Fetve savremenih učenjaka o čestitanju Božića i drugih nevjerničkih praznika.
Fetva šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Pitanje: Kakav je propis čestitanja Božića nevjernicima? Kako da im odgovorimo kada nama čestitaju Božić? Da li je dozvoljeno odlaziti na mjesta proslave koja organizuju tim povodom? I da li je čovjek grešan ako uradi nešto od pomenutog ne iz namjere već radi pretvaranja, stida ili izvlačenja iz nezgodne situacije i tome slično?
Odgovor: Čestitanje Božića, kao i drugih vjerskih praznika, nevjernicima je zabranjeno po konsenzusu, kako to prenosi Ibnul Kajjim, rahimehullahu teala, u svojoj knjizi Ahkamu ehliz-zimme, gdje kaže: “Što se tiče čestitanja nevjerničkih obilježja, to je haram po konsenzusu, poput čestitanja njihovih praznika.Ko im kaže: Sretan praznik ili čestita na drugi način, takav ukoliko se spasi kufra, onda je počinio haram, jer je takav postupak poput čestitanja njima na činjenju sedžde krstu.
Šta više pomenuti postupak (čestitanje njihovih praznika) je gori od toga da im se čestita na pijenju alkohola, ubijanju ili činjenju zinaluka. Veliki broj onih koji ne uvažavaju svoju vjeru upadaju u ovu stvar ne znajući ružnoću postupka kojeg čini. Onaj ko čestita robu na grijehu, novotariji ili kufru takav se izložio Allahovoj mržnji i srdžbi.” (Završen citat Ibnul Kajjima)
Čestitanje nevjernicima na njihovim vjerskim praznicima je stvar koja je toliko opasna, kako spomenu Ibnul Kajjim, jer se u tome ogleda njihovo podržavanje u obilježjima kufra i zadovoljstvo da oni čine kufr. Muslimanu, iako nije zadovoljan da sam čini kufr, nije dozvoljeno da bude zadovoljan kafirskim obilježjima ili da ih čestita drugima jer time Allah nije zadovoljan, kao što kaže Uzvišeni:
إِن تَكْفُرُوا فَإِنَّ اللَّهَ غَنِيٌّ عَنكُمْ وَلَا يَرْضَى لِعِبَادِهِ الْكُفْرَ وَإِن تَشْكُرُوا يَرْضَهُ لَكُمْ
“Ako vi ne budete vjerovali, pa, Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan nevjerovanjem Svojih robova. A ako budete zahvalni, On će tim biti zadovoljan.” (Zumer, 7)
الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الإِسْلاَمَ دِينًا
I kaže isto tako:
“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (Maide, 3)
Stoga je čestitanje njima na tim praznicima zabranjeno bez obzira radilo se o kolegi na poslu ili nekom drugom. Ako nam oni čestitaju njihove praznike mi im nećemo odgovoriti jer to nisu naši praznici a i zbog toga što su to praznici kojima Allah nije zadovoljan jer su izmišljeni praznici u njihovoj vjeri, ili su pak bili propisani ali derogirani islamom, kojim je Uzvišeni Allah poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, svim stvorenjima, a o kojem kaže:
وَمَن يَبْتَغِ غَيْرَ الإِسْلاَمِ دِينًا فَلَن يُقْبَلَ مِنْهُ وَهُوَ فِي الآخِرَةِ مِنَ الْخَاسِرِينَ
“A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena, i on će na drugom svijetu biti među gubitnicima.” (Alu Imran, 85)
Odazivanje muslimana na njihov poziv ovim povodom je haram jer je to u stvari još veći grijeh od samog čestitanja s obzirom da učestvuje sa njima u njihovom slavlju. Isto tako zabranjeno je muslimanima da oponašaju nevjernike time što će praviti gozbe tim prilikama, ili davati hedije, slatkiše, hranu, ili time što neće raditi u tim danima (nevjerničkih praznika), jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko oponaša jedan narod, on je od njih”.
Šejhul islam Ibn Tejmije, u svojoj knjizi Iktidau siratil mustekim, kaže: “Poistovjećivanje sa njima u njihovim praznicima za sobom povlači radost nevjernika na onome na čemu su oni od batila, a to im još možda da povode da iskoriste određene prilike i ponize slabe.”
Fetva šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Pitanje: Kakav je propis čestitanja Božića nevjernicima? Kako da im odgovorimo kada nama čestitaju Božić? Da li je dozvoljeno odlaziti na mjesta proslave koja organizuju tim povodom? I da li je čovjek grešan ako uradi nešto od pomenutog ne iz namjere već radi pretvaranja, stida ili izvlačenja iz nezgodne situacije i tome slično?
Odgovor: Čestitanje Božića, kao i drugih vjerskih praznika, nevjernicima je zabranjeno po konsenzusu, kako to prenosi Ibnul Kajjim, rahimehullahu teala, u svojoj knjizi Ahkamu ehliz-zimme, gdje kaže: “Što se tiče čestitanja nevjerničkih obilježja, to je haram po konsenzusu, poput čestitanja njihovih praznika.Ko im kaže: Sretan praznik ili čestita na drugi način, takav ukoliko se spasi kufra, onda je počinio haram, jer je takav postupak poput čestitanja njima na činjenju sedžde krstu.
Šta više pomenuti postupak (čestitanje njihovih praznika) je gori od toga da im se čestita na pijenju alkohola, ubijanju ili činjenju zinaluka. Veliki broj onih koji ne uvažavaju svoju vjeru upadaju u ovu stvar ne znajući ružnoću postupka kojeg čini. Onaj ko čestita robu na grijehu, novotariji ili kufru takav se izložio Allahovoj mržnji i srdžbi.” (Završen citat Ibnul Kajjima)
Čestitanje nevjernicima na njihovim vjerskim praznicima je stvar koja je toliko opasna, kako spomenu Ibnul Kajjim, jer se u tome ogleda njihovo podržavanje u obilježjima kufra i zadovoljstvo da oni čine kufr. Muslimanu, iako nije zadovoljan da sam čini kufr, nije dozvoljeno da bude zadovoljan kafirskim obilježjima ili da ih čestita drugima jer time Allah nije zadovoljan, kao što kaže Uzvišeni:
إِن تَكْفُرُوا فَإِنَّ اللَّهَ غَنِيٌّ عَنكُمْ وَلَا يَرْضَى لِعِبَادِهِ الْكُفْرَ وَإِن تَشْكُرُوا يَرْضَهُ لَكُمْ
“Ako vi ne budete vjerovali, pa, Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan nevjerovanjem Svojih robova. A ako budete zahvalni, On će tim biti zadovoljan.” (Zumer, 7)
الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الإِسْلاَمَ دِينًا
I kaže isto tako:
“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (Maide, 3)
Stoga je čestitanje njima na tim praznicima zabranjeno bez obzira radilo se o kolegi na poslu ili nekom drugom. Ako nam oni čestitaju njihove praznike mi im nećemo odgovoriti jer to nisu naši praznici a i zbog toga što su to praznici kojima Allah nije zadovoljan jer su izmišljeni praznici u njihovoj vjeri, ili su pak bili propisani ali derogirani islamom, kojim je Uzvišeni Allah poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, svim stvorenjima, a o kojem kaže:
وَمَن يَبْتَغِ غَيْرَ الإِسْلاَمِ دِينًا فَلَن يُقْبَلَ مِنْهُ وَهُوَ فِي الآخِرَةِ مِنَ الْخَاسِرِينَ
“A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena, i on će na drugom svijetu biti među gubitnicima.” (Alu Imran, 85)
Odazivanje muslimana na njihov poziv ovim povodom je haram jer je to u stvari još veći grijeh od samog čestitanja s obzirom da učestvuje sa njima u njihovom slavlju. Isto tako zabranjeno je muslimanima da oponašaju nevjernike time što će praviti gozbe tim prilikama, ili davati hedije, slatkiše, hranu, ili time što neće raditi u tim danima (nevjerničkih praznika), jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko oponaša jedan narod, on je od njih”.
Šejhul islam Ibn Tejmije, u svojoj knjizi Iktidau siratil mustekim, kaže: “Poistovjećivanje sa njima u njihovim praznicima za sobom povlači radost nevjernika na onome na čemu su oni od batila, a to im još možda da povode da iskoriste određene prilike i ponize slabe.”
