04-03-2023.16:43
VRIJEDNOST DUHA NAMAZA I NEKOLIKO OSNOVNIH PROPISA VEZANIH ZA OVAJ NAMAZ
Period od izlaska sunca pa do podne namaza je najveća dnevna pauza u kojoj nema nikakav obevezni / farz namaz. U ovom periodu prpisano je da se klanja dobrovoljni namaza poznat kao duha namaz/ jutarnji namaz.
O vrijednosti ovog namaza zabilježeni su mnogi hadisi, jedan od njih je i hadis Ebu Zerra, r.a. kojeg je zabilježio imam Muslim.
Od Ebu Zerra, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik kazao: ”Svako jutro na svaki zglob se treba dati sadaka, svaki tesbih, izgovoreno 'SubanAllah' je sadaka, svako izgovoreno 'Elhamdulillah' je sadaka, svako izgovoreno 'La ilahe illallah' je sadaka, svaki izgovoreni tekbir – 'Allahu ekber' je sadaka, naređivanje dobra je sadaka,odvraćanje od zla je sadaka, a sve to zamjenjuje dva rekata duha namaza.” (Muslim)
Ebu Hurejre, r.a., prenosi: ‘Oporučio mi je moj voljeni prijatelj / Allahov Poslanik tri stvari, koje neću ostaviti do svoje smrti: „Da postim tri dana u svakom mjesecu, dva rekijata duha namaza, i da klanjam vitre prije nego krenem spavati.“ (Buharija i Muslim)
U vjerodostojnim hadisima zabilježeno je da je Allahov Poslanik klanjao ovaj namaz. Aiša, r.a., kaže: 'Allahov Poslanik bi klanjao duha namaz četiri rekijata, a i povećavao bi onoliko koliko bi Allah htio.“ (Muslim)
Duha namaz se klanja u periodu od izlaska sunca (dvadesetak minuta nakon izlaska) pa sve do pred podne namaza (dvadesetak minuta pred podne namaz).
Ovaj namaz se može klanjati svakim danom, pa čak i kada je insan na putu.
Broj rekijata ovog namaza nije preciziran, već se klanja shodno čovjekovom raspoloženju i vremenu kojeg ima na raspolaganju, a minimalno se može klanjati dva rekijata.
Ako se klanja više od dva rekijata, najljepše je da bude na način dva po dva, tj. klanjaju se dva rekijata potom se preda selam, potom dva rekijata pa se ponovo preda selam.
Pošto je ovo ‘dnevni’ namaz učenja kur’ana u njemu biva u sebi.
Ovaj namaz se klanja pojedinačno, a dopušteno je da se ponekada klanja i u džematu.
Ne postoji poseban ‘nijet’ za ovu vrstu namaza, ono što je u ljudskom srcu od želje da klanja Duha namaz je dovoljno.
Stoga, uvažena braćo i poštovane sestre, iskoritite ovu 'dnevnu pauzu’ u kojoj nema dnevnih obaveznih namaza, i u njoj klanjajte duha namaz, slijedeći tako sunnet Allahovog Poslanika, postižući obećane nagrade za ovaj namaz.
Budite Vi razlogom da neko sazna za ovaj namaz, i obećane nagrade za njega.
Šerujte ovaj post!!!
Priredio: Pezić Elvedin
Pitanje: Da li se prestankom vremena potiranja po mestvama gubi abdest?
Odgovor: Putniku je dozvoljeno da tri dana i tri noći potire po mestvama, a dan i noć onome ko se nalazi u mjestu prebivališta. Ako bi šerijatski obaveznik uzeo abdest i potrao po mestvama prije isteka prvog odnosno trećeg dana, njegov bi abdest vrijedio sve dok ne učini nešto čime bi ga pokvario. Isticanje vremena potiranja nije od stvari koje kvare abdest i ovo mišljenje zastupaju: Hasan el-Basri, Ibrahim en-Nehai, Ibn Ebu Lejla,
Davud, Ibn Hazm i Ibn Tejmijja , a od savremenih učenjaka odabrali su ga El-Albani i Ibn Usejmin . Ne postoji validan argument koji ukazuje na to da će isticanje vremena dozvoljenog za potiranje pokvariti abdest. Istekom vremena u kojem je dozvoljeno potiranje po mestvama prestaje samo mogućnost potiranja po mestvama, a to vrijeme može se produžiti ako se tada uzme novi abdest i ponovo obuju mestve u stanju potpune čistoće. A Allah najbolje zna!
Pitanje: Da li putnik treba klanjati sabahske i akšamske sunnete?
Odgovor: Putnik neće klanjati akšamski sunnet budući da od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno da je tako činio. Što se tiče sabahskog sunneta, njega je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao čak i na putovanju. U podužem hadisu koji prenosi Ebu Hurejra navodi se da je na jednom putovanju Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prespavao sabah-namaz zajedno sa ashabima, pa je, probudivši se, rekao: “Neka svaki od vas uzme za povodac svoje jahalice (i krene naprijed)! Na ovom su mjestu s nama odsjeli šejtani.” Ashabi su tako i uradili i kada su se zaustavili, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zatražio je vodu za abdest i kada se abdestio, klanjao je dva rekata, nakon čega je proučen ikamet i klanjao je sabah-namaz (predvodeći ih u namazu).
Šejhul-islam Ibn Kajjim kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije izostavio sabahski sunnet i vitr-namaz čak ni kao putnik, a nije preneseno da je na putovanju klanjao ikakav neobavezni namaz, osim navedenih.” A Allah najbolje zna!
Tespih-namaz
Pitanje: Kako se klanja tespih-namaz?
Odgovor: Tespih-namaz je vrsta dobrovoljnog namaza koji se klanja na poseban način. Forma ovog namaza spomenuta je u hadisu Ibn Abbasa u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Abbasu b. Abdulmuttalibu: “Klanjaj četiri rekata i na svakom rekatu uči El-Fatihu i suru. Kada završiš sa učenjem Kur’ana, na prvom rekatu, dok još stojiš, izgovori petnaest puta: ‘Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber! – Slava i zahvala pripadaju Allahu, samo je Allah Bog i On je najveći!’ Zatim učini rukū i na rukūu to isto izgovori deset puta, a onda se podigni sa rukūa i to izgovori deset puta.
Zatim idi na sedždu i to izgovori deset puta, a onda se podigni sa sedžde i to izgovori deset puta. Zatim učini drugu sedždu i to izgovori deset puta, a onda digni glavu sa sedžde i to izgovori deset puta. To ti je sedamdeset pet puta na svakom rekatu. Učini tako na svakom od četiri rekata. Ako si taj namaz u stanju klanjati svaki dan, učini to. Ako nisi u stanju klanjati ga svakodnevno, onda jedanput sedmično. Ako ni to nisi u stanju, onda jedanput mjesečno, a ako nisi u stanju jedanput mjesečno, onda jedanput godišnje. A ako nisi u stanju jedanput godišnje, onda to učini barem jedanput u životu.”
Među hadiskim stručnjacima postoji veliko razilaženje u pogledu ispravnosti navedenog hadisa: jedni ga smatraju ispravnim, drugi dobrim, treći slabim, četvrti ništavnim, dok su ga Ibn Dževzi i Ibn Tejmijja svrstali među apokrifne hadise. Teško bi bilo kategorički preferirati jedno od mišljenja, iako se, definitivno, ne radi o lažnom hadisu. Stav učenjaka koji navedeni hadis smatraju slabim mogao biti preferirajući u vezi s ovim predanjem. Ovo pitanje ulazi u domen razilaženja unutar ehli-sunnetskog učenja i nijedna strana nema pravo osuđivati neistomišljenika niti ga smatrati zabludjelim zbog toga što prakticira odnosno ne prakticira ovaj namaz. A Allah najbolje zna!
Duha-namaz
Pitanje: Kada nastupa i kada se završava vrijeme klanjanja duha-namaza?
Odgovor: Vrijeme duha-namaza nastupa nakon što se sunce odvoji od horizonta za jedno koplje (oko petnaest minuta nakon izlaska sunca) i traje do pred nastupanje podne-namaza (oko deset minuta prije nastupanja podnevskog vremena). Međutim, najbolje vrijeme za duha-namaz jeste kada se sunce visoko podigne i zemlja ugrije. Zejd b. Erkam vidio je neke ljude da klanjaju ujutro, pa je rekao: “Oni zaista znaju da je namaz u drugom vremenu bolji. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Namaz pokornih (pokajnika, povratnika) nastaje kada pijesak počne pržiti papke mladunčadi deva.’” U vezi s vremenom klanjanja duha-namaza, navodi se i da je to vrijeme u kojem ljudi odmaraju, odnosno spavaju kajlulu, tako da osoba koja, umjesto odmora, odabere ibadet, zaslužuje da se nazove Allahovim pokornim robom. A Allah najbolje zna!
Pitanje: Kada je bolje klanjati vitr-namaz: nakon jacije ili pred sabah?
Odgovor: Vitr je dozvoljeno klanjati nakon jacija-namaza pa do pred zoru. Ibn Munzir , Ibn Hazm , Ibn Abdulberr , Ibn Rušd i Ibn Kudama navode konsenzus učenjaka u vezi s ovim pitanjem. Ebu Basra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah vas je počastio još jednim namazom, a to je vitr. Klanjajte ga između jacije i sabaha.” Ebu Seid prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Klanjajte vitr prije zore.” U hadisu koji prenosi Ibn Omer navodi se: “Preduhitrite zoru vitr-namazom.” Aiša prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitr-namaz ponekad početkom, nekad sredinom, a nekad krajem noći, a pred svoju je smrt klanjao pred nastupanje zore.
Vitr-namaz je, u globalu, bolje klanjati krajem noći. Međutim, ako se osoba pribojava da će prespavati do zore, tada je bolje klanjati vitr-namaz prije spavanja ili poslije jacija-namaza. Džabir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se boji da neće ustati u zadnjem dijelu noći, neka klanja vitr-namaz početkom noći. Ko očekuje da će ustati u zadnjem dijelu noći, neka tada klanja vitr. Namazu koji se klanja na kraju noći prisustvuju (meleki).” Citirani hadis usklađuje značenja svih predaja u kojima se spominju različita vremena klanjanja vitr-namaza. Imam En-Nevevi u komentaru ovog hadisa kaže: “U njemu se nalazi jasan dokaz o tome da je bolje odgoditi vitr-namaz do zadnjeg dijela noći ako osoba očekuje da će ustati u tom vremenu, ali ako ne očekuje da će se probuditi krajem noći, tada je bolje klanjati vitr ranije, što je ispravno mišljenje.” A Allah najbolje zna!
Pohvalno je nakon akšamskog ezana ostaviti vremena da se mogu klanjati dva rekata nafile prije farza !
Abdullah b. Mugaffel, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Klanjajte prije akšamskog farza.” Treći put je rekao: ”Onaj ko hoće.” Hadis bilježi Buhari, 1183.
Enes, radijallahu anhu, kaže: ”Vidio sam stare i ugledne ashabe kako se natječu oko toga ko će od njih stati iza stubova kako bi klanjao sunnete prije akšamskog farza.” Hadis bilježi Buhari, 503.
Enes, radijallahu anhu, rekao je: ”U vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, klanjali smo dva rekata namaza nakon što bi zašlo sunce, a prije akšamskog farza.” Neko ga upita: ”A da li ih je klanjao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem?”, a on odgovori: ”Viđao nas je kako ih klanjamo i nije nam ni naredio, a ni zabranio da ih klanjamo.” Hadis bilježi Muslim, 836.
Enes, radijallahu anhu, kazuje: ”Bili smo u Medini, pa kada bi mujezin proučio ezan za akšam-namaz, ashabi bi požurili da stanu naspram džamijskih stubova, pa bi onda klanjali dva rekata sunneta (prije akšamskog farza). Ukoliko bi neki stranac ušao u džamiju, pomislio bi da je namaz već obavljen zbog mnoštva onih koji su klanjali ova dva rekata.” Hadis bilježi Muslim, 837.
NEKOLIKO VJERODOSTOJNIH HADISA O BITNOSTI NAMAZA
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Prvo za što će čovjek od svih svojih djela na Sudnjem danu polagati račun jeste namaz. Ako mu namaz bude ispravan, spasio se i uspio je, a ako on bude neispravan, izgubljen je i upropašten. Ako mu bude nedostajalo farzova, Uzvišeni i Svevišnji Gospodar reći će: ’Pogledajte ima li Moj rob dobrovoljnih namaza – nafila, kako bi mu se upotpunilo ono što mu nedostaje od farzova!’ Zatim će na isti način polagati račun za ostala svoja djela.” Hadis bilježi Tirmizi, 413, koji kaže da je hasen.
Ibn Mesud, radijallahu anhu, kazuje: ”Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ’Koje je od svih djela najbolje?’ ’Namaz obavljen u propisano vrijeme’, odgovori on. ’A zatim?’, upitah ga, a on reče: ’Dobročinstvo prema roditeljima.’ ’Zatim koje?’, upitah ga opet, a on odgovori: ’Borba na Allahovom putu.’” Muttefekun alejhi: Buhari, 527, i Muslim, 85.
Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Islam se temelji na petero: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, klanjanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu mjeseca ramazana.” Muttefekun alejhi: Buhari, 8, i Muslim, 16.
Muaz, radijallahu anhu, pripovijeda: ”Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao me u Jemen i rekao: ’Ti odlaziš narodu koji su sljedbenici Knjige, pa ih prvo pozovi da posvjedoče da nema boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik.
Ako se oni tome pokore, onda ih obavijesti da im je Uzvišeni Allah kao strogu obavezu propisao pet namaza u toku svakog dana i noći. Ako se tome pokore, obavijesti ih da im je Uzvišeni Allah strogo propisao davanje zekata koji će se uzimati od njihovih bogataša i onda se dijeliti njihovim siromasima. Ako se i tome pokore, onda ne diraj ono što je u njihovom imetku najvrednije, i dobro se čuvaj dove onoga kome je učinjena nepravda jer između nje i Allaha ne postoji nikakva prepreka.’” Muttefekun alejhi: Buhari, 1496, i Muslim, 19.
Džabir, radijallahu anhu, kazuje da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ”Između čovjeka i mnogoboštva i nevjerstva nalazi se napuštanje klanjanja namaza.” Hadis bilježi Muslim, 82.
Burejda, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ugovor između nas, muslimana, i njih, munafika, jeste namaz, pa ko ostavi namaz, postao je nevjernik.” Hadis bilježi Tirmizi, 2621, koji kaže da je hasen-sahih.
Šekik b. Abdullah, uzoriti tabiin, izuzetno cijenjen i poštovan, kaže: ”Ashabi, Muhammedovi, sallallahu alejhi ve sellem, drugovi, nevjerstvom nisu smatrali ostavljanje nijednog djela, osim ostavljanja namaza.” Hadis bilježi Tirmizi, 2622, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
Majka pravovjernih Ummu Habiba Remla bint Ebu Sufjan, radijallahu anhuma, prenosi da je čula Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ’Nema nijednog pokornog muslimana koji svaki dan Uzvišenom Allahu klanja dvanaest rekata nafile – dobrovoljnog namaza, mimo farzova, a da mu Allah zbog toga neće sagraditi kuću u Džennetu – ili je rekao: a da mu neće biti sagrađena kuća u Džennetu.’” Hadis bilježi Muslim, 728.
Ako je ovo vrijednost sabahskih sunneta, kolika je vrijednost farza ?!
Aiša, radijallahu anha, rekla je: ”Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ni o jednom dobrovoljnom namazu nije vodio više računa nego što je vodio o dva rekata sabahskog sunneta.” Muttefekun alejhi: Buhari, 1163, i Muslim, 724.
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Dva rekata sabahskog sunneta bolja su od čitavog dunjaluka i svega što je na njemu.” Hadis bilježi Muslim, 725.
U drugoj verziji navodi se: ”Dva rekata sabahskog sunneta draža su mi od čitavog dunjaluka.”
Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Allah se smilovao osobi koja prije ikindijskog farza klanja četiri rekata.” Hadis bilježe Ebu Davud, 1271, i Tirmizi, 430, koji kaže da je hasen.
Dvadeset osnovnih propisa o dobrovoljnom postu
1- Najbolji dobrovoljni post je post Davuda, alejhi selam, koji je postio svaki drugi dan. Dan bi postio a drugi ne bi postio.
2- Pohvalno je postiti u svakom mjesecu po tri dana. Pošto se u islamu djela nagrađuju deseterostruko, tako onaj ko posti u mjesecu tri dana kao da je postio u mjesecu trideset dana. Pa ako to ponovi u svakom mjesecu biće kao da je postio cijelu godinu.
3- Pohvalno je postiti Bijele dane. A to su tri središnja dana u svakom mjesecu: trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan u lunarnom mjesecu.
4- Pohvalno je postiti ponedjeljak i četvrtak. Ponedjeljak i četvrtak su dani u kojima se naša djela izlažu Gospodaru, pa je te dane Allahov Poslanik postio, želeći da bude postač u danima kada se djela izlažu Allahu.
5- Pohvalno je postiti dan Arefata. Vjerodostojni hadisi potvrđuju da onaj ko posti dan Arefata da mu se praštaju (mali) grijesi iz protekle i buduće godine.
6- Dan Arefata prvenstveno je pohvalno da poste osobe koje nisu na hadžu, kako ih post ne bi oslabio od ibadeta na Arefatu.
7- Po mišljenu nekih učenjaka i hadžija može da posti dan Arefata, ako ga post neće oslabiti i tako umanjiti ibadet na Arefatu.
8- Pohvalno je postiti dan Ašure. Vjerodostojni hadisi potvrđuju da onaj ko posti dan Ašure da mu se praštaju (mali) grijesi iz protekle godine.
9- Pohvalno je uz dan Ašure postiti i dan prije, ili čak po nekim učenjacima i dan poslije Ašure.
10- Po mišljenju velikog broja učenjaka, a taj stav je preferirao i šejhul-islam Ibn Tejmijje, nije pokuđeno da se posti samo dan Ašure, bez da čovjek posti s danom Ašure deveti ili jedanaesti dan mjeseca muharrema.
11- Ako bi se desilo da dan Ašure ili Arefata bude u subotu, nema smetnje da čovjek posti samo subotu. Većina islamskih pravnika smatrala je pokuđenim samostalno post subotom u slučaju ako je to opća nafila, ali ako se radi o nafili s povodom – kao što je dan Ašure, Arefata, tada su smatrali da pokuđenost prestaje.
12- Pohvalno je postiti šest dana u mjesecu Ševalu. Onaj ko isposti ramazan a potom u Ševalu posti šest dana kao da je postio cijelu godinu.
13- Posta šest dana u Ševalu može da bude u bilo kojem djelu mjeseca, na početku u sredini i na kraju. Dani koji se poste ne moraju da budu uvezani jedni s drugima, već se može postiti svih šest dana zajedno, a može i da budu dani posta odvojeni jedni od drugih.
14- Nema smetnje da žena koja nije postila nekoliko dana u ramazanu, počne prvo s postom šest dana u Ševalu, a potom da tokom godine naposti propuštene dane iz ramazana. Ako bi mogla prvo napostiti dane ramazana, i stići postiti šest dana u Ševalu, to bi sigurno bilo bolje.
15- Pohvalno je postiti prvih devet dana mjeseca Zul-Hidžeta. Prvih deset dana Zul-Hidžeta su dani u kojima su dobra djela najdraža Uzvišenom Allahu, a pošto je post jedno od najboljih djela koje insan može učiniti, u tim danima pohvalno je i postiti. Deseti dan Zul-Hidžeta je bajram, kada nije dopušteno postiti po konsenzusu islamskih učenjaka.
16- Post u mjesecu Muharremu. Vjerodostojni hadis potvrđuju da je Allahov Poslanik kazao za post u mjesecu Muharremu da je najbolji post nakon ramazanskog posta, stoga je pohvalno što više postiti u mjesecu Muharremu.
17- Post u mjesecu Ša'banu. Vjerodostojni hadisi potvrđuju da je Allahov Poslanik izrazito mnogo postio u mjesecu Ša'banu, pa je stoga pohvalno što više postiti u mjesecu Ša'banu.
18- Vjerodostojni hadisi potvrđuju da osoba koja želi postiti dobrovoljni post namjeru za post može donijeti i nakon nastupanja zore, pa i nakon izlaska sunca, samo ako nakon nastupanja zore do donošenja namjere nije učinila ništa što kvari post.
19- Vjerodostojni hadis potvrđuju da osoba koja posti dobrovoljni post ima paravo prekinuti post ako za time postoji potreba, i da nije obaveza da taj dan napašta, niti je griješna zbog toga.
20- Vjerodostojni hadis potvrđuju da žena ako želi postiti dobrovoljni post, a njen muž je kući, treba da traži od muža dozvolu za post.
Priredio: Pezić Elvedin
|
