Ako pogrešno pozicioniran zarez može ubiti čovjeka, zašto zapostavljanje male pauze prilikom govora ili intonacija ne bi u potpunosti moglo izvitoperiti značenje izgovorenog?!/ Neispravno razumijevanje hadisa uzrokuje upravo pretpostavka da hadise treba tumačiti kao što se tumači pravni akt

Nauka tumačenja hadisa u svom fokusu ima nekoliko pitanja, a jedno od najbitnijih je karakter Poslanikove, s.a.v.s., zaostavštine s aspekta njene normativnosti/zakonodavnosti. Naime, prilikom analize hadis

Za Ebū Hanīfu je bilo svrsishodnije prihvatiti način obavljanja namaza onako kako je vidio da to čine prve generacije nego na osnovu nekog predanja o tome kako je to Poslanik, s.a.v.s., činio. Naime, njemu nije trebalo predanje kako bi utvrdio da li je nešto sastavni dio sunneta naprosto zbog toga što je imao priliku da svjedoči tome kako prve generacije muslimana primjenjuju ono što su naslijedili od Poslanika, s.a.v.s.

Još za života ashaba pojavile su se različite tendencije u tumačenju had

[align=center]Za pravilno razumijevanje sunneta potrebno je poznavati određena pravila. U prošlom broju govorili smo o pravilu poznavanja općenitosti i posebnosti hadisa, a ovom prilikom posvetit ćemo se temi koja se usko veže za prethodnu, a to je neodređenost (mutlak) i određenost (mukajjed) hadisa.

Iako su ovo izrazi koji se najviše koriste u disciplini poznatoj kao metodologija islamskog prava (usuli-fikh), ipak se koriste i u drugim islamskim disciplinama, kao što je slučaj u hadiskoj na

[align=center]Pripremio: Kurra hfz. Sead Kumro, prof.

Jedna važna hadiska nauka, odnosno instrument razumijevanja sunneta, jeste poznavanje povoda nastanka hadisa. Ovo je nauka kojoj su ashabi, imami i ispravni prethodnici pridavali veliku važnost. Iako je ova nauka, kao posebna oblast unutar hadiske nauke, nastala u kasnijim hidžretskim stoljećima, to ne znači da ona u prvim stoljećima islama nije bila prisutna. Na prisutnost ove nauke u prvim stoljećima islama ukazuje činjenica da su učenja