25-10-2022.13:26
Šta činiti na samrti?
– Ko osjeti smrt treba napisati oporuku;
– Kada osoba osjeti da je na smrti treba što češće izgovarati riječi šehadeta, ako je zaboravila trebaju je podsjetiti oni koji su pored nje;
– Pored osobe na samrti je lijepo učiti suru Jasin, kako bi joj olakšali posljednje trenutke života na ovom svijetu.
Šta činiti kada osoba umre?
– Govoriti o bolesnom ili mrtvom samo dobro, jer meleki aminaju na naše riječi;
– Zatvoriti mrtvom oči i moliti za njega;
– Prekriti tijelo mrtvaca nekim pokrivačem;
– Požuriti sa opremanjem mrtvaca i klanjanjem dženaze;
– Što prije vratiti dug umrlog, jer Poslanik a.s. ne bi klanjao dženazu namaz dok se ne bi vratio dug mrtvaca.
Opće napomene za dženaza namaz
Iako dženaza namaz nema ni ruku ni sedždu, ona se ipak naziva namazom. Dženaza namaz je poseban namaz koji se klanja za umrle muslimane i muslimanke. Dženaza namaz je dova za umrlog, da Mu se Allah smiluje i olakša polaganje računa u kaburu i na Sudnjem danu. Dženaza namaz je fard kifaje tj. stroga obaveza za zajednicu od Allaha dž.š. ako izvršii jedna grupa ljudi sa ostalih spada obaveza, ukoliko je niko ne izvrši svi će biti griješni. Obaveznost klanjanja dženaze namaza je ustanovljena sunnetom Božijeg Poslanika a.s. Poslanik a.s. kaže: “Klanjajte dženazu namaz svakom; i dobrom i griješniku.” Onaj ko zaniječe obaveznost klanjanje dženaze namaza postaje nevjernik.
Uvjeti za ispravnost dženaze namaza
– Da je umrli musliman;
– Da je umrli ogasuljen;
– Da bude zamotan u čiste kefine (šehid se ne gasuli i okopava se u odjeći u kojoj je poginuo);
– Da je prisutno tijelo umrlog ili veći dio;
– Da je mejt postavljen ispred džemata;
– Ispuniti sve uvjete za namaz, osim na vrijeme klanjati, jer se dženaza namaz može klanjati kad god se mrtvi donese.
Farzovi dženaze namaza
Dženaza namaz se sastoji od dva farza:
1.Izgovaranja četiri tekbira;
2.Stajanja;
Nije ispravna dženaza namaz onome ko klanja sjedeći, bez opravdanog razloga.
Sunneti dženaze namaza
– Da imam stane naspram prsa umrlog;
– Proučiti Subhaneke nakon prvog tekbira;
– Proučiti salevate nakon drugog tekbira (Allahumme salli…Allahumme barik…);
– Proučiti dženazetsku dovu nakon trećeg tekbira;
– Nakon četvrtog tekbira predati selam na desnu i lijevu stranu;
– Ruke dižemo samo pri izgovoru prvog tekbira.
Ispraćaj dženaze i zakopavanje
Nošenje umrlog do mezarja te zakopavanje u kabur je fard kifaje; Ženama je zabranjeno pratiti dženazu. Sunnet je sa dženazom požuriti, ali da se mrtvac ne trese i da ne prestavlja poteškoću onima koji ga nose i prate. Onaj koji spušta mrtvaca kaže: Bismillahi ve billahi, ve ‘ala mileti resulillahi. Sunnet je mrtvaca okrenuti prema kibli, te baciti tri grumena zemlje od strane glave. Zabranjeno graditi bilo kakav spomenik na kaburu, ali je dozvoljeno je postaviti nišan (ne velik i skup). Lijepo je poslije ukopa stati viže kabura i taržiti oprosta za umrlog.
Izražavanje saučešća
Smrt drage osbe je veliki gubitak i bol. Jedini način da barem donekle ublažimo tu bol jeste lijepa riječ, riječ utjehe i saosjećanja. Poslanik a.s. nas podstiče da ožalošćenoj osobi priđemo i da iskažemo riječi saučešća, pa kaže: „Allah Uzvišeni će svakog vjernika koji u času smrti iskaže saučešće i saosjećanje sa svojim bratom, zaogrnuti odjećom časti i dostojanstva na Sudnjem danu.” Saučešće se može iskazati na više načina, a neki od njih su: “Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo!” ili “Neka Allah umrlom oprosti grijehe, a vama podari nagradu i sabura.”
Saučešće se iskazuje tri dana, posle toga izražavanje saučešća je mekruh (pokuđeno), osim za onoga ko je iz opravdanog razloga bio spriječen. Kao jedan vid saučešća jeste da dalja rodbina, komšije, prijatelji, spremaju hranu za ožalošćenu porodicu.
Ružni običaji
Unutar islamskog društva se uvuklo mnogo zabranjenih, pokuđenih ili ružnih običaja koji nemaju nikakvog utemeljenja u islamu, a koji se itekako praktikuju u našem društvu. Neki od njih su:
– Naricanje;
– Ograđivanje, gradnja spomenika i pisanje po kaburu;
– Ukopavanje u sanduku;
– Spuštanje lopate na zemlju prilikom zagrtanja;
– Dijeljenje nakon džanaze;
– Svraćanje u kuću na ručak posle dženaze, osim daljih gostiju;
– Ostavljanje upaljenog svjetla u kući umrle osobe;
– Nošenje cvijeća, vijenaca ili fotografije ispred dženaze ili na kabur;
– Bespotrebno pričanje prilikom praćenja i ukopa mrtvoga;
– Izražavanje saučešća na način da se porodica, i muški i ženski dio, poreda oko mejta…
– Ko osjeti smrt treba napisati oporuku;
– Kada osoba osjeti da je na smrti treba što češće izgovarati riječi šehadeta, ako je zaboravila trebaju je podsjetiti oni koji su pored nje;
– Pored osobe na samrti je lijepo učiti suru Jasin, kako bi joj olakšali posljednje trenutke života na ovom svijetu.
Šta činiti kada osoba umre?
– Govoriti o bolesnom ili mrtvom samo dobro, jer meleki aminaju na naše riječi;
– Zatvoriti mrtvom oči i moliti za njega;
– Prekriti tijelo mrtvaca nekim pokrivačem;
– Požuriti sa opremanjem mrtvaca i klanjanjem dženaze;
– Što prije vratiti dug umrlog, jer Poslanik a.s. ne bi klanjao dženazu namaz dok se ne bi vratio dug mrtvaca.
Opće napomene za dženaza namaz
Iako dženaza namaz nema ni ruku ni sedždu, ona se ipak naziva namazom. Dženaza namaz je poseban namaz koji se klanja za umrle muslimane i muslimanke. Dženaza namaz je dova za umrlog, da Mu se Allah smiluje i olakša polaganje računa u kaburu i na Sudnjem danu. Dženaza namaz je fard kifaje tj. stroga obaveza za zajednicu od Allaha dž.š. ako izvršii jedna grupa ljudi sa ostalih spada obaveza, ukoliko je niko ne izvrši svi će biti griješni. Obaveznost klanjanja dženaze namaza je ustanovljena sunnetom Božijeg Poslanika a.s. Poslanik a.s. kaže: “Klanjajte dženazu namaz svakom; i dobrom i griješniku.” Onaj ko zaniječe obaveznost klanjanje dženaze namaza postaje nevjernik.
Uvjeti za ispravnost dženaze namaza
– Da je umrli musliman;
– Da je umrli ogasuljen;
– Da bude zamotan u čiste kefine (šehid se ne gasuli i okopava se u odjeći u kojoj je poginuo);
– Da je prisutno tijelo umrlog ili veći dio;
– Da je mejt postavljen ispred džemata;
– Ispuniti sve uvjete za namaz, osim na vrijeme klanjati, jer se dženaza namaz može klanjati kad god se mrtvi donese.
Farzovi dženaze namaza
Dženaza namaz se sastoji od dva farza:
1.Izgovaranja četiri tekbira;
2.Stajanja;
Nije ispravna dženaza namaz onome ko klanja sjedeći, bez opravdanog razloga.
Sunneti dženaze namaza
– Da imam stane naspram prsa umrlog;
– Proučiti Subhaneke nakon prvog tekbira;
– Proučiti salevate nakon drugog tekbira (Allahumme salli…Allahumme barik…);
– Proučiti dženazetsku dovu nakon trećeg tekbira;
– Nakon četvrtog tekbira predati selam na desnu i lijevu stranu;
– Ruke dižemo samo pri izgovoru prvog tekbira.
Ispraćaj dženaze i zakopavanje
Nošenje umrlog do mezarja te zakopavanje u kabur je fard kifaje; Ženama je zabranjeno pratiti dženazu. Sunnet je sa dženazom požuriti, ali da se mrtvac ne trese i da ne prestavlja poteškoću onima koji ga nose i prate. Onaj koji spušta mrtvaca kaže: Bismillahi ve billahi, ve ‘ala mileti resulillahi. Sunnet je mrtvaca okrenuti prema kibli, te baciti tri grumena zemlje od strane glave. Zabranjeno graditi bilo kakav spomenik na kaburu, ali je dozvoljeno je postaviti nišan (ne velik i skup). Lijepo je poslije ukopa stati viže kabura i taržiti oprosta za umrlog.
Izražavanje saučešća
Smrt drage osbe je veliki gubitak i bol. Jedini način da barem donekle ublažimo tu bol jeste lijepa riječ, riječ utjehe i saosjećanja. Poslanik a.s. nas podstiče da ožalošćenoj osobi priđemo i da iskažemo riječi saučešća, pa kaže: „Allah Uzvišeni će svakog vjernika koji u času smrti iskaže saučešće i saosjećanje sa svojim bratom, zaogrnuti odjećom časti i dostojanstva na Sudnjem danu.” Saučešće se može iskazati na više načina, a neki od njih su: “Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo!” ili “Neka Allah umrlom oprosti grijehe, a vama podari nagradu i sabura.”
Saučešće se iskazuje tri dana, posle toga izražavanje saučešća je mekruh (pokuđeno), osim za onoga ko je iz opravdanog razloga bio spriječen. Kao jedan vid saučešća jeste da dalja rodbina, komšije, prijatelji, spremaju hranu za ožalošćenu porodicu.
Ružni običaji
Unutar islamskog društva se uvuklo mnogo zabranjenih, pokuđenih ili ružnih običaja koji nemaju nikakvog utemeljenja u islamu, a koji se itekako praktikuju u našem društvu. Neki od njih su:
– Naricanje;
– Ograđivanje, gradnja spomenika i pisanje po kaburu;
– Ukopavanje u sanduku;
– Spuštanje lopate na zemlju prilikom zagrtanja;
– Dijeljenje nakon džanaze;
– Svraćanje u kuću na ručak posle dženaze, osim daljih gostiju;
– Ostavljanje upaljenog svjetla u kući umrle osobe;
– Nošenje cvijeća, vijenaca ili fotografije ispred dženaze ili na kabur;
– Bespotrebno pričanje prilikom praćenja i ukopa mrtvoga;
– Izražavanje saučešća na način da se porodica, i muški i ženski dio, poreda oko mejta…