Ramazan za muslimane predstavlja posebno blagoslovljeno vrijeme čija posebnost je istaknuta na više mjesta u Kur'anu i hadisu.
Vjeruje se da se sva dobra djela učinjena u ramazanu posebno vrednuju. Pored obaveznog posta, vjernici s posebnim poletom i ushitom žure u činjenju dobrih djela vjerujući da ih za to čeka posebna nagrada a napuštaju loša kako ne bi bili od onih za koje je Poslanik kazao da od svog posta imaju samo glad i žeđ.
Ono što ramazan čini dodatno značajnim u životima vjernika je to što se najodabranija noć Lejletu-l-kadr za koju Kur'an kaže da je bolja od hiljadu mjeseci nalazi u ovom mjesecu.
Vjerodostojni hadisi nam kazuju da se ova noć nalazi u posljednjoj trećini ramazana, a u pojedinim hadisima se navodi da ovu noć treba tražiti u neparnim noćima posljednje trećine ramazana, dok u drugima stoji da se ova noć treba tražiti u zadnjih sedam dana ramazana.
Nerijetko učenjaci naglašavaju vrijednosti dobrih djela u ramazanu uopće, a naročito podstiču na intenziviranje ibadeta u zadnjoj trećini ovoga mjeseca, s ciljem i u nadi da vjernici ne propuste obećanu nagradu koja slijedi svakoga ko Lejletu-l-kadr provede u pobožnosti.
Poseban naglasak se, pritom, stavlja na i'tikaf, klanjanje teravije, klanjanje noćnog namaza i učenje Kur'ana kao uobičajene ibadete koje vjernici čine u ovim odabranim danima i noćima. Od Poslanika, s.a.v.s, se prenosi da je imao običaj zadnju trećinu ramazana provoditi u i'tikafu, da je oživljao noći i budio svoje ukućane da provode ovo vrijeme u ibadetu.
No, dobar broj žena barem jednom u životu s tugom dočekuje zadnju trećinu ramazana.
Tuga, jer u takvom ozračju dobivaju osjećaj da za njih, mjesečnom fiziološkom pojavom, ramazan završio prije njegovog kraja. Često imaju osjećaj da nisu dobile priliku oprostiti se od ramazana kako mu priliči ili da su ostale uskraćene za blagodati koje zadnja trećina ramazana donosi. Tome se nije uspjela oduprijeti ni majka vjernika. Aiša, r.a., kako je zabilježeno u vjerodostojnoj predaji, je zbog istog razloga zaplakala kada je krenula obavljati hadž pa joj je Allahov Poslanik, a.s, kazao: „To je nešto što je Allah propisao Ademovim kćerima...“, a potom ju je uputio na radnje koje može izvršiti u spomenutom prirodnom stanju.
Zbog toga, neophodno je podsjetiti sve žene da je mjesečno fiziološko stanje nije znak kraja ramazana za njih, to je samo prirodno stanje koje je Allah propisao kćerima Ademovim, a koje neće biti, ako Bog da, razlog da im se nagrada za ispošten ramazan umanji, niti je razlog da se odustane od nagrade koja čeka one koji provodu Lejletu-l-kadr u pobožnosti.
Sve žene koje su redovno postile prije nego su im nastupile šerijatske zapreke i nastavile bi postiti da nisu bile spriječene, ako Bog da, čeka nagrada kao da su taj ibadet izvršile, a na osnovu hadisa koji upućuju na to da vjernike koji su redovno izvršavali ibadet i dobra djela čeka nagrada kao da su u potpunosti izvršili ta djela u slučaju da budu spriječeni bolešću, putovanjem ili slično. (Napominjem da ovo ne znači da ne treba napostiti propuštene dane, već samo da im nagrada neće biti umanjena zbog spriječenosti da poste). Isto se, ako Bog da, odnosi i na žene koje su redovno klanjale teraviju i noćni namaz.
Što se tiče ostalih ibadeta, potrebno je napomenuti da spriječenost žene da klanja teraviju, uči Kur'an, klanja noćni namaza i slično, ne znači da je spriječena da čini druge oblike ibadeta koji su preporučeni u posljednjoj trećini ramazana. Daleko je više pobožnih i pohvalnih radnji koje žene mogu činiti negoli one koje ne mogu činit u tom periodu. U nastavku ćemo spomenuti neke od njih.
Pripremanje iftara
Noć Lejletu-l-kadra kao i svaka noć započinje akšamom a ne jacijom ili zadnjom trećinom kako neki misle. Stoga, pripremanjem iftara svojim ukućanima žena već sa zvukom ezana za akšam namaz ulazi u Lejletu-l-kadr sa nagradom koja ima vrijednost kao da je 1.000 mjeseci, odnosno 83 godine pripremala iftar svojim ukućanima.
Ovu nagradu žena može uvećati pripremanjem iftara za prijatelje, porodicu ili širu rodbinu, komšije i dr. Međutim, ako se ne može sa sigurnošću znati da organiziranje šireg iftara neće biti propraćeno ružnim govorom, širenjem mržnje, ogovaranjem, potvaranjem i slično, onda je bolje djelo izbjeći organiziranje ifatara. Nagrada se, u tom slučaju, može tražiti u pripremanju iftara za starije komšije ili komšije u potrebi kojima će se iftar dostaviti na vrata. Također, u slučaju da neko ne poznaje svoje komšije, iftar može pripremiti i uručiti migrantima, koje bi takav iftar zasigurno obradovao.
Sadaka
Od Abdullaha b. Abbas, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio darežljiviji od ostalih ljudi, a da je najdarežljiviji bio u ramazanu. Posebna vrijednost sadake u ramazanu je uvijek bila prepoznata kod Bošnjaka koji ovo vrijeme koriste za izdvajanje zekata, posebna uvakufljavanja i pomaganja džemata, učenja mukabela, učenja sufara u džamija, ali i za pomaganje bolesnika, putnika, dužnika i drugih nevoljnika.
Svaka žena koja ima financijske mogućnosti, svoja dobra djela u Lejletu-l-kadru može obogatiti davanjem sadake. Sadaku je najbolje davati tokom cijelog mjeseca ramazana radi blagoslovljenosti mjeseca ali i sunneta Božijeg Poslanika. Međutim, sadaka se može posebno intenzivirati u posljednjoj trećini ramazana, odnosno u neparnim noćima ramazana. Ona se može davati na više mjesta. U današnjim okolnostima kada je kretanje noću ograničeno, sadaka se može u noći dati putem bankovnih uplata ili pozivima na brojeve pouzdanih humanitarnih organizacija u Bosni i Hercegovini.
Slušanje Kur'ana
Dragi Allah u Kur'anu kaže: „A kad se uči Kur'an, vi ga slušajte i šutite - da biste bili pomilovani.“ (Al-A'raf, 204. ajet)
Ovaj ajet ukazuje na to da je u slušanju Božijih riječi velika nagrada. U vjerodostojnim hadisima je zabilježeno da je Poslanik Muhamed, a.s, volio slušati druge kako uče Kur'an, ali i da je nagrada onoga ko sluša Kur'an i onoga ko uči ista. Na osnovu ovoga ajeta i predaja o slušanju Kur'ana ulema je jedinstvena u stavu da onaj ko pomno sluša Kur'an i onaj ko uči Kur'an imaju podjednaku nagradu.
Tako da, ukoliko je određena žena imala određeni vird u ramazanu ili je započela hatmu koju nije stigla završiti ili naprosto želi nagradu koja očekuje one koji uče Kur'an, može upaliti audio ili video zapis učača Kur'ana te pomno i pažljivo slušati njegovo učenje. Ona, također, može njegovo učenje slijediti na mobitelu ili tabletu. Nju, Allahovom voljom, čeka nagrada kao da je učila Kur'an.
Zikr
Zikr spada u najbolje ibadete koji se trebaju činiti u ramazanu budući da su prema Kur'anskim ajetima drugi ibadeti naređeni upravo zbog zikra, spominjanja i veličanja Allaha. Tako Allah, dž.š., kaže: „Meni klanjaj i molitvu obavljaj - da bih ti uvijek na umu bio!“ (Taha, 14. ajet)
Zbog brojnih drugih ajeta koji pozivaju vjernike da veličaju i spominju Dragog Allaha učenjaci smatraju da je zikr najbolje djelo kojim čovjek može sebe zaposliti. Najbolji zikr je onaj kojeg je Poslanik, a.s., praktikovao. U nastavku ćemo navesti neke od najpoznatijih zikrova koji se mogu ponavljati bezbroj puta:
Subhanallah;
Elhamdulillah;
Allahu ekber
La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve ala kulli šej'in kadir;
Subhanallahi ve bihamdihi subhanallahi-l-'azim;
Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve lailahe illallahu vallahu ekber;
Istigfar
U sunnet Poslanikov, s.a.v.s, spada često činjenje istigfara odnosno traženje oprosta. Pojedini muslimani u vrijeme ramazana svoje vrijeme okupiraju klanjanjem, učenjem Kur'ana, zikrom, a zaborave pokajanje i traženje oprosta za grijehe. Žena ima priliku da, u nemogućnosti činjenja određenih ibadeta, u ramazanu oživi Sunnet Allahovog Poslanika izdvajanjem dijela svoga vremena za istigfar i tevbu.
Ovo je vrlo važan segment ibadeta jer omogućuje samoevaluaciji vlastitih djela, šta je to što treba prestati činiti a šta treba više činiti. Također, omogućuje ispitivanje našeg odnosa spram drugih ljudi, odnosa prema Uzvišenom Stvoritelju i odnosa prema samom sebi.
Koliko je istigfar važan govori činjenica da je Allahov Poslanik Aiši, r.a., preporučio da u noći Lejletu-l-kadra uči upravo dovu kojom traži oprost od Gospodara. Prema vjerodostojnoj predaji Posalnik je preporučio da se u noći kadra uči sljedeća dova:
Allahumme inneke afuvvun, tuhibbu-l-afve, fa'fu anni! (Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj Koji opraštaš i voliš oprost, pa mi oprosti!')
Osim ove dove mogu se učiti i uobičajene dove kojima se traži oprost od Uzvišenog stvoritelja poput:
Estagfirullah;
Estagfirullahe-l-lezi la ilahe illa Huve ve etubu ilejh;
Estagfirullahe-l-'alijje-l-'azime-l-ezzi la ilahe illa Huve ve etubu ilejh;
Estagfirullahe-l-lezi la ilahe illa Huve-l-Haju-l-kajumu ve etubu ilejh;
Allahume ente rabbi la ilahe illa ente halakteni we ene 'abduke
Allahumme Ente Rabbi, la ilahe illa Ente, halakteni, ve ene 'abduke, ve ene 'ala 'ahdike ve va'dike mesteta'tu, e'uzu bike min šerri ma sana'tu, ebu'u leke bi ni'metike 'alejje ve ebu'u bi zenbii fagfirlii, fe innehu la jagfiruz-zunube illa Ente.
Učenje salavata
An-Nasai prenosi predaju da je Allahov Poslanik kazao: „Ko donese jednom salavat na mene, Allah će mu upisati nagradu 10 dobrih djela, oprostit će mu 10 grijeha i učinit će njegov položaj boljim za 10 puta.“ Donošenje salavata na Poslanika je preporučeno i Kur'anom gdje Uzvišeni Allah kaže: ”Zaista Allah i meleki Njegovi donose salavate na Vjerovjesnika (blagosiljaju ga).
O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrave (selame)!” (Al-Ahzab, 56. ajet) Salavati na Poslanika se mogu učiti na sljedeći način:
Allahume salli 'ala sejjidina Muhamedin ve 'ala alihi ve sahbihi edžme'in.
Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammed, kema sallejte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamidun medžid; ve barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammed, kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime inneke hamiidun medžid.
Dova
Svemogući Allah nas u Kur'anu poziva da činimo dovu i obećava nam da će se na naše dove odazvati „Gospodar vaš je rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju – ući će, sigurno, u džehennem poniženi.'” (Al-Mu'min, 60. ajet)
U brojnim vjerodostojnim hadisima Poslanik, a.s., kaže da je dova ibadet, da se Dragi Bog ljuti na one koji ne čine dovu, i da obećava da vjernika neće vratiti bez odgovora kada ga zamoli. Buharija prenosi hadis: „Koji god musliman okrene svoje lice Allahu, dž.š., i traži od Njega da mu ispuni njegov zahtjev, Allah će mu uslišati njegov zahtjev tako što će mu to ubrzati još na ovom svijetu ili će mu to zadržati kao nagradu na budućem svijetu, ako ne bude nestrpljiv i požurivao. Ashabi su upitali Allahovog Poslanika, a.s.: A šta znači požurivanje?“ Odgovorio je: „Da kaže: Učio sam dove ali ne vidim da su mi dove primljene.“
Razlikujemo dvije vrste dova a obje vrste se preporučuju vjerniku u ramazanu i mimo ramazana. Prva vrsta su Kur'anske i hadiske dove kao propisane dove, a druga su naše vlastite dove koje mogu biti izgovorene i na maternjem jeziku. Kur'anskih dova je mnogo, a nabrojat ćemo one koje se u našim džamijama više uče pa su samim tim poznatije lakše za izgovaranje i učenje većem broju žena:
Ajetu-l-kursiju;
Ašere Lillahi odnosno zadnja 3 ajeta sure al-Bekara;
La ilahe illa ente subhaneke inni kuntu mine-z-zalimin. (Al-Anbija', 87. ajet)
Rabbena atina fi-d-dunja haseneten ve fil-ahirati haseneten ve kina 'azabe-n-nar. (Al-Bakara, 201. ajet)
Rabbana la tuzig kulubena ba'de iz hedejtena ve heb lena min ledunke rahmeten, inneke ente-l-vehhab. (Alu Imran, 8. ajet)
Rabbi-g-gfir ve-r-rham ve ente hajru-r-rahimin. (Al-Mu'minun, 118. ajet)
Rabbana amanna bima enzelte ve-t-teba'na-r-rasule fektubna ma'a-š-šahidin. (Alu Imran, 53. ajet)
Rabbi evzi'ni en eškure ni'mateke-l-lezi en'amte aleje ve 'ala validejje ve en a'male salihen terdahu, ve edhilni birahmetike fi 'ibadike-s-salihin. (An-Naml, 19. ajet)
Rabbi heb li hukmen ve alhikni bi-s-salihin. Vedž'al li lisane sidkin fil ahirin. Vedž'alni min varasati dženneti-n-na'im. Vegfir li ebi, innehu kane mine-d-dalin. Ve la tuhzini jevme jub'asun. Jevme la jenfe'u malun ve la benun, illa men ete-l-lahe bi kalbin selim. (Aš-Šu'ara', 83-89. ajet)
Al-Fatiha.
Ihlas, Feleq, Nas.
Osim ovih propisanih dova, svako može doviti za bilo šta drugo što mu je potrebno na svom maternjem jeziku. Pritom treba biti odlučan u svojoj dovi i ubijeđen u to da će Allah uslišati dovu.
Molim Dragog Boga da probdijemo Lejletu-l-kadr u pobožnosti, u klanjanju teravije, u klanjanju noćnog namaza, u učenju Kur'ana, u zikru, istigfaru, dovi, donošenju salavata na Poslanika, u davanju sadake, pripremanju iftara drugima ali i čineći druga dobra djela. Za sve žene koje su uskraćene za teraviju, noćni namaz i učenje Kur'ana, molimo te Dragi Bože da im zbog redovnosti ibadeta u ranijim danima ramazana i nijetu kojeg su imale upišeš nagradu kao da su noć Lejletu-l-kadra provele čineći i ove ibadet koje su spriječene činiti. Amin.