[Media]

Za pravilno razumijevanje sunneta potrebno je poznavati određena pravila. U prošlom broju govorili smo o pravilu poznavanja općenitosti i posebnosti hadisa, a ovom prilikom posvetit ćemo se temi koja se usko veže za prethodnu, a to je neodređenost (mutlak) i određenost (mukajjed) hadisa.

Iako su ovo izrazi koji se najviše koriste u disciplini poznatoj kao metodologija islamskog prava (usuli-fikh), ipak se koriste i u drugim islamskim disciplinama, kao što je slučaj u hadiskoj nauci, a detaljnije u nauci o razumijevanju sunneta.

Neodređenost (mutlak) predstavlja izraz koji se odnosi na jednu stvar bez određivanja njene suštine. Shodno ovoj definiciji, možemo zaključiti da određenost (mukajjed) predstavlja izraz koji se odnosi na jednu stvar koja je određena nekim svojstvom.

Kako bismo bolje približili ova dva izraza, navest ćemo sljedeći primjer.

Uzvišeni kaže: "Oni koji ženama svojim reknu da su im leđa njihova poput leđa njihovih majki, a onda se povrate u onome što su rekli, dužni su, prije nego što jedni drugo dodirnu, jednog roba ropstva osloboditi" (El-Mudžadela, 3). U ovom ajetu Svevišnji pojašnjava da je iskup za djelo spomenuto u ajetu da osoba oslobodi jednog roba ropstva, ali nije navedeno da li taj rob treba biti vjernik ili ne.

U ajetu sure En-Nisa, Svevišnji kazuje da je iskup za nenamjerno ubistvo vjernika da osoba oslobodi roba vjernika: "A ko ubije vjernika greškom, on mora osloboditi roba vjernika, i predati krvarinu porodici njegovoj, izuzev ako oni to oproste" (En-Nisa, 92).

U prvom ajetu Svevišnji je kao iskup odredio djelo koje je po svojoj vanjštini neodređeno (mutlak) -- osloboditi jednog roba, a u drugom ajetu za iskup je propisao djelo i ograničio na jedno svojstvo (mukajjed), a to je da rob mora biti vjernik.

Navest ćemo još jedan primjer koji će pokazati da se neodređenost (mutlak) može odrediti sa više svojstava.

Uzvišeni kaže: "Ako vas on pusti, Gospodar njegov će mu dati, umjesto vas, bolje supruge; muslimanke, muminke, pokorne Allahu, pokajnice, pobožne, koje poste, i udavane i djevice." (Et-Tahrim, 5)

U ovom ajetu imamo primjer kako za neodređenost (mutlak) izraza, tako i za određenost (mukajjed). U riječima Uzvišenog: "Ako vas on pusti, Gospodar njegov će mu dati, umjesto vas, bolje [supruge]{.underline}" riječ [supruge]{.underline} je neodređena (mutlak), može značiti bilo kakve supruge, vjernice i nevjernice, pobožne i pokorne itd. Međutim, Svevišnji je u nastavku ajeta odredio i ograničio svojstva supruga koje bi Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, podario rekavši: "...muslimanke, muminke, pokorne Allahu, pokajnice, pobožne, koje poste, i udavane i djevice".

Nerijetko se dešava da se izrazi općenitost (ām), neodređenost (mutlak) i određenost (mukajjed) pogrešno razumiju i da pogrešno razumijevanje dovede do izvedbe pogrešnog propisa. Radi lakšeg razumijevanja, navest ćemo naredni primjer.

Izraz vjernik je općenit (ām) i odnosi se na bilo kojeg vjernika. Međutim, kada kažemo "ugosti vjernika", tada znamo da je nemoguće da osoba ugosti sve vjernike, već da je u mogućnosti ugostiti nekoliko njih, bilo da se radi o određenom broju vjernika u porodici, lokalnoj džamiji ili komšiluku. Ovaj primjer predstavlja neodređnost (mutlak) jer će osoba ugostiti svakog onog ko joj dođe u kuću, bilo da je član porodice, prijatelj ili komšija. Ako pak kažemo "ugosti Muhammeda", tada smo ovaj neodređeni izraz odredili i on je postao određen (mukajjed).

[Media]

Primjer neodređenosti i određenosti hadisa

Nakon što je kroz kur'anski tekst, a zbog potrebe razumijevanja, pojašnjen primjer neodređenosti (mutlak) i određenosti (mukajjed) izraza, u nastavku će biti naveden praktičan primjer iz Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, prakse.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je dva oblika trgovanja, a to je kupoprodaja na osnovu dodirivanja robe (el-limas) i kupoprodaju na osnovu dobacivanja robe (en-nebaz), a zabranio je i da se čovjek ogrne jednim komadom tijesne odjeće bez proreza za ruke i da sjedi tako što koljena priljubi uz prsa i obuhvati ih rukama." (Buhari, 368)

U ovom hadisu Poslanik zabranjuje da se sjedi tako što se koljena priljube uz prsa i obuhvate rukama ukoliko osoba sjedi samo u jednom komadu odjeće, i ovaj tekst hadisa je neodređen (mutlak). Razlog njegove neodređenosti jeste što je došla zabrana sjedenja u jednom odjevnom predmetu bez obzira na to da li je osoba pokrila stidno mjesto drugim odjevnim predmetom ili ne. Međutim, ovaj hadis je određen narednom predajom, a koju je također zabilježio imam Buhari, u kojoj je Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je zamotavanje u tijesnu haljinu bez proreza (rukava) i sjedenje u jednoj haljini nogu priljubljenih uz prsa, tako da mu ništa od odjeće ne pokriva spolni organ." (Buhari, 367)

Ovom predajom precizno je određeno kada je osobi zabranjeno da sjedi u jednoj haljini nogu priljubljenih uz prsa, i to u situaciji kada nema čime da pokrije stidno mjesto.

Rekao je Ibn Hadžer: "Neodređenost (mutlak) sjedenja u jednom odjevnom predmetu ograničena je određenim svojstvom (mukajjed)." (Uporediti: Fethul-Bari, 1/477)

[Media]

Da li je svaki neodređeni tekst određen?

Osnova u razumijevanju šerijatskih tekstova jeste da će neodređeni tekst ostati na svojoj osnovi, te da će se po njemu raditi sve dok ne dođe argument o njegovoj određenosti. Tako nije dozvoljeno ograničiti neodređeni tekst nekim drugim tekstom osim sa ispravnim dokazom. Imam Šafija je rekao: "Obaveza je učenih da postupaju po osnovnom tekstu i da općenit tekst ne ograničavaju, osim sa dokazom iz prakse Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili konsenzusom islamskih učenjaka." (Er-Risala, str. 322)

Kako bi se lakše razumjelo šta znači postupanje po osnovnom propisu, kao i po određenom propisu, navest ćemo ajet sure En-Nisa, u kojem Svevišnji pojašnjava kategorije osoba sa kojima je zabranjeno stupiti u brak. Uzvišeni kaže: "...i majke supruga vaših, i pastorke vaše koje se nalaze pod vašim skrbništvom od supruga vaših s kojim ste imali intimne odnose." (En-Nisa, 23)

U ovom ajetu imamo neodređen tekst (mutlak): "...i majke supruga vaših", koji sadrži zabranu stupanja u bračni odnos sa majkom supruge, i ta zabrana stupa na snagu samim aktom vjenčanja, dok je dio ajeta o zabrani stupanja u bračni odnos sa pastorkom uslovljen intimnim odnosom sa suprugom, što je u odnosu na prethodno spomenuti propis zabrane bračne zajednice sa majkom supruge, određeno (mukajjed) i ograničeno intimnim odnosom, a ne samim zaključivanjem bračnog ugovora.
Određenost teksta neće se uzeti u obzir ako je spomenut kao primjer

Ukoliko je spomenut neodređen tekst hadisa, a potom određen svojstvima koja su međusobno kontradiktorna i isključiva, tada će se postupati po osnovi hadisa, tj. njegovoj neodređenosti.

Kao primjer navest ćemo hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem kaže: "Kada se pas napije iz vaše posude, operite je sedam puta" (Buhari, 172; Muslim, 279). U ovom hadisu nije određen način niti redoslijed pranja posude, tako da je ovaj hadis po svom tekstu neodređen (mutlak).

Međutim, ovaj hadis određen je redoslijedom i načinom pranja u nekoliko predaja koje su po svojoj vanjštini međusobno isključive.

Tako se u rivajetu imama Muslima kaže: "...prvi put vodom" (Muslim, 279),

a u drugom rivajetu: "...posljednji put vodom" (Muslim, 279).

Čak se u predaji od Ibn Mugaffela kaže: "...osmi put vodom." (Muslim, 280)

Shodno ovim predajama, propis čišćenja posude iz koje je pas pio ostaje na svojoj osnovi, a to je neodređenost (mutlak) načina pranja, zbog međusobne isključivosti svojstava ograničenosti.