Hvala Gospodaru Uzvišenom, salavat i selam posljednjem poslaniku, uzoritim ashabima, čestitim šehidima i svim iskrenim sljedbenicima dini islama do Sudnjega dana.
Poštovana braćo i sestre!
Današnju hutbu počinjemo 26. i 27. ajetom sure El-Isra`:
„I daj bližnjem njegovo pravo, kao i siromahu i putniku, samo nemoj previše rasipati. Zaista su rasipnici šejtanova braća, a šejtan je svome Gospodaru jako nezahvalan.“
Gospodar svjetova nas u 6. ajetu Sure Fatir upozorava:
„Šejtan je, doista, vaš neprijatelj, pa ga i uzimajte kao neprijatelja! On poziva svoje pristalice samo da budu među onima koji će u vatru“.
Milostivi Stvoritelj nam u ovim ajetima otvara oči pred jednom pojavom čije se manifestacije višestruko odražavaju u potrošačkom društvu suvremene civilizacije. Musliman ne smije postati protagonista i žrtva rasipništva. Rasipništvo je konstantno trošenje više nego što je potrebno na sve one stvari i prohtjeve koje u suštinskom i praktičnom smislu ne moramo posjedovati.
Svako od nas, ukoliko bi zdravorazumski analizirao na šta sve troši vlastiti imetak, pronašao bi konkretne primjere rasipništva.
Iako, na primjer, svaki peti stanovnik u Bosni i Hercegovini živi ispod granice siromaštva, svakodnevno se u deponijama bacaju tone hrane. Umjesto da ta hrana završi na trpezama onih koji je sebi ne mogu priuštiti, ispravna i upotrebljiva hrana završi u smeću. Kupovina hrane u pretjeranim količinama i serviranje prevelikih porcija predstavljaju pogrešne navike koje vode do ekstremnog rasipništva.
Na globalnom planu rasipništvo ugrožava preživljavaje najsiromašnijih i najnemoćnijih. Nedavni podaci govore da polovina svjetske trgovine i više od polovine globalnih investicija odnosi se na samo 22 zemlje koje obuhvataju svega 14 procenata svjetske populacije, dok 49 najsiromašnijih zemalja koje obuhvataju 11 procenata svjetske populacije, među sobom dijele svega pola procenta globalnog proizvoda. Moderna civilizacija duguje svoj samoubilački potencijal istim onim karakteristikama iz kojih crpi svoju veličinu i glamur; a to je urođena averzija prema samoograničavanju, neiskorjenjiva sklonost ka prekoračenju te hronična netrpeljivost i nepoštovanje prema svakoj vrsti granice i limita.
Kako to stoji u ajetima sa početka ove hutbe, rasipnici se po logici, navikama i postupcima života pridružuju prokletom šejtanu. Kao i šejtan, raspinik je hronično nezadovoljan, pa samim time i nezahvalan dragom Bogu. Kupujući iznova nove i bespotrebne stvari rasipnici traže zadovoljstvo koje brzo nestaje i iščezava. Takvi ljudi ne pridaju vrijednost onome što posjeduju, vrednuju samo ono što ne posjeduju.
Rasipništvo nam uskraćuje mogućnost da udjeljujemo onima koji imaju pravo u našim imecima. Svako prekomjerno trošenje je otimanje i uskraćivanje haka od bližnjih i siromaha. Umjesto da udjeljivanjem drugima sužavamo duboki jaz između ekstremno bogatih i siromašnih, prekomjernim trošenjem i rasipanjem imetka mi izravno pomažemo šejtansku industriju konzumerizma čiji je krajnji i neizbježni ishod – nezahvalnost Stvoritelju i Opskrbitelju svih svjetova.
Zato je, draga braćo i sestre, veoma važno da stalno preispitujemo naše navike u trošenju. Interesantno je danas slušati kako nas vrhunski ekonomisti savjetuju da nam slijedi kriza u kojoj ćemo morati dobro voditi računa šta i koliko kupujemo. Istinskom vjerniku ovi savjeti nisu potrebni, jer je on vodi računa da ne rasipa i ne kupuje ono što mu nije potrebno.
U tom smislu, podsjetimo šta nam Allah, dž.š., u 77. ajetu sure El-Qasas kaže:
”I time što ti je Bog dao bori se za onaj svijet, ali ne zaboravi ni svoje sljedovanje na ovom svijetu, i čini dobročinstvo onako kako ga je Bog tebi učinio, i nemoj činiti nered po zemlji, zaista, Bog ne voli one koji nered čine.”
Nek su nam na umu i riječi našeg najboljeg učitelja Muhameda, a.s.:
„Ostavite ovosvjetsko življenje onima koji su mu se isključivo predali. Jer, ko bude uzimao od ovog svijeta više nego što mu je potrebno, opredijelio se za svoju propast, a da toga nije bio ni svjestan.“
Uzvišeni Gospodaru, osnaži nam vjeru i rasvijetli razum. Pomozi nam da se tvojim blagodatima koristimo onako kako ćeš ti biti najzadovoljniji!
Amin, ja Rabbe-l-alemin!
Idriz-ef. Karaman,
Eslöv, 18. novembar 2022.
Poštovana braćo i sestre!
Današnju hutbu počinjemo 26. i 27. ajetom sure El-Isra`:
„I daj bližnjem njegovo pravo, kao i siromahu i putniku, samo nemoj previše rasipati. Zaista su rasipnici šejtanova braća, a šejtan je svome Gospodaru jako nezahvalan.“
Gospodar svjetova nas u 6. ajetu Sure Fatir upozorava:
„Šejtan je, doista, vaš neprijatelj, pa ga i uzimajte kao neprijatelja! On poziva svoje pristalice samo da budu među onima koji će u vatru“.
Milostivi Stvoritelj nam u ovim ajetima otvara oči pred jednom pojavom čije se manifestacije višestruko odražavaju u potrošačkom društvu suvremene civilizacije. Musliman ne smije postati protagonista i žrtva rasipništva. Rasipništvo je konstantno trošenje više nego što je potrebno na sve one stvari i prohtjeve koje u suštinskom i praktičnom smislu ne moramo posjedovati.
Svako od nas, ukoliko bi zdravorazumski analizirao na šta sve troši vlastiti imetak, pronašao bi konkretne primjere rasipništva.
Iako, na primjer, svaki peti stanovnik u Bosni i Hercegovini živi ispod granice siromaštva, svakodnevno se u deponijama bacaju tone hrane. Umjesto da ta hrana završi na trpezama onih koji je sebi ne mogu priuštiti, ispravna i upotrebljiva hrana završi u smeću. Kupovina hrane u pretjeranim količinama i serviranje prevelikih porcija predstavljaju pogrešne navike koje vode do ekstremnog rasipništva.
Na globalnom planu rasipništvo ugrožava preživljavaje najsiromašnijih i najnemoćnijih. Nedavni podaci govore da polovina svjetske trgovine i više od polovine globalnih investicija odnosi se na samo 22 zemlje koje obuhvataju svega 14 procenata svjetske populacije, dok 49 najsiromašnijih zemalja koje obuhvataju 11 procenata svjetske populacije, među sobom dijele svega pola procenta globalnog proizvoda. Moderna civilizacija duguje svoj samoubilački potencijal istim onim karakteristikama iz kojih crpi svoju veličinu i glamur; a to je urođena averzija prema samoograničavanju, neiskorjenjiva sklonost ka prekoračenju te hronična netrpeljivost i nepoštovanje prema svakoj vrsti granice i limita.
Kako to stoji u ajetima sa početka ove hutbe, rasipnici se po logici, navikama i postupcima života pridružuju prokletom šejtanu. Kao i šejtan, raspinik je hronično nezadovoljan, pa samim time i nezahvalan dragom Bogu. Kupujući iznova nove i bespotrebne stvari rasipnici traže zadovoljstvo koje brzo nestaje i iščezava. Takvi ljudi ne pridaju vrijednost onome što posjeduju, vrednuju samo ono što ne posjeduju.
Rasipništvo nam uskraćuje mogućnost da udjeljujemo onima koji imaju pravo u našim imecima. Svako prekomjerno trošenje je otimanje i uskraćivanje haka od bližnjih i siromaha. Umjesto da udjeljivanjem drugima sužavamo duboki jaz između ekstremno bogatih i siromašnih, prekomjernim trošenjem i rasipanjem imetka mi izravno pomažemo šejtansku industriju konzumerizma čiji je krajnji i neizbježni ishod – nezahvalnost Stvoritelju i Opskrbitelju svih svjetova.
Zato je, draga braćo i sestre, veoma važno da stalno preispitujemo naše navike u trošenju. Interesantno je danas slušati kako nas vrhunski ekonomisti savjetuju da nam slijedi kriza u kojoj ćemo morati dobro voditi računa šta i koliko kupujemo. Istinskom vjerniku ovi savjeti nisu potrebni, jer je on vodi računa da ne rasipa i ne kupuje ono što mu nije potrebno.
U tom smislu, podsjetimo šta nam Allah, dž.š., u 77. ajetu sure El-Qasas kaže:
”I time što ti je Bog dao bori se za onaj svijet, ali ne zaboravi ni svoje sljedovanje na ovom svijetu, i čini dobročinstvo onako kako ga je Bog tebi učinio, i nemoj činiti nered po zemlji, zaista, Bog ne voli one koji nered čine.”
Nek su nam na umu i riječi našeg najboljeg učitelja Muhameda, a.s.:
„Ostavite ovosvjetsko življenje onima koji su mu se isključivo predali. Jer, ko bude uzimao od ovog svijeta više nego što mu je potrebno, opredijelio se za svoju propast, a da toga nije bio ni svjestan.“
Uzvišeni Gospodaru, osnaži nam vjeru i rasvijetli razum. Pomozi nam da se tvojim blagodatima koristimo onako kako ćeš ti biti najzadovoljniji!
Amin, ja Rabbe-l-alemin!
Idriz-ef. Karaman,
Eslöv, 18. novembar 2022.
