Ocena Teme:
  • 0 Glasov(a) - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

[-]
Tag
povodi hadisa nastanka

Povodi nastanka hadisa
#1
Rainbow 
Pripremio: Kurra hfz. Sead Kumro, prof.

Jedna važna hadiska nauka, odnosno instrument razumijevanja sunneta, jeste poznavanje povoda nastanka hadisa. Ovo je nauka kojoj su ashabi, imami i ispravni prethodnici pridavali veliku važnost. Iako je ova nauka, kao posebna oblast unutar hadiske nauke, nastala u kasnijim hidžretskim stoljećima, to ne znači da ona u prvim stoljećima islama nije bila prisutna. Na prisutnost ove nauke u prvim stoljećima islama ukazuje činjenica da su učenjaci zapisivali hadise i grupisali ih, pa ćemo tako u mnogim hadiskim djelima naći zapisane hadise sa spomenutim događajem koji je bio povod izricanja datog hadisa.

Povodi nastanka hadisa, kao posebna hadiska nauka, dobija svoj koncept i oblik sa prvim djelima koja su napisana u ovoj oblasti, a čijim je autorima bio cilj da na jednom mjestu, odnosno u jednom djelu objedine hadise koji su izrečeni sa povodima. Tako Ibn Hadžer u svom djelu Nuzhetun-nezar navodi da je prvi ko je pisao o ovoj tematici bio Ebu Hafs el-Akberi (umro 385. h. g.), zatim Abdulgani b. Seid el-Ezdi (umro 409. h. g.). Pored ove dvojice autora koji su živjeli u četvrtom i petom stoljeću, djela na ovu temu pisali su i Ebu Hamid Muhammed b. Kutah el-Džubari (umro 582. h. g.), Ebu Feredž b. Dževzi (umro 597. h. g.), Ebu Beka el-Akberi (umro 616. h. g.) kao i Nasihuddin Abdurrahman b. Nedžm ed-Dimeški (umro 634. h.g.).

Ovaj instrument razumijevanja sunneta bavi se izučavanjem povoda nastanka određenog hadisa. Shodno ovome, hadisi koji su preneseni od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mogu biti rezultat sljedećih uzroka:

• hadis kao odgovor na pitanje;

• hadis kao rezultat određenog događaja;

• hadis bez prethodnog uzroka, kao naprimjer spominjanje određenih akidetskih normi ili šerijatsko-pravnih propisa koji se tiču halala i harama itd.

Povod nastanka određenog hadisa, bilo da se radi o pitanju ili određenom događaju, može da bude naveden u samom hadisu, kao naprimjer da se u hadisu kaže: "Došao je neki pustinjak i upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem..." pa na osnovu ovoga znamo da je povod hadisa bilo pitanje upućeno Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ili, kao što je spomenuto u hadisu Enesa b. Malika, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, držao hutbu ljudima, a jedan čovjek mu reče: "Allahov Poslaniče! Propadoše usjevi i putevi su poplavljeni pa zamoli Allaha da kiša prestane". Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, diže ruke i zamoli: "Allahu naš! Učini da kiša pada oko nas, a ne na nas. Allahu, učini da pada na brdašca, brda i drveće." (Buhari, 1013)

Pored toga što povod hadisa može da bude naveden u istom hadisu, on također može biti naveden u drugom rivajetu istog hadisa. Ovo znači da određeni hadis u nekoj od hadiskih zbirki možemo pronaći u skraćenom obliku isključivo kao riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok se isti hadis u drugoj zbirci ili na drugom mjestu prenosi drugim rivajetom od istog ashaba, ali sa spomenutim razlogom izricanja datog hadisa.

Saznanje o povodu nastanka određenog hadisa nije isključivo ograničeno na period života Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovo znači da povod određenog hadisa možemo saznati iz događaja koji se desi ashabu nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kao naprimjer da određeni čovjek upita ashaba o određenom propisu pa mu on odgovori, ili da ashab spomene događaj i propis vezan za njegovo pitanje, kao naprimjer riječi Džabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma, kada je rekao: "Prakticirali smo ejakulirati van rodnice, a Kur'an je objavljivan." (Buhari, 5208; Muslim, 1440)
Odgovori
Hvala od:
#2
Povodi objave ajetā i povodi nastanka hadisā

Povodi objave ajeta, kao što je navedeno za povode objave hadisa, mogu se podijeliti na tri kategorije:

• ajeti koji su objavljeni kao odgovor na pitanje;

• ajeti koji su objavljeni kao rezultat određenog događaja;

• ajeti koje je Svevišnji objavio bez prethodnog događaja ili pitanja a koji mogu biti vezani za vjerovanje, određene propise, kur'anska kazivanja itd.

Kao što je prethodno ukazano na važnost sunneta i njegovu neodvojivost od Kur'ana, te da su Kur'an i sunnet osnovni izvor islama i da bi islam bio nepotpun bez sunneta, upravo kroz segment povodā objave ajeta uviđa se bitnost i mjesto sunneta u islamu. Osoba koja želi da razumije Kur'an, njegove smjernice i intencije, neminovno je da će joj poznavanje povodā objave uveliko olakšati i osvijetliti put spoznaje. Isto je i sa sunnetom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Poznavanje povodā, prilika, događaja i stanja, u kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izrekao određene riječi ili donio određeni sud, olakšat će muftiji, imamu ili odgovornoj osobi donošenje ispravnog suda o određenom događaju.

Osnovna razlika između povodā objave ajeta i hadisa jeste da je većina Kur'ana prvobitno objavljena bez povoda, to jest bez prethodnog pitanja ili nekog događaja, dok je broj hadisa koji su izrečeni sa povodom znatno veći od broja ajeta sa povodom.

Ono što je zajedničko za povode objave i ajeta i hadisa jeste da je znanje o jednim i drugim preneseno preko ashaba koji su svjedočili tim događajima, pa se stoga iz ovoga dā zaključiti da je lanac prenosilaca do ashaba, koji nam je prenio određeni povod objave bilo ajeta ili hadisa, predmet istraživanja te je neophodno izvršiti analizu i valorizaciju istog.

Pored razumijevanja samog ajeta ili hadisa, poznavanje povodā objave olakšat će povezivanje propisa sa izvornim događajem. Zatim poznavanje povodā olakšat će razumijevanje intencije objavljenog propisa kojem je prethodio događaj zbog kojeg je propis objavljen. Pored ovoga istraživač će, zbog poznavanja povoda objave, biti u mogućnosti da shvati razlog spuštanja određenog propisa, što će mu olakšati primjenu propisa na iste ili slične situacije, bez obzira na vrijeme i mjesto u kojem živi.
Odgovori
Hvala od:
#3
Koristi poznavanja povodā nastanka hadisa

Mnoge su koristi poznavanja povodā nastanka hadisa, a mi ćemo ovdje spomenuti samo neke osnovne:

• razumijevanje šerijatskog propisa i njegove intencije;

• razumijevanja društva i društvenog stanja ljudi koji su svjedočili određenom događaju;

• ispravno shvatanje hadisa;

• izvlačenje ispravnih zaključaka i propisa iz hadisa;

• otklanjanje eventualnih kontradiktornosti između hadisa;

• poznavanje odgojnih i obrazovnih vrijednosti.
Važno pravilo

Pored mnogobrojnih koristi ovog izuzetno važnog instrumenta za ispravno razumijevanje sunneta, neophodno je poznavati jedno opće pravilo kada je u pitanju razumijevanje šerijatskih tekstova. Iako smo u prethodnim redovima govorili o važnosti poznavanja povodā nastanka hadisa, nužno je znati da je osnova prilikom objave ajeta i hadisa općenitost teksta, a ne specifičnost povoda.

Ovo pravilo znači da je osnova u razumijevanju šerijatskog teksta općenitost izraza, a ne specifičnost događaja povodom kojeg je objavljen ajet ili izrečen hadis, osim da postoji dokaz koji ukazuje na to da se šerijatski tekst isključivo odnosi na specifični događaj. Pošto je osnova općenitost izraza, a ne specifičnost događaja, to znači da je većina šerijatskih tekstova ovog karaktera. Stoga ćemo ovdje navesti primjer za situaciju kada je tekst specifičan i važi isključivo za određen događaj ili određenu osobu.

Rekao je Bera b. Azib: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držeći hutbu na dan Kurban-bajrama, poslije obavljenog bajramskog namaza, rekao je: 'Ko klanja ovaj naš namaz i iz pobožnosti zakolje kurban, on slijedi naš pravac -- obred, a ko zakolje bajramsku žrtvu prije obavljenog bajramskog namaza, računat će mu se da je žrtvovao prije namaza, i prema tome, ne računa mu se kao kurban.' Tada Ebu Burda b. Nijar, daidža Beraov, reče: 'Allahov Poslaniče, zaklao sam ovcu prije bajram-namaza, a mislio sam da je ovaj dan, dan jedenja i pijenja, pa sam želio da ova ovca bude prva ovca koja će se zaklati u mojoj kući i tako sam je zaklao, i doručkovao prije nego sam došao na bajram-namaz.'

'Tvoja ovca je ovca zaklana samo radi mesa', odgovori Poslanik. 'Allahov Poslaniče, mi imamo mladu, u osmom mjesecu, kozu, koja mi je draža od dvije ovce, pa da li mi je ona dovoljna (na ime kurbana)?' 'Da, ali poslije tebe neće biti više nikome dovoljna', odgovori Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem." (Buhari, 955; Muslim, 1961)
Odgovori
Hvala od:


Pročitajte Još…
Tema Autor Odgovora Pregleda Poslednja Poruka
Rainbow Neodređenost i određenost hadisa Media 2 43 17-01-2023.23:13
Poslednja Poruka: Media

Skoči na Forum: