Sultan Nuruddin Zenki; Datula i zdravlje; Pet muslimanki koje su ostavile neizbrisiv trag u razvoju islamske civilizacije
Sultan Nuruddin Zenki
Nuruddin Mahmud b. Zenki et-Turki ez-Zenki (511.–569. h. g. / 1117.–1173.) bio je sultan Halepa i Mosula, a postao je i sultan Damaska i velikog dijela Šama. Njegova vojska pod komandom Eseduddina Širka, amidže čuvenog muslimanskog vojskovođe Salahuddina Ejjubija, ulaskom u Kairo 564. h. g., nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, konačno je srušila Fatimijski hilafet.
Salahuddin Ejjubi bio je jedan od vojskovođa sultana Mahmuda Zenkija, te je nakon njegove smrti, a spletom raznih okolnosti, poput smrti Mahmudovog maloljetnog nasljednika, preuzeo sultanat, jer je dinastija Zenki ostala bez nasljednika, a Salahuddin je tada već bio najutjecajniji vojskovođa sultanata kojem se pokorava moćna i brojna egipatska vojska.
Pod vođstvom sultana Mahmuda, od krstaških hordi oslobođeno je više od pedeset gradova, sela i utvrda u Šamu. I slobodno se može reći da su njegovi napori imali ključnu ulogu za stvaranje pretpostavki za historijski podvig Salahuddina Ejjubija – oslobađanje Kudsa.
Historičari Nuruddina Zenkija opisuju kao veoma pobožnog, učenog i pravednog vladara. Prisustvovao je halkama uleme i učestvovao u vjerskim raspravama, hadise je citirao sa senedom. Nuruddinova supruga također je bila učena. Biografi dinastije Zenki navode da je bila veliki poznavalac hanefijskoga fikha. Za njega su neki učenjaci rekli da nakon Omera b. Abdulaziza nije bilo boljeg vladara od Mahmuda ez-Zenkija.
U kontekstu savremenih tursko-kurdskih animoziteta, zanimljivo je napomenuti da je Zenki bio Turčin, a Salahuddin Kurd.
Sjedište Zenkijevog sultanata bio je Halep, a sam sultan, iako je bio bogat čovjek, živio je u velikoj tvrđavi Halepa sa svojim vojnicima. Bio je veoma skroman, a zaradu od svojih pet dućana rasporedio je tako da je zaradu od jednog trošio na opskrbu svoje porodice, a od preostala četiri za pomaganje siromašnima i potrebnima.
Nuruddin Mahmud Zenki ohrabrivao je i stvarao pretpostavke za naučni napredak u svom sultanatu, pomažući osnivanje škola u kojima su se učile vjerske i druge korisne nauke.
(Izvor: Kitabur-revdatejn fi ahbarid-devletejn – ez-Zenkijje ve es-Salahijje)
Datula i zdravlje
Datula je voće koje se mnogo koristi u različitim dijelovima svijeta i važan je dio ishrane u arapskim zemljama. Sadrže vitamin B6, selen, vlakna, magnezij, bakar, kalij, mangan, lutein, zeaksantin, fosfor i dr.
Vjeruje se da datule imaju učinkovito dejstvo u liječenju raka, za što je zaslužan element selen kojeg ima u ovom voću. Selen je moćan antioksidans koji pomaže u prevenciji nastanka raka, jača imunitet i učinkovito prevenira kardiovaskularna oboljenja i štiti od infekcija.
Datule su bogat izvor željeza, pa njihovo redovno konzumiranje pomaže u prevenciji anemije (i terapija onima kojima nedostaje željeza) – 100 grama datula sadrži oko deset posto preporučene dnevne vrijednosti željeza.
Lutein i zeaksantin ubrajaju se u skupinu karotenoida, a kod ljudi, ove dvije tvari djeluju kao antioksidansi i na taj način štite retinu (mrežnicu oka) od mogućih oštećenja izazvanih svjetlom.
S obzirom na visok nivo vlakana koja pomažu u probavi, djeluju antiupalno, pomažu kod artritisa, kardiovaskularnih bolesti, u prevenciji moždanog udara.
Sadrže fosfor, a on igra važnu ulogu kao “hrana za mozak” i iz tog se razloga datule preporučuju u ishrani osoba koje se bave intelektualnim radom. Datule mozgu i mišićima brzo daju potrebnu energiju, jer sadrže prirodne šećere kao što su glukoza, saharoza i fruktoza. Njihovo konzumiranje preporučuje se kod Alzheimerove bolesti.
Datule sadrže elementarni hlor koji se koristi u zaštiti zuba od propadanja. Zrela datula sadrži vitamine A, C, B1, B2 i niacin. Datula je, također, dobar izvor natrija, magnezija, kalcija i željeza.
Trudnicama koje su pred porođajem preporučuje se njihovo konzumiranje jer olakšavaju porođaj. Naime, datula djeluje na miometrijum, mišićni dio zida maternice, i pospješuje njegov rad, a tim olakšava porođaj. Kada smo kod ove teme, ne možemo da se ne prisjetimo riječi Uzvišenog Allaha kojima je nadahnuo Merjem, majku Isaa, alejhis-selam, kada se nalazila pred porođajem: “Zatresi palmino stablo, posut će po tebi datule svježe” (Merjem, 25). Ovaj ajet je jedna od kur’anskih mudžiza koje nam se neprestano otkrivaju razvojem nauke.
Sultan Nuruddin Zenki
Nuruddin Mahmud b. Zenki et-Turki ez-Zenki (511.–569. h. g. / 1117.–1173.) bio je sultan Halepa i Mosula, a postao je i sultan Damaska i velikog dijela Šama. Njegova vojska pod komandom Eseduddina Širka, amidže čuvenog muslimanskog vojskovođe Salahuddina Ejjubija, ulaskom u Kairo 564. h. g., nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, konačno je srušila Fatimijski hilafet.
Salahuddin Ejjubi bio je jedan od vojskovođa sultana Mahmuda Zenkija, te je nakon njegove smrti, a spletom raznih okolnosti, poput smrti Mahmudovog maloljetnog nasljednika, preuzeo sultanat, jer je dinastija Zenki ostala bez nasljednika, a Salahuddin je tada već bio najutjecajniji vojskovođa sultanata kojem se pokorava moćna i brojna egipatska vojska.
Pod vođstvom sultana Mahmuda, od krstaških hordi oslobođeno je više od pedeset gradova, sela i utvrda u Šamu. I slobodno se može reći da su njegovi napori imali ključnu ulogu za stvaranje pretpostavki za historijski podvig Salahuddina Ejjubija – oslobađanje Kudsa.
Historičari Nuruddina Zenkija opisuju kao veoma pobožnog, učenog i pravednog vladara. Prisustvovao je halkama uleme i učestvovao u vjerskim raspravama, hadise je citirao sa senedom. Nuruddinova supruga također je bila učena. Biografi dinastije Zenki navode da je bila veliki poznavalac hanefijskoga fikha. Za njega su neki učenjaci rekli da nakon Omera b. Abdulaziza nije bilo boljeg vladara od Mahmuda ez-Zenkija.
U kontekstu savremenih tursko-kurdskih animoziteta, zanimljivo je napomenuti da je Zenki bio Turčin, a Salahuddin Kurd.
Sjedište Zenkijevog sultanata bio je Halep, a sam sultan, iako je bio bogat čovjek, živio je u velikoj tvrđavi Halepa sa svojim vojnicima. Bio je veoma skroman, a zaradu od svojih pet dućana rasporedio je tako da je zaradu od jednog trošio na opskrbu svoje porodice, a od preostala četiri za pomaganje siromašnima i potrebnima.
Nuruddin Mahmud Zenki ohrabrivao je i stvarao pretpostavke za naučni napredak u svom sultanatu, pomažući osnivanje škola u kojima su se učile vjerske i druge korisne nauke.
(Izvor: Kitabur-revdatejn fi ahbarid-devletejn – ez-Zenkijje ve es-Salahijje)
Datula i zdravlje
Datula je voće koje se mnogo koristi u različitim dijelovima svijeta i važan je dio ishrane u arapskim zemljama. Sadrže vitamin B6, selen, vlakna, magnezij, bakar, kalij, mangan, lutein, zeaksantin, fosfor i dr.
Vjeruje se da datule imaju učinkovito dejstvo u liječenju raka, za što je zaslužan element selen kojeg ima u ovom voću. Selen je moćan antioksidans koji pomaže u prevenciji nastanka raka, jača imunitet i učinkovito prevenira kardiovaskularna oboljenja i štiti od infekcija.
Datule su bogat izvor željeza, pa njihovo redovno konzumiranje pomaže u prevenciji anemije (i terapija onima kojima nedostaje željeza) – 100 grama datula sadrži oko deset posto preporučene dnevne vrijednosti željeza.
Lutein i zeaksantin ubrajaju se u skupinu karotenoida, a kod ljudi, ove dvije tvari djeluju kao antioksidansi i na taj način štite retinu (mrežnicu oka) od mogućih oštećenja izazvanih svjetlom.
S obzirom na visok nivo vlakana koja pomažu u probavi, djeluju antiupalno, pomažu kod artritisa, kardiovaskularnih bolesti, u prevenciji moždanog udara.
Sadrže fosfor, a on igra važnu ulogu kao “hrana za mozak” i iz tog se razloga datule preporučuju u ishrani osoba koje se bave intelektualnim radom. Datule mozgu i mišićima brzo daju potrebnu energiju, jer sadrže prirodne šećere kao što su glukoza, saharoza i fruktoza. Njihovo konzumiranje preporučuje se kod Alzheimerove bolesti.
Datule sadrže elementarni hlor koji se koristi u zaštiti zuba od propadanja. Zrela datula sadrži vitamine A, C, B1, B2 i niacin. Datula je, također, dobar izvor natrija, magnezija, kalcija i željeza.
Trudnicama koje su pred porođajem preporučuje se njihovo konzumiranje jer olakšavaju porođaj. Naime, datula djeluje na miometrijum, mišićni dio zida maternice, i pospješuje njegov rad, a tim olakšava porođaj. Kada smo kod ove teme, ne možemo da se ne prisjetimo riječi Uzvišenog Allaha kojima je nadahnuo Merjem, majku Isaa, alejhis-selam, kada se nalazila pred porođajem: “Zatresi palmino stablo, posut će po tebi datule svježe” (Merjem, 25). Ovaj ajet je jedna od kur’anskih mudžiza koje nam se neprestano otkrivaju razvojem nauke.
