Ocena Teme:
  • 0 Glasov(a) - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

[-]
Tag
tirmizijev sunen

Tirmizijev Sunen
#1
Rainbow 
Jedno od najpoznatijih hadiskih djela jeste Džamiut-Tirmizi, djelo poznatog hadiskog kritičara, velikog učenjaka, eksperta u hadisu, Ebu Isaa Muhammeda b. Isaa et-Tirmizija, Allah mu se smilovao. Imam Tirmizi bio je učenik imama Buharija, Allah mu se smilovao, pa je ovim djelom želio krenuti putem svoga učitelja, nakon što je od njega usvojio obilno znanje o hadiskoj znanosti. Prvo je samo sabrao hadise, a nakon što je od njega zatraženo da na kraju svakog hadisa navede i stepen vjerodostojnosti, to je i uradio.

Djelo je završio na dan Kurbanskog bajrama 270. godine po Hidžri. (Mukaddimetu tuhfetil-ahvezi, 6)
Tematika Tirmizijevog Sunena

Imam Tirmizi, Allah mu se smilovao, u svome je djelu zapisao hadise spojenih lanaca prenosilaca po kojima su postupali učenjaci. Hadisi su grupisani i podijeljeni na poglavlja, počevši od obredoslovlja do poglavlja o međuljudskim odnosima. Na kraju hadisa naveo je slabosti hadisa i stepen kada je u pitanju prihvatanje ili odbacivanje istih. Uz to, navodio je izjave učenjaka o prenosiocima hadisa, o njihovom stepenu među učenjacima i njihove godine smrti. Često bi prenosio izjave učenjaka o prenosiocima hadisa, a nekada bi naveo i svoje mišljenje. Navodi puna imena prenosilaca, nadimke, datume i godine smrti te generacije u kojima su živjeli. Nekada navodi i imena učitelja i učenika određenih prenosilaca, kao što i mišljenja različitih fikhskih pravaca, te pitanja u kojima su se složili i u kojima su se razišli. Usto, navodi derogirane i derogirajuće propise i objašnjava značenja manje poznatih riječi. (Mukaddimetu tuhfetil-ahvezi, 6--7)
Podjela djela na poglavlja

Imam Tirmizi, Allah mu se smilovao, podijelio je djelo na poglavlja, naprimjer "Poglavlje o čistoći", a svako poglavlje podijelio je na sekcije u kojima navodi hadise koji se odnose na tematiku sekcije, naprimjer: "Poglavlje o tome da se namaz ne prima bez abdesta", "Poglavlje o vrijednosti abdesta" itd.
Utvrđivanje imena zbirke

Ova zbirka hadisa poznata je pod nazivom Džamiut-Tirmizi, a kada je u pitanju njeno puno ime islamski učenjaci imaju različita mišljenja. Imam Hakim nazvao ju je El-Džamius-sahih, dok ju je Hatib el-Bagdadi nazvao Sunen. Međutim, postavlja se pitanje kako je moguće nazvati ovo djelo Džamius-sahih kada riječ es-sahih ukazuje da sadrži samo vjerodostojne hadise, a u njoj ima i slabih hadisa? Većina hadisa koji se nalaze u ovom djelu su vjerodostojni i njima se može dokazivati, a slabih hadisa je u odnosu na vjerodostojne vrlo malo. Opće je poznato da se šest najpoznatijih zbirki hadisa naziva es-sihahus-site, a to su hadiske zbirke imama Buharija, Muslima, Ebu Davuda, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madže, iako u četiri posljednje zbirke ima hadisa koji nisu vjerodostojni. (Mukaddimetu tuhfetil-ahvezijj bi šerhi džamiit-tirmizi, 355)

Kada se kaže el-džami, onda se podrazumijeva sveobuhvatnost tematike koja se nalazi u tom djelu, tj. da te zbirke sadrže hadise iz svih oblasti islama, dok se pod riječju es-sunen podrazumijeva da sadrži hadise poredane po fikhskim poglavljima.
Odgovori
Hvala od:
#2
Džamiut-Tirmizi među učenjacima

Tirmizi, Allah mu se smilovao, rekao je: "Kada sam napisao ovo djelo, dao sam ga na uvid učenjacima Hidžaza, pa su bili njime zadovoljni, zatim sam ga dao učenjacima Iraka, pa su i oni bili zadovoljni. Nakon toga dao sam ga učenjacima Horasana, te su ga i oni odobrili. Ko ovo djelo bude posjedovao, kao da je u njegovoj kući Poslanik koji govori." (Tezkiretul-huffaz, 2/634)

Hafiz Ibn Esir rekao je: "Djelo imama Tirmizija zaista je jedno od najboljih hadiskih djela, obiluje korisnim informacijama, lijepo je poredano i bez ponavljanja. Za razliku od drugih djela, u ovom djelu nalaze se informacije o mezhebima učenjaka, o načinu dokazivanja, ocjene hadisa, tj. da li je hadis sahih, hasen ili garib, kao i ocjena prenosilaca hadisa." (Mukaddimetu tuhfetul-ahvezi, 434)

Ebu Ismail el-Herevi rekao je: "Tirmizijeva zbirka hadisa, prema mom mišljenju, korisnija je od Buharijeve i Muslimove zbirke." Kada je upitan da pojasni ove svoje riječi, Ebu Ismail je rekao: "Onaj ko nema dovoljno znanja o hadiskoj znanosti, ne može sam izvući koristi iz Buharijeve i Muslimove zbirke, međutim u Tirmizijevoj zbirci svako može naći ono što traži, svejedno bio hadiski učenjak, šerijatski pravnik ili pak neko treći." (Et-Takjid, 98)

Šah Abdulaziz rekao je: "Tirmizijeva djela iz oblasti hadisa brojna su, međutim njegovo najbolje djelo je El-Džamiu, štaviše ovo djelo je najbolje djelo među hadiskim zbirkama i to iz više razloga:

• Hadisi su lijepo poredani, bez ponavljanja.

• Navode se fikhski pravci učenjaka, način dokazivanja iz hadisa i to za svaki mezheb.

• Navodi se stepen vjerodostojnosti hadisa, svejedno bio sahih, hasen, garib ili hadis sa skrivenim mahanama.

• Navode se puna imena prenosilaca hadisa, njihovi nadimci i sve ostale korisne informacije u vezi sa dotičnim hadisom. (Mukaddimetu tuhfetul-ahvezi, 346)
Tirmizijeva zbirka u odnosu na ostale zbirke

Učenjaci imaju različita mišljenja kada je riječ o mjestu Tirmizijeve zbirke u odnosu na ostalih pet zbirki. Rekao je Hadži Halifa: "Džamius-sahih autora Ebu Isaa et-Tirmizija treća je po redu zbirka, odmah nakon Buharijeve i Muslimove." (Kešfu-zunnun, 1/559)

Sujuti je rekao: "Džamiut-Tirmizi dolazi nakon Sunena Ebu Davuda i Nesaija, zato što je u svome djelu uvrsio hadise koje su prenijeli Maslub i Kelbi i njima slični slabi prenosioci." (Tedribur-ravi, 1/171)

Muhammed b. Abdurrahman el-Mubarekfuri rekao je: "Iz znakova kojima su označavane hadiske zbirke u djelima Et-Takrib, Tehzibut-tehzib, El-Hulasatu, Tezkiretul-huffaz, može se zaključiti da Tirmizijeva zbirka hadisa dolazi nakon Sunena Ebu Davuda, a prije Sunena Nesaija. Autori ovih djela su na sljedeći način pisali znakove i njima obilježavali zbirke hadisa: ([د]{dir="rtl"}) -- Ebu Davud, ([ت]{dir="rtl"}) -- Tirmizi, ([س]{dir="rtl"}) -- Nesai." (Mukaddimetu tuhfetil-ahvezi, 351)
Odgovori
Hvala od:
#3
Uvjeti imama Tirmizija

Imam Tirmizi vjerodostojnost hadisa nije postavljao kao uvjet za bilježenje hadisa i zato ćemo u njegovom djelu naći sve vrste hadisa: sahih, hasen, daif, mursel, maklub, mudtarib, muallel, šaz, mahfuz, munker i ostale vrste. (Mukaddimetu tuhfetil-ahvezi, 7)

Hafiz Ebu Fadl b. Tahir rekao je: "Ni od jednog od peterice imama nije preneseno da su igdje rekli da su sami sebi postavili uvjete tokom pisanja zbirki, međutim iz njihovih djela dā se zaključiti koje su uvjete sebi postavili."

Kada je u pitanju Tirmizi, onda se hadisi mogu podijeliti na četiri kategorije:

• Sahih hadisi, poput onih koje bilježe Buhari i Muslim.

• Sahih, po uvjetima Buharija i Muslima. Ebu Abdullah b. Menda rekao je da su uvjeti Buharija i Muslima sljedeći: "Zapisivanje hadisa od prenosilaca u pogledu kojih se učenjaci nisu složili da se od njih hadis ne treba prihvatati, pod uvjetom da lanac bude spojen, bez prekida...".

• Hadisi koje je zabilježio ne tvrdeći kategorički da su vjerodostojni i u pogledu koji je objasnio slabost. Ove je hadise naveo kako bi ukazao na njihovu slabost, jer su neki učenjaci njima dokazivali u određenim pitanjima, a hadis mu je bio draži od mišljenja ljudi.

• Hadisi na čiju je slabost ukazao rekavši: "U svojoj knjizi nisam naveo nijedan hadis a da u skladu s njim nije postupao neko od šerijatskih pravnika..." (Šurutul-eimmeti-sitte, 15)
Hadisi i terminologija imama Tirmizija u ocjeni hadisa

U zbirci je zabilježeno oko 4.000 hadisa. Među njima ima i slabih hadisa, ali nema apokrifnih, kao što je to istakao Ibn Dževzi u svojoj knjizi, koji je iz Tirmizijeve zbirke izdvojio 23 hadisa i svrstao ih u lažne hadise.

Mubarekfuri, Allah mu se smilovao, rekao je: "Istina je da ti hadisi nisu lažni, i na to je ukazao hafiz Sujuti u svojoj knjizi El-Kavlul-hasenu fiz-zebbi anis-suneni, rekavši: 'Nemoj se čuditi Ibn Dževziju za to što je uradio, jer je isto tako postupio u pogledu hadisa iz Muslimove zbirke. Nema sumnje da je popustljiv kada je u pitanju donošenje suda o apokrifnim hadisima, isto kao što je i imam Hakim u pogledu sahih predaja." (Mukaddimetu tuhfetil-ahvezi, 352)

U ocjeni hadisa imam Tirmizi koristio je različite termine. Neki od njih su općepoznati i jasni, dok su neki njemu svojstveni i treba ih objasniti. Među terminologijom koju je koristio su sljedeći termini:

hadis sahih -- hadis koji je ispunio sve uvjete vjerodostojnosti koji su općepoznati kod učenjaka hadisa;

hadis hasen -- hadis koji kod njega ispunjava sljedeće uvjete:

• da se u lancu prenosilaca ne nalazi neko ko je optužen za laž,

• da hadis nije šaz, a šaz je hadis koji je prenio prihvatljiv prenosilac, ali svojim prenošenjem proturječi pouzdanijem prenosiocu od sebe,

• da se sličan njemu prenosi drugim lancem;

hadis garib -- hadis koji je prenesen jednim lancem, nije dosegao stepen prihvatljivog hadisa, niti postoji hadis koji ga pojačava.

hadis sahih garib -- hadis koji ispunjava uvjete vjerodostojnosti, ali je prenesen samo jednim putem -- lancem prenosilaca;

hadis hasen garib -- hadis koji prenosi prenosilac čija preciznost nije potpuna, i prenesen je samo jednim putem;

hadis hasen-sahih -- hadis koji je prenesen putem dva lanca, jedan je sahih, a drugi hasen, ili se pak imam Tirmizi dvoumio u pogledu pitanju hadisa, kao da kaže da je hadis "hasen" ili da je hadis "sahih";

hadis hasen-sahih-garib -- hasen u odnosu na lanac prenosilaca, sahih u odnosu na drugi lanac prenosilaca, ali je garib na osnovu lanca po kojem je naveden u knjizi, ili znači da se imam Tirmizi dvoumio u ocjeni hadisa pa je rekao da je hadis "hasen garib" ili "sahih garib".
Odgovori
Hvala od:
#4
Komentari Tirmizijeve zbirke hadisa

• Aridatul-ahvezi, Ebu Bekra b. Arabija el-Malikija, koji je umro 543. godine po Hidžri.

• Kutul-mugtezi ala Džamiit-Tirmizi, Dželaluddina Abdurrahmana b. Kemala Ebu Bekra b. Muhammeda es-Sujutija, koji je umro 806. godine po Hidžri.

• Komentar Ibn Sejjida en-Nasa. Ovo djelo nije završio u potpunosti, već ga je nastavio hafiz Iraki, koji je preselio na ahiret 802. godine po Hidžri, pa je nakon njega ovo djelo upotpunio njegov sin Ebu Zur'a, koji je umro 862. godine po Hidžri.

• Komentar hafiza Ebu Feredža Abdurrahmana b. Ahmeda b. Muhammeda, poznatog kao Ibn Redžeb el-Hanbeli, koji je umro 795. godine po Hidžri.

• Komentar Ibn Mulekkina, koji je komentarisao hadise koje je zabilježio Tirmizi, a koje nisu zabilježili Buhari i Muslim.

• El-Arfuš-šezzi ala Džamiit-Tirmizi, hafiza Umera b. Raslana el-Bulkinija, koji je umro 805. godine po Hidžri.

• Šerhut-Tirmizi, Muhammeda Tahira, koji je umro 980. godine po Hidžri.

• Tuhfetul-ahvezi, Abdurrahmana el-Mubarekfurija.

• Komentar Ebu Tajjiba Sindija, zatim šejha Ahmeda Serhendija, zatim Ebu Hasena b. Abdulhadija Sindija i mnogih drugih.
Odgovori
Hvala od:


Skoči na Forum: