Odlike petka i džume namaza
– Allah dž.š. je odlikovao petak nad drugim danima, a džumu namaz nad ostalim namazima.
Poslanik a.s. kaže: ”Najbolji dan koji je Sunce obasjalo je petak: u njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u džennet i u njemu je izveden iz dženneta i samo se u petak može desiti Sudnji dan.”
– Džuma do džume briše grijehe počinjene između njih.
Poslanik a.s. kaže: ”Nema tog čovjeka koji se u petak okupa, dobro očisti i namiriše uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah neće oprostiti ono što je počinio između te i prošle džume.”
– U petku se nalazi vrijeme kada Allah uslišava dove onome ko moli.
Poslanik a.s. je rekao: ”U petku ima jedan čas, u kome, ako ga vjernik potrefi, obavljajući namaz, Allaha neće ni za kakvo dobro zamoliti, a da mu to Allah neće dati i dovu mu uslišati.”
– Odlazak na džumu nagrađuje se džennetom.
Poslanik a.s. je rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“
– Ko umre petkom ili uoči petka bit će sačuvan kaburskih iskušenja.
Poslanik a.s. kaže: “Nijedan musliman neće umrijeti petkom, niti uoči petka, a da ga Allah neće sačuvati kaburske kušnje.”
Ko je dužan klanjati džumu namaz?
– Musliman
– Muškarac
– Punoljetan
– Slobodan
– Da je udaljen od džamije manje od 5,55 km
– Da je zdrav
– Da je siguran od nasilnika
– Da su mu oči zdrave
– Da su mu noge zdrave
– Da nema nužni posao.
Ko nije dužan klanjati džumu namaz?
Poslanik a.s. kaže: “Svakom muslimanu je stroga dužnost klanjati džumu namaz u džematu, osim četveroga:
-roba
– žene
– malodobnika
– i bolesnika.
Posljedice neopravdanog izostavljanja džume
Poslanik a.s. kaže: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka dolazi na džumu.”
Ibn Abbas kaže: „Ko ostavi tri džume uzastopno, taj je napustio svoj islam.”
Kako se pripremiti za džumu?
– Okupati se prije džume;
– Oprati zube i namirisati se;
– Donositi salevate na Poslanika;
– Učiti suru Kehf;
– Poraniti na džumu namaz;
– Doviti i ibadetiti više nego obično.
Uvjeti za ispravnost džume
– Grad ili selo;
Da se džuma-namaz obavlja u jednom gradu ili naselju na samo jednom mjestu. Stav Imama Šafije, Imama Ahmeda i poznatiji stav Malika jeste da nije dozvoljeno klanjati više od jedne džume u gradu, svejedno bio veliki ili mali grad. Ovog stava je i Imam Ebu Hanife, dok se od njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhammeda prenosi drugačiji stav, ali većina hanefijskih pravnika prihvata stav Ebu Hanife.
– Dozvola poglavara ili njegovog zastupnika;
– Džuma namaz se klanja u vrijeme podne namaza;
– Džemat: najmanji broj ljudi je 3 (muškarca) plus imam;
– Da se klanja na javnom mjestu, gdje je pristup svima dozvoljen.
– Hutba
Kako se klanja džuma namaz?
Džuma namaz ima 10 rekata, a u našoj praksi je da se klanja još 6 rekata nafile. Džuma namaz se sastoji od:
– 4 rekata sunneta džume (kao podnveski sunnet)
-HUTBA
–2 rekata farza džume (kao sabahski farz, u džamatu)
–4 rekata sunsunneta džume (kao podnevski sunnet)
-4 rekata ahiri zuhri (kao podnveski farz)
-2 rekata sunnetil vakti (kao sabahski sunnet).
Hutba
Hutba je govor koji imam čini nakon džumanskog sunneta, a prije džumanskog farza. Nije dozvoljeno pričati za vrijeme džumanske hutbe. Onaj ko priča za vrijeme hutbe, pa makar jednu riječ, ne vrijedi mu džuma, neće imati nagrade. Dozvoljeno je pokazati rukom da neko ušuti, ako priča za vrijeme hutbe. Nije dozvoljeno klanjati nafile za vrijeme hutbe. Nije dozvoljeno odgovarati na selam.
Mekruh (ne treba raditi) je za vrijeme hutbe:
– jesti
-piti
-igrati se
-raditi nešto što nam odvlači pažnju od hutbe.
Još neke napomene vezene za džumu
Onaj ko klanja džumu nije dužan klanjati podne. Žene mogu klanjati džumu namaza, ali nisu obavezne. Onaj ko stigne imam prije predaje selama, računa se da je stigao na džumu. Osoba koja propusti džumu klanjat će podne namaz. Kada imam spomene Muhammeda a.s. na hutbi dužni smo donijeti salevata na Poslanika.
Zašto klanjamo podne nakon džume namaza?
Iz predustrožnosti:
– Nepostojanje halife (jednog poglavara za sve muslimane);
– Klanjanje više džuma u jednom mjestu
Ibn Abidin kaže: “Na osnovu navedenog, nakon džume će se klanjati deset rekata i to: četiri rekata (sun)sunneta, četiri ahiri-zuhra i dva rekata sunnetul-vakta“
Slične stavove možemo naći i kod sljedbenika drugih mezheba: Subki (šafijski), Zuhajli (hanbelijski).
Dr. Vehbe Zuhajli, jedan od vodećih savremenih islamskih pravnika, nakon što je spomenuo ovaj stav većine ranijih učenjaka, smatra da klanjanje podne-namaza poslije džume nije obavezno, ali ni zabranjeno ako neko želi da to čini iz ranije spomenutih razloga (Zuhajli, 1985: 2/311). Ovaj stav dr. Zuhajlija, koji pomiruje suprostavljena mišljenja i sagledava realnost savremenog svijeta, je stav koji zauzima i IZ u BiH, kako je to obrazložio Fetva-i-emin Dr. Ljevaković.
– Allah dž.š. je odlikovao petak nad drugim danima, a džumu namaz nad ostalim namazima.
Poslanik a.s. kaže: ”Najbolji dan koji je Sunce obasjalo je petak: u njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u džennet i u njemu je izveden iz dženneta i samo se u petak može desiti Sudnji dan.”
– Džuma do džume briše grijehe počinjene između njih.
Poslanik a.s. kaže: ”Nema tog čovjeka koji se u petak okupa, dobro očisti i namiriše uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah neće oprostiti ono što je počinio između te i prošle džume.”
– U petku se nalazi vrijeme kada Allah uslišava dove onome ko moli.
Poslanik a.s. je rekao: ”U petku ima jedan čas, u kome, ako ga vjernik potrefi, obavljajući namaz, Allaha neće ni za kakvo dobro zamoliti, a da mu to Allah neće dati i dovu mu uslišati.”
– Odlazak na džumu nagrađuje se džennetom.
Poslanik a.s. je rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“
– Ko umre petkom ili uoči petka bit će sačuvan kaburskih iskušenja.
Poslanik a.s. kaže: “Nijedan musliman neće umrijeti petkom, niti uoči petka, a da ga Allah neće sačuvati kaburske kušnje.”
Ko je dužan klanjati džumu namaz?
– Musliman
– Muškarac
– Punoljetan
– Slobodan
– Da je udaljen od džamije manje od 5,55 km
– Da je zdrav
– Da je siguran od nasilnika
– Da su mu oči zdrave
– Da su mu noge zdrave
– Da nema nužni posao.
Ko nije dužan klanjati džumu namaz?
Poslanik a.s. kaže: “Svakom muslimanu je stroga dužnost klanjati džumu namaz u džematu, osim četveroga:
-roba
– žene
– malodobnika
– i bolesnika.
Posljedice neopravdanog izostavljanja džume
Poslanik a.s. kaže: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka dolazi na džumu.”
Ibn Abbas kaže: „Ko ostavi tri džume uzastopno, taj je napustio svoj islam.”
Kako se pripremiti za džumu?
– Okupati se prije džume;
– Oprati zube i namirisati se;
– Donositi salevate na Poslanika;
– Učiti suru Kehf;
– Poraniti na džumu namaz;
– Doviti i ibadetiti više nego obično.
Uvjeti za ispravnost džume
– Grad ili selo;
Da se džuma-namaz obavlja u jednom gradu ili naselju na samo jednom mjestu. Stav Imama Šafije, Imama Ahmeda i poznatiji stav Malika jeste da nije dozvoljeno klanjati više od jedne džume u gradu, svejedno bio veliki ili mali grad. Ovog stava je i Imam Ebu Hanife, dok se od njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhammeda prenosi drugačiji stav, ali većina hanefijskih pravnika prihvata stav Ebu Hanife.
– Dozvola poglavara ili njegovog zastupnika;
– Džuma namaz se klanja u vrijeme podne namaza;
– Džemat: najmanji broj ljudi je 3 (muškarca) plus imam;
– Da se klanja na javnom mjestu, gdje je pristup svima dozvoljen.
– Hutba
Kako se klanja džuma namaz?
Džuma namaz ima 10 rekata, a u našoj praksi je da se klanja još 6 rekata nafile. Džuma namaz se sastoji od:
– 4 rekata sunneta džume (kao podnveski sunnet)
-HUTBA
–2 rekata farza džume (kao sabahski farz, u džamatu)
–4 rekata sunsunneta džume (kao podnevski sunnet)
-4 rekata ahiri zuhri (kao podnveski farz)
-2 rekata sunnetil vakti (kao sabahski sunnet).
Hutba
Hutba je govor koji imam čini nakon džumanskog sunneta, a prije džumanskog farza. Nije dozvoljeno pričati za vrijeme džumanske hutbe. Onaj ko priča za vrijeme hutbe, pa makar jednu riječ, ne vrijedi mu džuma, neće imati nagrade. Dozvoljeno je pokazati rukom da neko ušuti, ako priča za vrijeme hutbe. Nije dozvoljeno klanjati nafile za vrijeme hutbe. Nije dozvoljeno odgovarati na selam.
Mekruh (ne treba raditi) je za vrijeme hutbe:
– jesti
-piti
-igrati se
-raditi nešto što nam odvlači pažnju od hutbe.
Još neke napomene vezene za džumu
Onaj ko klanja džumu nije dužan klanjati podne. Žene mogu klanjati džumu namaza, ali nisu obavezne. Onaj ko stigne imam prije predaje selama, računa se da je stigao na džumu. Osoba koja propusti džumu klanjat će podne namaz. Kada imam spomene Muhammeda a.s. na hutbi dužni smo donijeti salevata na Poslanika.
Zašto klanjamo podne nakon džume namaza?
Iz predustrožnosti:
– Nepostojanje halife (jednog poglavara za sve muslimane);
– Klanjanje više džuma u jednom mjestu
Ibn Abidin kaže: “Na osnovu navedenog, nakon džume će se klanjati deset rekata i to: četiri rekata (sun)sunneta, četiri ahiri-zuhra i dva rekata sunnetul-vakta“
Slične stavove možemo naći i kod sljedbenika drugih mezheba: Subki (šafijski), Zuhajli (hanbelijski).
Dr. Vehbe Zuhajli, jedan od vodećih savremenih islamskih pravnika, nakon što je spomenuo ovaj stav većine ranijih učenjaka, smatra da klanjanje podne-namaza poslije džume nije obavezno, ali ni zabranjeno ako neko želi da to čini iz ranije spomenutih razloga (Zuhajli, 1985: 2/311). Ovaj stav dr. Zuhajlija, koji pomiruje suprostavljena mišljenja i sagledava realnost savremenog svijeta, je stav koji zauzima i IZ u BiH, kako je to obrazložio Fetva-i-emin Dr. Ljevaković.
