06-02-2023.15:50
Kada krenete istraživati jednostavnu hemijsku formulu vode - H~2~0, nailazite na hiljade članaka o njenim svojstvima, ulozi na biohemijskom nivou, ali i ostalim razinama. Ako bismo samo dijelom proučili njenu ulogu u molekulskim reakcijama našeg organizma -- onoga što mi ne vidimo golim okom, vidjeli bismo da bez vode apsolutno ne bismo opstali. Ne samo to, nego zapanjuje činjenica da, ako već unosite određene ili prekomjerne količine sokova, gaziranih napitaka, energetskih napitaka itd., koji ne samo da ne koriste vašem organizmu nego i narušavaju određene hemijske reakcije, jasno je što će vam kumulativno učiniti manjak vode u organizmu. To je samo na molekularnoj razini. Na makroskopskoj razini, razmjeri su vidljivi: od te malene molekule, do sile koja ruši mostove, zgrade, odnosi živote... Silini njena toka, ponora, izrona, od tihih tokova do razbuktanih masovnih nepogoda: svjedočimo da voda svakodnevno izaziva brojna razaranja u svijetu. Samo, nažalost, ako nije nama pred očima -- kao da ne postoji. I dok mi uživamo u bogatstvu postojanja te molekule, zastrašujući podaci ukazuju da dnevno umire oko 4.000 ljudi u svijetu zbog nedostatka vode (ne govorimo o higijenski ispravnoj, nego o vodi uopće), od toga je oko 1.500 djece. Samo u Nigeriji, naprimjer, gotovo sedamdeset miliona ljudi nema opskrbu vodom, a stotinu deset miliona je bez adekvatnih higijenskih i sanitarnih izvora. Sjetimo se toga sljedeći put kada vodu budemo prosipali bez razloga.
Stoga, neka ne čude navodi stručnjaka da će se u skoroj budućnosti ratovati zbog vode. Vjerovatno i hoće. Jer, koliko se čovjek upliće u sve, pa i u prirodni tok vode, jasno je da smo na rubu uživanja u njezinim ljepotama.
Voda kroz nauku
Jedno je nedvojbeno -- voda je život. Zapravo, život na Zemlji i naš nastanak, ali i postojanje ovisi o vodi. Moglo bi se reći da je cijela naša civilizacija bazirana na korištenju vode.
Zanimljiva je činjenica da koliko god Evropa danas prividno predstavlja polazište civilizacije, kulture, urbanosti, sve to, zapravo, treba zahvaliti zemljama Bliskog istoka. Jer, dok je Evropa bila zatrpana smećem, izmetom, truleži, predstavljala izvor brojnih zaraznih bolesti, zemlje Bliskog istoka tada su uživale čistoću i imale izgrađen sanitarni čvor i vodoopskrbni sistem. Podaci ukazuju na činjenicu da je najviše urbaniziranih područja bilo u Egiptu, istočnom Mediteranu, sjevernoj Africi (današnji Tunis), Apeninskom poluotoku (današnja Italija) i južnom dijelu Iberijskog poluotoka. ref
Hemijska formula vode
Sastav voda u prirodi vrlo je kompleksan jer sadrži mnoštvo organskih i anorganskih tvari. Do sada je analizirano i poznato samo 30% ukupnog prirodnog sastava voda. Fascinantno, zar ne? Itekako. Pogotovo ako znamo formulu vode -- H~2~O, a da ju niko do sada nije uspio sintetizirati u laboratoriji. No, sam sastav vode ovisi o lokalnoj geologiji -- sastavu stijena, ekosustavu -- tlo sa svojom životnom zajednicom, količinom oborinske vode te antropološkim faktorima (urbanizam, industrija, ratarstvo, pesticidi, otpadne vode itd.).
Po definiciji, čista voda je tekućina bez boje, okusa i mirisa. U uvjetima standardnoga tlaka (760 mm živinog stupca) ledište vode je na 0°C, dok se prijelaz iz tekućeg u plinovito stanje odvija na 100°C. Voda dostiže svoju najveću gustoću na 4°C, koja s padom temperature opada, što je poznato kao anomalija vode te je uzrokovano vodikovim vezama. Voda (H~2~O) sastoji se od 2 atoma vodika i 1 atoma kisika
Stoga, neka ne čude navodi stručnjaka da će se u skoroj budućnosti ratovati zbog vode. Vjerovatno i hoće. Jer, koliko se čovjek upliće u sve, pa i u prirodni tok vode, jasno je da smo na rubu uživanja u njezinim ljepotama.
Voda kroz nauku
Jedno je nedvojbeno -- voda je život. Zapravo, život na Zemlji i naš nastanak, ali i postojanje ovisi o vodi. Moglo bi se reći da je cijela naša civilizacija bazirana na korištenju vode.
Zanimljiva je činjenica da koliko god Evropa danas prividno predstavlja polazište civilizacije, kulture, urbanosti, sve to, zapravo, treba zahvaliti zemljama Bliskog istoka. Jer, dok je Evropa bila zatrpana smećem, izmetom, truleži, predstavljala izvor brojnih zaraznih bolesti, zemlje Bliskog istoka tada su uživale čistoću i imale izgrađen sanitarni čvor i vodoopskrbni sistem. Podaci ukazuju na činjenicu da je najviše urbaniziranih područja bilo u Egiptu, istočnom Mediteranu, sjevernoj Africi (današnji Tunis), Apeninskom poluotoku (današnja Italija) i južnom dijelu Iberijskog poluotoka. ref
Hemijska formula vode
Sastav voda u prirodi vrlo je kompleksan jer sadrži mnoštvo organskih i anorganskih tvari. Do sada je analizirano i poznato samo 30% ukupnog prirodnog sastava voda. Fascinantno, zar ne? Itekako. Pogotovo ako znamo formulu vode -- H~2~O, a da ju niko do sada nije uspio sintetizirati u laboratoriji. No, sam sastav vode ovisi o lokalnoj geologiji -- sastavu stijena, ekosustavu -- tlo sa svojom životnom zajednicom, količinom oborinske vode te antropološkim faktorima (urbanizam, industrija, ratarstvo, pesticidi, otpadne vode itd.).
Po definiciji, čista voda je tekućina bez boje, okusa i mirisa. U uvjetima standardnoga tlaka (760 mm živinog stupca) ledište vode je na 0°C, dok se prijelaz iz tekućeg u plinovito stanje odvija na 100°C. Voda dostiže svoju najveću gustoću na 4°C, koja s padom temperature opada, što je poznato kao anomalija vode te je uzrokovano vodikovim vezama. Voda (H~2~O) sastoji se od 2 atoma vodika i 1 atoma kisika