan oslobađanja Mekke naredio je Ebu-Šahu da bilježi hadise, a Abdullah ibn Amr ibn 'As, radijallahu anhuma, je bilježio ono što čuje od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Takođe, od onih koji su pisali bio je i Alija, radijallahu anhu. Na pisanje hadisa upućuje knjiga Amra ibn Hazma, u kojoj su hadisi o nasljedstvu, sunnetima i krvarini, kao i knjiga koju je Ebu-Bekr poslao Enesu, radujallahu anhuma, kad ga je postavio namjesnikom Bahrejna, u kojoj su hadisi o sadaki i nisabima zekata.[11]

Ashabi, radijallahu anhum, poput četverice pravovjernih halifa, su posebno vodili računa o pisanju hadisa. Zatim se znanje proširilo a ashabi se rasuli po po islamskim pokrajinama sve do vremena hilafeta Omera ibn Abdulaziza ibn Mervana, rahimehumullah. On je naredio svojim namjesnicima u pokrajinama: "Pogledajte hadise, Poslanika sallahu alejhi ve sellem, pa ih sakupite"[12], a stanovnicima Medine je napisao: "Pogledajte hadise Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, pa ih zabilježite, zaista se bojim nestanka znanja i umiranja učenih." [13]

Smatraju učenjaci da je period bilježenja hadisa za vrijeme Omera ibn Abdulaziza, rahimehullah, ustvari, period zvaničnog bilježenja hadisa, dok je samo zapisivanje i čuvanje hadisa na listovima knjiga, pločama i kožama bilo poznato za vrijeme ashaba, radijallahu anhum. Među prvim koji su bilježili sunnet i zapisivali ga u posebne knjige je imam Malik ibn Enes, rahimehullah, koji je preselio 173. god. po Hidžri . On se smatra prvim od onih koji su pisali u ovoj naučnoj oblasti, a njegova knjiga se zove "El-Muvette ala ebvabil-fikh". A prvi koji je pisao hadise sa senedom (lancem prenosilaca), sakupljajući hadise svih ashaba, je Ebu-Davud ibn Sulejman ibn el-Džarud et-Tajalisijj, koji je preselio 204. god. po Hidžri. Poslije njih dvojice napisano je mnoštvo različitih knjiga o hadisu, spomenut ćemo neke od tih knjiga:

1. EL-DŽAMI'ﷻ‬: poput zbirke El-džami'u Es-sahih od imama Buharije, koji je preselio 256. po Hidžri, rahimehullah. Sakupio je u ovoj zbirki hadise o akaidu, propisima, adabima, tefsiru i sl.

2. EL-MUSNED: poput zbirke Musned imama Ahmeda ibn Hanbela, koji je preselio 241. po Hidžri, rahimehullah. Sakupio je u ovoj zbirki predaje svakog ashaba ponaosob.

3. EL-MU'ADŽEM: poput zbirki El-Mu'adžem el-Kebir, El-Mu'adžem el-Evsat i El-Mu'adžem es-Sagir od Taberanija, a mu'adžemi su knjige u kojima su hadisi poredani po šejhovima. ﷻ‬ većini slučajeva hadisi su poredani po alfabetu el-hidža kao što su mu'adžemi Taberanija, gore spomenutog.

4. EL-'ILEL: poput zbirke Kitabul-'ilel od Darekutnija i Ebu-Hatima. To su knjige u kojima su sakupljeni hadisi sa i'letom, to jest koji u sebi imaju neki skriveni nedostatak zbog kojeg su slabi.

5. EL-ATRAF: poput zbirke Tuhfetul-ešraf bim'arifetil atraf od Hafiza Ebul-Hadžadža el-Muzzija, rahimehullah. To su knjige koje spominju dio hadisa koji upućuje na ostali dio i u kojima su sakupljeni senedi tog hadisa.

6. EL-MUSTEDREK: poput zbirke Mustedrekul-Hakim. ﷻ‬ njoj je sakupio Hakim hadise koji ispunjavaju šarte Buharije i Muslima a oni ih nisu spomenuli u svojim zbirkama.

[Media]

ŠEST POZNATIH ZBIRKI HADISA:

SAHIHUL-BUHARI: od imama Buharije, rahimehullah, preselio 256. po Hidžri.
SAHIHUL-MUSLIM: od imama Muslima, rahimehullah, preselio 261. po Hidžri.
SUNEN EN-NESAI: od Ahmed ibn Šuajba en-Nesaia, rahimehullah, preselio 303. po Hidžri.
SUNEN EBI DAVUD: od Sulejmana ibn El-eša'sa, rahimehullah, preselio 375. po Hidžri.
DŽAMI'ﷻ‬ ET-TIRMIZI: od Ebu 'Ise Muhammed ibn 'Isa et-Tirmizia, rahimehullah, preselio 267. po Hidžri.
SUNEN IBN MADŽE: od Muhammeda ibn Jezida ibn Madže rahimehullah, preselio 275. po Hidžri.

Kada se kaže da hadis bilježi grupa (džema'a), misli se na šest hadiskih zbirki, dva sahiha i četiri sunena.

A kada se kaže da ga bilježe sedmerica (seb'a), doda se na šest gore spomenutih zbirki Musned Imama Ahmeda.

A kada se kaže da ga bilježe peterica (hamse), misli se na četiri sunena i Musned Imama Ahmeda.

Kada se kaže da hadis bilježe trojica (selase), misli se na sunene osim Ibn-Madže.
SENED (LANAC PRENOSILACA) I METN (TEKST HADISA):

Pod senedom se podrazumijeva lanac prenosilaca hadisa koji vodi do teksta hadisa, nazvan je senedom jer se hadis oslanja na taj lanac.

A pod metnom se podrazumijeva dio hadisa koji počinje nakon završetka lanca prenosilaca.

Na primjer, hadis koji je spomenut u ovoj knjizi pod brojem 57: Bilježi Buharija u svom Sahihu: ˝Rekao nam je Sulejman ibn Harb da je rekao Šu'be od Katade od Enesa ibn Malika da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:

( ثلاث من كن فيه وجد بهن حلاوة الإيمان ...)

'Kod koga se nađu tri osobine osjetiće slast imana...'˝, sened u ovom hadisu su riječi Buharije: "Rekao nam je Sulejman (...) da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao", a metn: "Kod koga se nađu tri osobine osjetiće slast imana..."

Islamski učenjaci su napisali mnoga i ogromna djela o zaštiti sunneta i vodili su računa o senedima i metnovima hadisa. Kaže Ibn Mubarek, rahimehullah: "Sened je od vjere, da nije seneda rekao bi ko hoće šta hoće"[14].

Odatle je nastala poznata hadiska naučna disciplina MUSTALAHUL HADIS za izučavanje seneda (lanca prenosilaca) i metna (teksta hadisa), kako bi učenjak razlikovao hadis koji se prihvata i radi po njemu od onog koji se odbija i ne radi po njemu.
VRSTE HADISA ﷻ‬ POGLEDU PRIHVATANJA I ODBIJANJA

Sahih:

Sahih hadis je hadis čiji je sened (lanac prenosilaca) spojen, a prenosi ga pravedan ravija od njemu sličnog do kraja seneda, u kom nema šuzuza niti 'illeta.

Sahih hadis ima pet uslova:

1- Spojenost seneda, tj. da je svaki ravija (prenosilac) uzeo hadis od onog ko je prije njega, i tako od početka pa do kraja seneda.

2- Pravednost ravije, tj. da je musliman, pametan i ne čini velike grijehe.

3- Pouzdanost ravije, tj. da ima dobro pamćenje i da čuva knjigu u kojoj piše hadis.

4- Da u hadisu nema šuzuza, a šaz znači da pouzdan ravija prenosi nešto što se suprostavlja onome što je prenio ravija koji je pouzdaniji od njega.

5- Da u hadisu nema 'illeta, a 'illet je skriveni razlog koji umanjuje valjanost hadisa iako vanjština hadisa upućuje na njegovu valjanost.

Hasen:

To je hadis čiji je sened (lanac prenosilaca) spojen, kojeg prenose pravedne ravije kod kojih je, pa makar jednog od njih, pouzdanost slabija, i u kojem nema šuzuza niti 'illeta.

Da'if:

To je hadis koji nije na stepenu hasen hadisa gubljenjem jednog od njegovih uvjeta.
Šerijatski propis rada po da'if hadisu:

Mustehab je raditi po ovom hadisu ako se radi o hadisu koji govori o vrijednostima određenih dijela, uz tri uslova:

1. da hadis nije jako slab,

2. da hadis potpada pod šerijatsko pravilo po kome se radi,

3. da se ne smatra, budući da se radi po njemu, da je vjerodostojan, nego da se radi po njemu uz predostrožnost.

Mevd'u:

To je krivotvoreni i izmišljeni hadis koji se pripisuje Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem.
Šerijatski propis rada po mevd'u hadisu:

Idžma'om (konsenzusom) učenjaka ovog ummeta nije dozvoljeno prenošenje ovog hadisa.

Kaže Poslanik, sallahu alejhi ve sellem:

حَدَّثَنَا أَبُو بَكْرِ بْنُ أَبِى شَيْبَةَ حَدَّثَنَا وَكِيعٌ عَنْ شُعْبَةَ عَنِ الْحَكَمِ عَنْ عَبْدِ الرَّحْمَنِ بْنِ أَبِى لَيْلَى عَنْ سَمُرَةَ بْنِ جُنْدَبٍ. ح وَحَدَّثَنَا أَبُو بَكْرِ بْنُ أَبِى شَيْبَةَ أَيْضًا حَدَّثَنَا وَكِيعٌ عَنْ شُعْبَةَ وَسُفْيَانَ عَنْ حَبِيبٍ عَنْ مَيْمُونِ بْنِ أَبِى شَبِيبٍ عَنِ الْمُغِيرَةِ بْنِ شُعْبَةَ قَالاَ قَالَ رَسُولُ الله -صلى الله عليه وسلم-: «مَنْ حَدَّثَ عَنِّى بِحَدِيثٍ يُرَى أَنَّهُ كَذِبٌ فَهُوَ أَحَدُ الْكَاذِبِينَ».

"Ko prenese od mene hadis znajući da je lažan, pa i on je jedan od onih koji lažu na mene."[15]

[Media]

[1] Fussilet, 42.

[2] El-Hidžr, 9.

[3] mu'džiza: nadnaravna pojava

[4] mutevatir predaja: predaja koju prenosi velik broj prenosilaca hadisa tako da je nemoguće da su se složili na laži.

[5] zulum: nepravda

[6] Muslim, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana zuluma, broj 2577.

[7] En-Nahl, 44.

[8] Ebu-Davud, Knjiga o sunnetu, poglavlje: Obaveza pridržavanja sunneta, broj 4607.

[9] Muslim, Knjiga o zuhdu i rekaiku, poglavlje: Provjeravanje u prenošenju hadisa i propis zapisivanja znanja, broj 3004.

[10] Šerhun-Nevevi li Sahihil-Muslim, 8. tom, 130. str.

[11] Pogledaj: Šerhun Nevevi li Sahihil-Muslim, 8. tom, 130. str.

[12] Fethul-bari, 1. tom, 204. str.

[13] Sunenu Ed-Darimi, 1. tom, 126. str.

[14] Predgovor Sahihu Muslim, poglavlje: Dokaz da je sened od vjere.

[15] Predgovor Sahihu Muslim, poglavlje: Obaveza prenošenja hadisa od pouzdanih ravija i ostavljanje od lažljivaca.

[16] Buharija (1/3), broj 1, knjiga: Početak objave, poglavlje: Kako je počela objava Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim (3/151), broj 1097, Knjiga o upravi, poglavlje: Riječi Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Zaista se djela vrednuju prema nijjetima" sa drugačijim tekstom.

[17] Buharija (2/728), broj 5986, knjiga: 'Itikaf, poglavlje: Ko voli da mu se poveća opskrba, i Muslim (4/1982), broj 5986, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza i zabrana njihovog prekidanja.

[18] Tirmizi (4/355), broj 1987, poglavlje: Ono što je prenešeno o ophođenju sa ženama, kaže Tirmizi: "Ovaj hadis je hasen sahih."

[19] Hadis prenosi Taberani u El-Mu'adžem el-Kebir (20/60), a tekst hadisa je: "Neće se sastaviti stopala Allahovog roba ... ", Šejh Albani smatra da je vjerodostojan, pogledaj Sahihut-tergib pod brojem 3593.

[20] Buharija (2/870), broj 2466, Knjiga o žalbama, poglavlje: Bunari na putu kada nikom ne smetaju, i (5/2238), broj 6009, Knjiga o adabima, poglavlje: Samilost prema ljudima i životinjama, i Muslim (4/1761), broj 2244, Knjiga o selamu, poglavlje: Vrijednost napajanja i hranjenja životinja.

[21] Muslim (3/1598), broj 2020, Knjiga o piću, poglavlje: Adabi jedenja i pijenja.

[22] Buharija (2/862), broj 2446, Knjiga o sporenju, poglavlje: Pomoć mazlumu, i Muslim (4/1999), broj 2585, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Samilost, suosjećanje i potpomaganje između mu'mina.

[23] Muslim (4/2026), Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Preporučljivost vedra lica kod susreta.

[24] Tirmizi (4/668), broj 2518, i kaže: "Ovaj hadis je hasen sahih", i Nesai u zbirci Es-Sunen es-sugra (8/327), broj 5711, poglavlje: Podsticanje na ostavljanje sumnjivih stvari.

[25] Tirmizi (3/622), broj 1336, poglavlje: Ono što je prenešeno o propisu onog koji podmićuje i onog koji prima mito, i u hadisu je dodata riječ "u sudu", i Ahmed u svom Musnedu (2/387), broj 9011 i 9019, sa tekstom: "Prokleo je Allah ..."

[26] Muslim (4/2060), broj 2674, Knjiga o znanju, poglavlje: Ko uvede lijep ili loš sunnet i ko poziva u hidajet ili dalalet.

[27] Ebu-Davud (3/317), broj 3641, Knjiga o znanju, poglavlje: Podsticanje na traženje znanja, i Tirmizi (5/48), broj 2682, Knjiga o znanju, poglavlje: Ono što je prenešeno o prednosti znanja nad ibadetom.

[28] Ebu-Davud (2/290), broj 3535, poglavlje: Čovjek koji uzima svoje pravo iz tuđeg imetka koji je pod njegovom upravom, i Tirmizi (3/564), broj 1264, i kaže: "Ovaj hadis je hasen garib."

[29] Buharija (1/58), broj 123, Knjiga o znanju, poglavlje: Ko pita stojeći učenjaka koji sjedi, i Muslim (2/1512), broj 1904, Knjiga o upravi, poglavlje: Ko se bori da Allahova riječ bude gornja on se bori na Allahovom putu.

[30] Buharija (2/939), broj 2654, Knjiga svjedočenja, poglavlje: Ono što je rečeno o lažnom svjedočenju, i Muslim (1/91), broj 87, Knjiga o imanu, Poglavlje o velikim grijesima i najvećem velikom grijehu.

[31] El-isra', 23-24

[32] Muslim (1/99), broj 102, Knjiga o imanu, poglavlje: Riječi Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ko nas vara nije odnas", i Tirmizi (3/606), broj 1315, poglavlje: Ono što je prenešeno o zabrani varanja u trgovini, i kaže Tirmizi : "Hadis je hasen sahih."

[33] Muslim (4/2012), broj 2606, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinske veze i adabima, Poglavlje o nemimetu.

[34] El-Hudžurat, 6.

[35] Ibn-Madže, Knjiga o trgovini, poglavlje: Predostrožnost u vaganju na litri i kantaru, broj 2223, Šejh Albani smatra da je hadis hasen, a kaže El-Busajri: "Ovaj sened je hasen. Učenjaci hadisa imaju različito mišljenje oko Alijje ibn el-Husjen ibn Vakid, a ostali prenosioci hadisa su pouzdani. "

[36] El-Mutaffifin, 1-3.

[37] Sa'a je mjera za zapreminu u iznosu od četiri pregršti.

[38] Buharija (5/2256), broj 6065, Knjiga o adabima, poglavlje: Zabranjena zavist i neprijateljstvo, i Muslim (4/1983), broj 2559, poglavlje: Zabrana međusobne zavisti, mržnje i neprijateljstva.

[39] Buharija (1/304), broj 5188, Knjiga o braku, poglavlje: "Sebe i porodice svoje čuvajte od vatre", i Musim (3/1459), broj 1829, Knjiga o upravi, poglavlje: Vrijednost pravednog imama i kazna imamu zalimu.

[40] Buharija (5/2056), broj 5376, Knjiga o hrani, poglavlje: Izgovaranje bismile prilikom jela, i Muslim (3/1599), broj 2022, Knjiga o piću, poglavlje: Adabi jela i pića i propisi vezani za njih.

[41] Buharija (5/2298), broj 6224, Knjiga o adabima, poglavlje: Šta se kaže onom ko kihne.

[42] Buharija (5/2261), broj 6094, Knjiga o adabima, poglavlje: Riječi Uzvišenog: "O vjernici, bojte se Allaha i budite sa onima koji su iskreni", i Muslim (4/2013), broj 2607, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana laži i pojašnjenje laži koja je dozvoljena.

[43] Muslim (4/2001), broj 2589, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana gibeta i nemimeta.

[44] El-Hudžurat, 12.

[45] Buharija (1/13), broj 12, Knjiga o imanu, poglavlje: Hranjenje gladnih je od islama, i Muslim (1/65), broj 39, Knjga o imanu, poglavlje: Dokaz da djela u islamu imaju različite vrijednosti i koja djela u islamu se smatraju najvrednijim.

[46] Fard kifaje je vadžib koji je Uzvišeni Allah naredio da se obavi ne gledajući u osobu koja će ga obaviti, pa ako ga neko obavi spada obaveza sa ostalih, a ako ga niko ne izvrši svi su griješni.

[47] Buharija (2/817), broj 2320, Knjiga o sijanju, poglavlje: Vrijednost sijanja i sađenja ako se od tog jede, i Muslim (3/1189), broj 1553, knjiga: Davanje pod zakup, poglavlje: Vrijednost sađenja i sijanja.

[48] Buharija (1/66), broj 142, Knjga o abdestu, poglavlje: Šta se kaže pri ulasku u nužnik, i Muslim (1/283), broj 375, Knjiga o hajzu, poglavlje: Šta kaže onaj ko hoće ući u nužnik.

[49] Ebu-Davud (1/8), broj 30, Knjiga o čiščenju, poglavlje: Šta se kaže kada se izađe iz nužnika.

[50] Buharija (1/12), broj 8, Knjiga o imanu, poglavlje: Iman, i Muslim (1/45), broj 16, Knjiga o imanu, poglavlje: Temelji i glavni osnovi islama.

[51] Buharija (1/175), broj 460, Knjga o namazu, poglavlje: Čišćenje mesdžida, i Muslim (2/659), broj 956, knjiga: Dženaza, poglavlje: Namaz na kaburu.

[52] Muslim (2/720), broj 1041, Knjiga o zekatu, poglavlje: Pokuđenost prošenja od ljudi.

[53] El-Fussilet, 40.

[54] Buharija (5/2273), broj 6018, Knjiga o adabima, poglavlje: Gostoljublje, i Muslim (1/68), broj 47, Knjiga o imanu, poglavlje: Podsticanje na lijepe komšijske odnose i gostoljublje.

[55] En-Nisa', 114.

[56] Buharija (5/2267), broj 6116, Knjiga o adabima, poglavlje: Upozorenje na srdžbu.

[57] Buharija (5/2228), broj 5973, Knjiga o adabima, poglavlje: Neka čovjek ne psuje svoje roditelje, i Muslim (1/92), broj 90, Knjiga o imanu, Poglavlje o velikom grijehu i najvećim velikim grijesima.

[58] El-Ena'm, 108.

[59] Tirmizi (4/558), broj 2317, Knjiga o zuhdu, Poglavlje o onom ko priča da bi nasmijavao ljude, i kaže : "Ovaj hadis je garib."

[60] Muslim (1/93), broj 91, Knjiga o imanu, poglavlje: Zabrana oholosti i pojašnjenje toga.

[61] Buharija (3/1090), broj 2989, Knjiga o džihadu, poglavlje: Ko uzme za uzengiju i slično, i Muslim (2/699), broj 1009, Knjga o zekatu, poglavlje: Ime sadaka se upotrebljava za sve vrste dobra.

[62] Buharija (5/2319), broj 6294, knjiga: Traženje dozvole za ulazak, poglavlje: Ne ostavljaj vatru da gori u kući prilikom spavanja, i Muslim (3/1596), Knjiga o piću, poglavlje: Naredba o pokrivanju zdjela i vezanju mješina za vodu.

[63] Buharija (2/83), broj 2365, knjiga: Davanje pod zakup, poglavlje: Vrijednost navodnjavanja vodom, i Muslim (4/1760), broj 2242, Knjiga o selamu, poglavlje: Zabrana ubijanja mačke.

[64] FEVASIK su životinje spomenute u hadisu muttfek alejhi od Aiše, radijallahu anha, od njih su: škorpija, lutnja (vrsta sokola), gavran, miš i pas koji ujeda, u drugim rivajetima je dodato: zmija, zvijeri, vuk i tigar.

[65] Muslim (1/65), Knjiga o imanu, poglavlje: Opća obilježja islama.

[66] Muslim (1/88), broj 82, Knjiga o imanu, poglavlje: Nazivanje kafirom onog ko ostavi namaz.

[67] Buharija (5/2267), broj 5766, Knjiga o adabima, Poglavlje o stidu, i Muslim (1/64), broj 37, Knjiga o imanu, poglavlje: Dijelovi imana.

[68] Buharija (5/2353), broj 6407, Knjiga o dovama, poglavlje: Vrijednost spominjanja Allaha, dž.š..

[69] Buharija (3/1305), broj 3559, Knjiga o velikim djelima, poglavlje: Opis Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim (4/1810), broj 2321, poglavlje: Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, se mnogo stidio.

[70] Ahmed (5/202), broj 21812.

[71] Buharija (1/14), broj 14, Knjiga o imanu, poglavlje: Ljubav prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, je dio imana.

[72] Buharija (1/21), broj 33, Knjiga o imanu, poglavlje: Znak munafika, i Muslim (1/78), broj 59, poglavlje: Pojašnjenje osobina munafika.

[73] Buharija (2/106), broj 3560, Knjiga o velikim djelima, poglavlje: Opis Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim (4/1813), broj 2327, Knjiga o vrijednostima djela, poglavlje: Udaljavanje Poslanika, salllahu alejhi ve sellem, od grijeha i izabiranje lakše dozvoljene stvari.

[74] Buharija (5/2256), broj 6077, Knjiga o adabima, Poglavlje o izbjegavanju muslimana, i Muslim ( 4/1984), broj 2560, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana izbjegavanja više od tri dana bez opravdanog šerijatskog razloga.

[75] Buharija (4/1919), broj 5027, Knjiga o vrijednostima Kur'ana, poglavlje: Najbolji od vas je ko nauči Kur'an i druge poučava njemu.

[76] Buharija (5/2104), broj 5534, Knjiga o klanju i lovu, Poglavlje o misku, i Muslim (4/2026), broj 2628, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Preporučljivost druženja sa dobrim ljudima.

[77] Buharija (5/2227), broj 5971, Knjiga o adabima, poglavlje: Ko je najpreči od ljudi da se prema njemu lijepo ophodi, i Muslim (4/1974), broj 2548, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Dobročinstvo prema roditeljima i da su oni najpreči za to.

[78] El-Ahkaf, 15.

[79] Lukman, 14.

[80] Buharija (1/13), broj 10, Knjiga o imanu, poglavlje: Koji islam je najbolji, i Muslim (1/65), broj 40, Knjiga o imanu, poglavlje: Pojašnjenje da islam ima različite vrijednosti.

[81] Ibn-Madže (1/8), spomenuo je Es-Sehavi mnoge koji bilježe ovaj hadis, kao što je je u knjizi El-Mekasid, 44. str., broj 660. Šejh Albani smatra da je hadis vjerodostojan, kao što je u Sahihul-džami'a broj 3808.

[82] Fatir, 28.

[83] Buharija (2/870), broj 2465, Knjiga o žalbama, poglavlje: Dvorišta kuća i sjedenje u njima, i Muslim (3/1675), broj 2121, poglavlje: Zabrana sjedenja po putevima i davanje putu njegovo pravo.

[84] Muslim (4/2052), broj 2664, Knjiga o kaderu, poglavlje: O naredbi da se bude jak, ostavi slabost, traži pomoć od Allaha i kaderske odredbe prepuste Njemu.

[85] Buharija (3/2305), broj 6245, Knjiga o traženju dozvole za ulazak, poglavlje: Tri puta se naziva selam i traži dozvola za ulazak, i Muslim (3/1694), broj 2153, Knjiga o adabima, Poglavlje o traženju dozvole za ulazak.

[86] Buharija (1/14), broj 21, Knjiga o imanu, poglavlje: Slast imana, i Muslim (1/66), broj 43, Knjiga o imanu, poglavlje: Pojašnjenje osobina, ko se njima odlikuje osjeti slast imana.

[87] Muslim (4/1809), broj 2319, Knjiga o vrijednostima djela, poglavlje: Njegova, sallahu alejhi ve sellem, samilost prema djeci i porodici.

[88] Buharija (1/14), broj 13, Knjiga o imanu, poglavlje: Od imana je da voli svom bratu ono što voli samom sebi, i Muslim (1/67), broj 45, Knjiga o imanu, poglavlje: Dokaz da je od svojstava imana da musliman voli svome bratu hajr koji voli samom sebi.